Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)

Danska energetska agencija objavila je izvještaj o energetici za 2011. g. (Prikaz na engleskom: Renewables now cover more than 40% of electricity consumption)  Obnovljivi izvori pokrili su 23,6% potrošnje primarne energije i 40,7% električne energije, od toga vjetar 28,1%. Najvažnija je biomasa, koja se koristi u malim kogeneracijama za proizvodnju električne i toplinske energije. (Energetski koriste triput više domaćeg drva nego Hrvatska, a mnogo i uvoze, možda i iz Hrvatske; ostalo su slama, bio-otpad i bioplin; ukupno iz biomase dobivaju gotovo jednako primarne energije kao Hrvatska iz tekućih goriva.)  Ukupna potrošnja energije je opala u odnosu na 2010. i sad je gotovo jednaka kao i 1990., a emisija ugljičnog dioksida iz energetike opala je za 19,5%. (Izvještaj za 2011, na danskom (pdf). Najavljeno je da će engleski prijevod biti ubrzo objavljen.)

Proizvodnja obnovljive energije Danska 1980.-2008.

Proizvodnja obnovljive energije u Danskoj 1980.-2008. Odozdo prema gore: vjetar, slama, drvo, bioplin, biootpad, toplinske pumpe i ostalo

Krajem 1970-ih godina, danska vlada planirala je gradnju nuklearne elektrane. Antinuklearni aktivisti su 1979. pripremili brošuru “Danska bez nuklearne energije” (engleski prijevod), financiranu brojnim malim donacijama od po 10 kruna. Ukupno je bila tiskana u 2,3 milijuna primjeraka  za oko pet milijuna stanovnika. Nasuprot tvrdnjama da će potrošnja energije slijedećih desetljeća i dalje rasti po vrlo visokim stopama, kao prethodnih 30-ak godina, te da bez pouzdanih nuklearnih izvora slijedi ekonomski slom, tvrdili su da će stopa rasta biti mnogo manja, te da se može zadovoljiti tada marginalnim “alternativnim” izvorima.

Nakon odustajanja od nuklearke, određen je strateški smjer. Prihvaćen je cilj da 2000. godine 10% potrošnje električne energije pokrivaju vjetroelektrane. Usprkos skepticizmu stručnjaka po svijetu, postigli su 11%.  Pokazalo se da je nakon 1980. ukupna potrošnja energije rasla vrlo malo, tako da je čak i procjena antinuklearaca iz 1979. bila pretjerana.

Kako je Danska ravna, uopće nema hidroelektrana, pa su u razvoj obnovljivih krenuli gotovo od nule. Svu električnu energiju dobivali su iz termoelektrana, prvo na naftu, zatim na ugljen, pa na plin.  U svjetskom su vrhu u skoro svim ostalim područjima energetike: njihove termoelektrane imaju vrhunske performanse, visoko su razvili tehnologije štednje energije u industriji i zgradarstvu itd..

U taj razvoj ulažu znatan novac. Danska energetska agencija zapošljava 250 stručnjaka, koji puno radno vrijeme posvećuju strateškim energetskim pitanjima. Strategija se svake godine provjerava i prilagođava.

Cijena struje za kućanstva najviša je u Europi (za industriju je prosječna), ali javnost to prihvaća jer novac odlazi u korisne svrhe. Lokalne zajednice, udruge, kooperative, poljoprivredne zadruge i pojedinci intenzivno sudjeluju u osmišljavanju i provođenju programa.

Danska je već početkom 1980-ih postala svjetski lider u razvoju energije vjetra. Godine 1990, u svijetu je bilo ukupno oko 2 GW vjetroagregata, od čega oko 1/4 u Danskoj i 3/4 u Kaliforniji, a potonje su izgradile uglavnom danske tvrtke. Do 2010, instaliranih kapaciteta ima sto puta više, a danski “Vestas” i dalje je vodeća svjetska tvrtka, s pogonima u SAD, Kini itd..

Danska nastavlja istim smjerom. U ožujku ove godine, parlament je prihvatio novu energetsku strategiju, po kojoj će se već 2020. g. iz vjetra pokrivati 50% potreba za električnom energijom. To je prihvaćeno gotovo konsenzusom, sa 171 glasom od 179 članova. Na kopnu, bit će demontirano 1.300 MW starijih vjetroelektrana i zamjenjeno s 1.800 novih, većih snaga i učinkovitosti. Glavno povećanje bit će 1.500 MW novih pučinskih VE.

Dalji ciljevi još su ambiciozniji: do 2030. godine potpuno eliminirati ugljen i naftu iz proizvodnje električne energije, već 2035. iz obnovljivih pokriti sve potrebe za električnom energijom i toplotom, a 2o50. također i sve potrebe u industriji i prometu – stopostotno obnovljiva nacionalna energetika! (Brošura na engleskom “Our Future Energy”, studeni 2011.)

Martin Lidegaard, ministar za klimu, energiju i zgradarstvo, kaže da su istaknuti ciljevi u energetskoj učinkovitosti još važniji od ciljeva za vjetar. Planirano je da se ukupna potrošnja energije smanji za 12% do 2020.. Dodatne investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive iznosit će 3,5 milijardi kruna (vrijednost krune jednaka je vrijednosti kune; to je manje od ulaganja Hrvatske u gradnju TE Plomin C), ali smanjivanje uvoza ugljena, nafte i plina donijet će uštedu od 6 milijardi kruna.

Dalji ključni element plana je razvoj “pametne električne mreže” (smart grid). To je preduvjet, da bi mreža mogla primiti udvostručenu proizvodnju vjetroelektrana i bioplina. Sagradit će se novi dalekovodi prema susjednim zemljama, u okviru projekta “North Sea Grid”, postaviti pametna brojila u svim domaćinstvima i proizvodnim pogonima, te uvesti dinamičke tarife koje potiču potrošnju u vrijeme kad je proizvodnja iz obnovljivih najviša.

Također će se poticati konverzija sadašnjih termoelektrana s ugljena na biomasu. Najveća energetska kompanija u Danskoj, DONG Energy, planira današnji odnos od 15% biomase i 85% ugljena obrnuti.

Hrvatska danas iz drva ostvaruje energetsku vrijednost jednaku oko 500.000 tona kamenoga ugljena. To je približna godišnja potrošnja postojeće termoelektrane Plomin B. Kad bi se to utrostručilo, na količinu koju danas ostvaruje Danska, koja ima mnogo manje šuma, pokrila bi se predviđena potrošnja uvoznoga ugljena u planiranoj TE Plomin C. To naravno ne bi bilo u jednom objektu od 500 MW, nego u 50 ili 100 manjih. Investicija je veća, ali eliminira se potreba za uvozom, smanjuje emisija ugljičnog dioksida, osim elektrike proizvodi i toplotna energija i ojačava lokalna zajednica. Sve su to strateški ciljevi koje su i Danci imali na umu.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s