Nestandardna nafta: energetske nade i ekološke brige

U SAD i dalje traju intenzivne društvene borbe oko spornog projekta naftovoda Keystone XL. Porizvodnja “nestandardne nafte” u SAD raste i počinje utjecati na pad cijena, iako još daleko manje nego nestandardnog plina (plin iz škriljevaca ili šejla – shale gas). Ekološki problemi su međutim značajni i povod su prosvjedima. U gusto naseljenoj Europi, naravno, to je još ozbiljniji problem. Osim toga, ekologističkim uvidom u cjelinu, problem nije samo neposredan. (Standardne zalihe nafte i plina crpu se iz pješčenjaka.) Jedan pregled argumenata obje strane možete naći u tekstu Obama’s Choice: Ethical Energy Or ‘The Devil’s Excrement’.

Fort McMurray (cudaprirode)Slijedeći članak objavljen u New York Timesu u ožujku o.g. Autor je Thomas Friedman, trostruki dobitnih Pulicerove nagrade.

Tom Friedman Calls For Mass Keystone Protests, Labels Obama Presidency ‘A Net Setback For The Green Movement’

Intenzivna društvena borba vodi se oko plana gradnje naftovoda Keystone XL, koji trebao transportirati “tešku naftu”, crpljenu novim tehnologijama iz bitumenoznih pjesaka (tar sand) u Kanadi prema rafinerijama u SAD. Korištenje iste tehnologije hidrauličkog lomljenja stijena (fracking) za crpljenje plina iz škriljevaca također je ekološki nepovoljno, ali u manjem omjeru, a zbog zamjene ugljena plinom ukupno može biti povoljnije. Međutim, u slučaju nafte, utjecaji na okoliš su puno veći.

Lines in the Sand

Članak iz svibnja o.g.. Poznata okolišarka i klimatska novinarka [climate journalist] Elizabeth Kolbert završava svoju knjigu “Field Notes from a Catastrophe” iz 2006. riječima: »Može se činiti nemogućim zamisliti da tehnološki napredno društvo može izabrati, u bitnom, uništiti samo sebe; ali to je ono što sada činimo.«

U ovom članku, ona komentira vijest da su mjerni uređaji na Mauna Loa, na Havajima, prvi put izmjerili koncentraciju ugljičnoga dioksida u zraku od 400 ppm (400 čestica na milijun). Nije sigurno kad je koncentracija posljednji put bila takva; možda u srednjem pliocenu, prije tri milijuna godina. Tada su ljetne temperature na Arktiku bile gotovo 8 stupnjeva celzijusa više nego danas, a nivo mora bio je oko 25 metara viši.

Autorica u tom svjetlu sagledava aktualnu žestoku raspravu u SAD o gradnji naftovoda Keystone XL, koji bi povezivao nalazišta “nestandardne nafte” iz bituminoznog pijeska [tar-sands] u Kanadi s rafinerijama u SAD. Kanadska vlada je navodno za ovu godinu izdvojila više od 16 milijuna dolara za promociju ovog projekta. Kanadski ministar prirodnih resursa Joe Oliver prijetio je da će Kanada pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom protiv Europske unije, ako označi naftu iz bitumenoznog pjeska kao visokozagađujući proizvod.

Danas SAD iz Kanade uvoze oko milijun barela nafte iz bitumenoznog pijeska dnevno, čime pokrivaju oko pet posto svoje potrošnje nafte (18 milijuna barela dnevno). Argument je da je dobro to povećati, jer je Kanada pouzdaniji partner nego recimo Irak, a ako ju ne uvezu SAD, mogla bi je kupovati Kina.

Problem “nestandardne nafte” jest da ona u prirodi nije u tekućem stanju [“oil”, ulje], što je lako za vađenje. Katran je polutvrd i treba biti ili iskopan, ili rastopljen. Za to se troši mnogo energije (u obliku prirodnoga plina) i emitira znatno više ugljičnoga dioksida nego pri crpljenu klasične nafte. Također se troše i pritom onečišćuju goleme količine vode.

Globalni problem s klimatskim promjenama, ukazuje autorica, jest da prema svim proračunima čovječanstvo ne smije dozvoliti sebi da izvadi iz zemlje i spali sve postojeće zalihe čak ni konvencionalnih fosilnih goriva. Posljedice bi bile katastrofalne, s porastom globalne temperature više od četiri stupnja celzijusa iznad današnje razine.

Ekologisti, koji vode kampanju protiv projekta, nadaju se da će predsjednik Obama prihvatiti njihovo stajalište. Time, naravno, ukazuje Kolbert, neće biti dotaknut glavni problem: prevelika potrošnja.

Fort McMurray

Reportaža o aspomenutom području Kanade, gdje se eksloatira nafta iz bizumenoznih pješčenjaka.

Ovo područje će mnoge koji su čitali Tolkienove Gospodare prstenova podsjetiti na tmurdni Mordor: 24 sata na dan, 7 dana u tjednu posvuda su kamioni, tegljači, harvesteri i autobusi, rovokopači visoki kao šesterokatnice. Teretnjaci, tkz. Caterpillari se redaju kao na traci, napunjeni bitumenskim pješčenjakom, do drobilica, postrojenja na usitnjavanje, te složenim kemijskim postupcima dobivaju sirovovu naftu, dok ostaci, 500,000 tona otrovnog mulja na dan odlaze u taložne bare, površine 130 četvornih kilometara nekadašnjeg šumskog područje.

Energetski prognozeri u svijetu ulažu velike nade u znatan rast takve proizvodnje, jer klasična nafta dostigla je ili je sasvim blizu vrška moguće proizvodnje (“Peak Oil”). Globalna savjetnička tvrtka Enerdata objavila je u studenome 2012. izvještaj Energy scenarios to 2035 (pdf). Između ostaloga, predviđa da će znatno porasti globalna proizvodnja nafte, zahvaljujući razvoju tehnologije i skromnim troškovima korištenja nekonvencionalnih izvora (iz škriljevaca i bitumenoznih pijesaka).

Projekata naravno ima i drugdje u svijetu, npr. na Madagaskaru: Madagascar Oil will start crude production from oil sands in 2013

Stranica “Keystone Pipeline” na wikipediji

Službeno mrežno sjedište projekta (kanadska kompanija TransCanada)

Stranica o Keystone XL na mrežnom sjedištu “Friends of the Earth”

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u fosilni izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s