Treba li Hrvatskoj LNG terminal?

Portal croenergo.eu objavio je članak LNG: HEP ulaže 30 milijuna eura, EU tržište u kolapsu o problemima s korištenjm3e ukapljenog naftnog plina.

Jasno vidljivo kako je zaguljena ekonomska logika, kad govorimo o energetici. Uvijek smo razapeti između dugoročnih strateških interesa i trenutnih ekonomskih kretanja, kao i između lokalnih i globalnih interesa, interesa raznih grana i lobija, država i kompanija idr..

Uz pad potrošnje plina u Europi, pad cijena ruskoga plina i rast potrošnje LNG u Aziji, osobito Japanu, što se u članku spominje, treba napomenuti, da veliki utjecaj ima i nagli porast korištenja plina iz škljiljevaca u SAD, zahvaljujući novim tehnologijama crpljenja ( inače se plin vadi iz pješčenjaka) što je gotovo eliminiralo uvoz LNG-a u SAD. Još je nejasno koliki je potencijal plina iz škriljevaca u Europi.

Dok ne dođe do oporavka plinskog tržišta u Europi, teško je ocijeniti isplativost ulaganja stotina milijuna eura u objekt za uvoz plina. Kad je potražnja slaba, niska je i cijena, a s niskom cijenom povrat investicije je upitan. Ipak, promjenom vlasti u Hrvatskoj u cijelu priču uključila se i nova vlada te najavila da će sama preuzeti razvoj tog projekta, proglašavajući ga strateški važnim. On to i jest, jer omogućava uvoz plina iz cijelog svijeta, što pak poboljšava sigurnost opskrbe. Ipak, i strateški važan projekt ima svoju cijenu. Tko će je platiti?

Projekt LNG terminala možda je stvarno strateški i dugoročno toliko važan za malu Hrvatsku, da se isplati ići u gradnju čak i kad velikim kompanijama, čiji su strateški interesi na stotinama puta većem igralištu, i kojima je kapital dostupan pod znatno povoljnijim uvjetima nego nama, to nije u interesu. Trebalo bi ipak za to dati snažne dokaze.

S druge strane, nažalost, u hrvatskoj Vladi i dalje nema ljudi koji bi shvatili da su razvoj obnvljivih izvora i mjere za smanjivanje potrošnje energije strateški značajne i za Hrvatsku, a ne samo gnjavaža koju nam nemeću UN i EU.

Kolike će stvarno biti potreben Hrvatske za uvozom plina u desetljećima pred nama (a naravno moramo razmišljati o desetljećima, kad govorimo o ovolikim ulaganjima)? Nakon četiri godine, trebalo bi preispitati projekcije trenutno važeće Strategije energetskog razvoja. Gradnja 1200 megawata u vjetroelektranama, što je strategijom predviđeno i što je izvedivo do 2020. godine (a tu se investitori sami nude, uz garantiranu cijenu otkupa koja nije visoka s obzirom da će cijene električne energije, po svim predviđanjima u Europi neminovno rasti), smanjuje se potrošnja prvenstveno nafte i plina u termoelektranama – preračunato u plin, to je oko pola milijarde prostornih metara godišnje. Dalji potencijal vjetra, s obzirom na današnja kretanja u Europi, mogao bi biti i znatno veći do 2000 megawata.

Znatan neiskorišteni potencijal za proizvodnju toplinske i električne energije također su biomasa i bioplin. Mogli bi se aktivirati uz značajan organizacijski napor (što je koda nas nažalost gotovo – ali ipak ne posve – beznadežno) i osiguranje odgovarajućih financijskih izvora. Strateški je očita prednost pred ulaganjima u postrojenja koja omogućavaju veći uvoz energenata: domaći izvor, ne ovisimo o hirovima svjetskog tržišta, sirovine (drvni i poljoprivredni otpaci, gnojnica idr.) uvijek će biti, korist ostvaruje lokalna zajednica a ne multinacionalne kompanije.

Velika nepoznanica je i sudbina Petrokemije Kutina, golemog neenergetski potrošača prirodnog plina Petrokemija dobiva plin po cijeni nižoj od one koju plaćamo za plin iz uvoza. Dugoročno će cijene plina svakako rasti, naši domaći izvori će se iscrpljivati i bit će sve skuplje održavati tu proizvodnju.

Moramo li krenuti u realizaciju LNG terminala danas, i to kupovinom zemljišta što nelagodno podsjeća na špekulacije koje su nam poznate iz drugih slučajeva, ili možemo i mi pričekati dvije godine?

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, fosilni izvori, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s