Zašto se dezinformacije tako lako šire i opstaju

Na ovom blogu i na facebook stranici “Ekološka ekonomija” nastojimo oko stvarnih, provjerenih informacija, iako je jasan smjer naših simpatija. Neobično često iznova se srećemo s dezinformacijama koje je nemoguće iskorijeniti koliko god ih opovrgavali.

Ha?Npr, maločas na forum.hr, da vjetroelektrane, zbog nestalnosti rada, nikad ne mogu činiti više od 10% proizvodnje stabilnog elektroenergetskog sustava. Problem postoji, ali je rješiv. Danas je pet europskih država iznad 10%, EU u cjelini na 7% a plan za 2020. g. je 14%. (Vidi prethodni članak na ovom blogu.)

Može se spomenuti i dezinformacija koja se rutinski dnevno sreće, vezano uz kampanju za gradnju TE Plomin C i HE Ombla, da Hrvatska mora graditi nove elektrane zato, jer danas imamo manjak kapaciteta. Zapravo, naše TE rade mizerno malo, uvozimo mnogo struje zato, jer je to jeftinije. (Objavit ćemo uskoro detaljniju analizu.)

Iste probleme, pa i veće, imaju u svijetu, naročito u SAD gdje postoje intenzivne medijske kampanje da su klimatske promjene mit, da su obnovljivi izvori strašno skupi  a uvođenje frackinga trijumf privatnog poduzetništva idr. Nama blisko mrežno sjedište cleantechnica.com objavlje članak Misinformation has big psychological advantages, u kojem prikazuje znanstvenu studiju o tome zašto je lako vjerovati u dezinformacije, i zašto su upravo ciljane kampanje neumornog ponavljanja neistina uspješne.

Mozak je lijen za provjeravanje onoga što mu se kaže, jer to zahtijeva utrošak energije, ako se ne radi o nečemu što nas neposredno pogađa. Kad pak uložimo određenu količinu energije mozga u procjenu, ponajviše gledamo uklapa li se neka informacija u ono što već vjerujemo ili znamo (ili vjerujemo da znamo), je li izvor pouzdan (ili vjerujemo da je pouzdan), vjeruju li drugi ljudi u to.

Kad se nešto pogrešno ukorijeni u društvu kao prihvaćeno, postaje referenca za dalje procjene. Dezinformacije se mogu širiti u društvu kao požar, jer se brže prihvaćaju, ne treba trošiti energiju na provjeru. Internet nudi neizrecivu količinu informacija, ali isto tako i izvanredan alat za širenje dezinformacija, npr. preko facebooka i blogova.

Studija završava konkretnim savjetima za one koji nastoje suzbiti mentalnu apatiju koja pomaže dezinformacijama.

  1. Ponudite ljudima naraciju koja ispunjava praznine koje lažna informacija ostavlja.
  2. Fokusirajte se na činjenice koje želite podvući radije nego na mitove.
  3. Pazite da informacija za koju želite da ju ljudi prihvate bude jednostavna i kratka.
  4. Uzmite u obzir svoju publiku i vjerovanja koja su skloni privhatiti.
  5. Ojačajte svoju poruku kroz ponavljanje.

Trudimo se! 🙂

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u Društvo. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s