Kako uklopiti 1.200 MW vjetroelektrana u hrvatski sustav

piše: Zoran Oštrić

Tribina o VE u EES, HAZU, 20. lipnja 2012.Od vitalnog je značaja za dalji razvitak elektroenergetike znati da nije stvar samo u izboru vrste elektrana, nego da cijeli sustav doživljava značajnu transformaciju. Naravno da tu ima mnogo tehničkih problema, ali oni nisu neriješivi.

Jučer sam bio u HAZU na okruglom stolu “Hrvatski EES uz povećano prožimanje vjetroelektranama”. Govorilo je nekoliko ljudi iz HEP – Operatora prijenosnog sustava: Marko Lovrić (pomoćnik direktora), Tomislav Plavšić (Sektor za vođenje sustava), Marjan Međimorec (direktor sektora za razvoj i institucijsku suradnju). Govorili su konkretno, o iskustvima s trenutnih 131 MW instalirane snage VE,  problemima i mjerama koje treba preduzeti, da bi se u sustav moglo uklopiti ne samo 400 MW koliko je ovoga trenutka tehnički moguće (taj se instalirani kapacitet očekuje do kraja 2014.), nego i 1.200 MW, koliko važeća Strategija energetskog razvoja predviđa do 2020..

Npr. treba sagratiti barem jednu reverzibilnu hidroelektranu veće snage (i u Europi se sad intenzivno grade, pa vjerojatno možemo računati i na neka sredstva iz EU fondova), ojačati prijenosnu mrežu u priobalju (području gdje se VE uglavnom grade) sa 220 na 400 kV (tu su također, koliko sam shvatio, u igri neki novci iz fondova EU), osnovati posebno upravljačko mjesto za obnovljive izvore idr.. Ozbiljni zahvati, značajna ulaganja, ali ništa nerješivo. Mnogo je spominjana Španjolska kao primjer.

Napomenuto je da ključnu ulogu ima financijski sustav (kamate u Hrvatskoj daleko veće nego inače u Europi), te da se najveće promjene do 2030. godine očekuju u znatno povećanoj primjeni solarne energije (kod solarnih TE i problem nestalnosti se eliminira).

Sve u svemu, stekao sam utisak da ljudi znaju svoj posao i govore razumno i konkretno. Lovrić je prije tri mjeseca imao uglavnom isto izlaganje na FER-u, kratki izvještaj pogledajte na vjetroelektrane.com, a njegovu tadašnju prezentaciju (vrlo stručna i konkretna) možete naći ovdje.

U studenome u Opatiji bit će višednevni stručni skup, gdje će se o toj problematici raspravljati. Sad, kad su VE prihvaćene, a solarne su na pragu, redizajn sustava jest jedna od bitnih tema.

Tu je još jedna tema, koja ovdje nije dotaknuta, o kojoj bi trebali govoriti ljudi iz Operatora distributivnog sustava: elektrane manjih snaga, od nekoliko kilovata (npr. PV sustavi na krovovima) do nekoliko MW, uklapaju se u distributivnu, a ne prijenosnu mrežu. Uvećanjem broja takvih izvora “distributivna područja” postaju “distributivno-proizvodna”, pa se i njihov odnos prema prijenosnoj mreži mijenja.

Kad već govorim o fokusima promjena i problema, jedna važna tema, koja će vrlo vjerojatno već tijekom ovoga desetljeća početi bitno utjecati na elektroenergetski sustav, bit će pojava brzo rastućeg broja solarnih automobila. Baterije će naravno povećati potrebe za električnom energijom (ali ne strelovito), a kako će se ponajviše puniti noću, “izravnat” će dnevnu krivulju potrošnje. HEP je nedavno sklopio ugovor s hrvatskom tvrtkom DOK-ING, koja je razvila električni automobil XD Concept, o suradnji na projektu izgradnje infrastrukture za punjenje baterija.

Glede cijena – jedan od bitnih čimbenika, lokalno i globalno, su ne-tržišne distorzije cijena fosilnih goriva, koje su podcjenjene zbog ogromnih subvencija koje daju sve razvijene zemlje, još uvijek mnogo većih od subvencija za obnovljive izvore. Da bude jasno, nije to nešto što tvrde zeleni “freakovi” i radikalni ljevičari, nego su svjetski moćnici iz G-8 i G-20 od 2009. to naznačili kao jedan od bitnih problema svjetskog ekonomskog sustava.

About these ads

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Kako uklopiti 1.200 MW vjetroelektrana u hrvatski sustav

  1. Komentar koji je ostavio Ivo Škorić iz SAD na facebooku:

    upgrade prijenosne mreze sa 220 na 400 kv je svakako kljucan za razvoj vjetroenergije i solarne energije u dalmaciji. drugo je smart-grid distribuciona mreza tj. napraviti moguce da lako postane proizvodno-distributivna (u Vermontu je upravo u toku izmjena svih mjeraca potrosnje elektrike na svim kucama u digitalne, koji onda omogucuju da struja ide u oba smjera i mjere tocno koliko si primio, a koliko si proizveo, da bi dobio tocan racu; ja sam vec dobio digitalni mjerac, sad samo da jos stavim PV array na krov :)) trece, mislim da bi trebao napisati nesto o tome zakaj treba graditi reverzibilne HE – mislim da taj koncept ljudi ne kuze, tj. da je reverzibilna HE zapravo jedna velika baterija, u biti najjeftiniji ‘energy storage’ zasada (alternativa bi bila da se sve vjetrenjace napune litijum baterijama, sto je puno skuplje).

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s