Portal “Zelena energija” postavio je stranicu o energetskom certificiranju zgrada. Svi koji se time bave (i možda bune zbog troškova), trebaju imati na umu da je to praksa uvedena u EU, kao dio opće energetske strategije prelaska na održivu energetiku. Zgradarstvo je naime ogroman rezervoar mogućnosti za smanjivanje potrošnje energije.
Energetsko certificiranje • Sve informacije
Dakle, ako prodajete kuću, ne razmišljajte o tome kako je to svinjarija da država traži da trošite novac na dobivanje certifikata. Poanta je u tome, da razmislite o mogućnostima određenog ulaganja u kuću, nakon kojeg biste dobili certifikat za višu klasu i time povećali tržišnu vrijednost kuće. Proučite, kolika je sadašnja potrošnja goriva, a koliko se može smanjiti raznim mjerama. To onda možete naglasiti potencijalnom kupcu.
Smanjivanje potrošnje energije u zgradama ima višestruke koristi: za vlasnika kuće (jer povećava njenu vrijednost na tržištu), za stanara (jer će trošiti manje na grijanje), za državu (jer se velik dio energije za grijanje uvozi), za čovječanstvo (jer se štede neobnovljivi resursi) i za planetu Zemlja (jer se smanjuje emisija ugljičnog dioksida). Ali, naravno, kako to uvijek biva, a osobito ponegdje, neizbježno će biti muljanja i zabušavanja.
U Francuskoj, završena je prva faza rasprave o energetskoj tranziciji, strategiji energetskog razvoja do 2050. godine. Prema nedavno usvojenom sintetskom izvještaju javne rasprave, predložen je cilj smanjivanja finalne potrošnje energije za 50% do 2050. godine. Energetska obnova zgrada ima veliku ulogu: predviđa se obnova 500.000 zgrada svake godine.
Transition to Sustainable Buildings
Međunarodna energetska agencija tiskala je studiju o potencijalu smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu do 2050. godine. Moderne zgrade u razvijenim zemljama od 19. stoljeća građene su na pretpostavci postojanja mnogo besplatne energije za grijanje (pa i za hlađenje). Nizom postupaka, većinom jednostavnih, od običnog povećanja izolacije na zidovima preko složenijih zahvata “pasivne solarne arhitektura” do aktivnih sustava poput toplinskih pumpi, može se bitno smanjiti potrošnja (niskoenergetska kuća, pasivna kuća, nulta kuća).
Jedan izvještaj savjetodavne tvrtke Enerdata: Retrofitting of building: a cost-efficiency analysis
Study: EU energy demand can be cut by two thirds (1. prosinca 2012.)
Ostvarivanjem mjera energetske učinkovitosti, potrebe Europske energije za energijom do 2050. godine mogu se smanjiti za trećinu, prema novoj studiji Fraunhofer Institute for Systems and Innovation Research (Fraunhofer ISI). 90% mjera štednje energije same se isplaćuju. Financijske uštede do 2050. mogu iznositi oko 500 milijardi eura godišnje (u industriji, grijanju zgrada, prometu idr.).
Jedan izvještaj Zajedničkog istraživačkog centra, znastvene institucije koja je savjetnik Europske komisije, o trendovima u fotonaponskoj industriji, između ostaloga ističe da postoje velika područja za dalje inovacije, vezano za energetsku učinkovitost i dizajn u zgradama. FN moduli mogu biti ugrađeni i specifično dizajnirani kao građevni materijal, razvijajući novu “Europsku FN arhitekturu”. To je jedna od ključnih tehnologija za postizanje zgrada s nultim emisijama.
“World’s Greenest Office Building” Makes Net-Zero Look Easy
“Najzelenija poslovna zgrada”: u oblačnom Seatleu, fotonaponski paneli ipak proizvode dovoljno električne energije za sve potrebe šestokatnice. To, naravno, nije sve. Zgradarstvo je jedno od područja koje će nesumnjivo doživjeti bitne promjene slijedećih desetljeća.
Jedan članak iz Norveške: In radical refit, buildings to generate more power than they use
MUKE PO OBNOVI FASADA: Hrvatski izvozni proizvod koji ne prolazi niti u Hrvatskoj (t-portal, 21. veljače 2013)
S energetskom obnovom zgrada u naprednijim zemljama se daleko odmaklo, dok je kod nas na početku i ide slabije nego je bilo zamišljeno. Vrlo je složen posao to pokrenuti, natjerati administraciju, a također i građevinske tvrtke, da ovo ozbiljno shvate. Ipak, stvari se kreću.
Mislim da je mana ovoga članka što je, u skladu s navadama naših medija i našeg fatalističkom nentalireta, napisan negativistički, s poantom kako eto kod nas ništa ne ide i kako je to neka vrsta usuda. Na taj način potiče se rezignacija – eto, ionako se ništa ne može, pa zašto i da se trudimo.
Jedno od ključnih područja “Energiewende” (da upotrijebimo njemački izraz, jer Njemačka danas udara tempo u svijetu – znači “energetski zaokret”, ali na engleski često prevode sa “energetska revolucija”) jest zgradarstvo, u kojem se pasivnim i aktivnim mjerama drastično smanjuje potreba za energijom za grijanje. Cilj je “energetski neutralna kuća”. Hrvatska je u to krenula jednim od Vladinih programa, preuzetih od EU, ali zasad ide dosta traljavo.
Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) organizira panel-diskusiju “Uspješni europski projekti energetske obnove javnih i privatnih zgrada”, s predavačima iz EU, Irske i Slovenije.
Tako je u Njemačkoj obnovljeno više od 1,3 milijuna domova i stvoreno više od 250 tisuća radnih mjesta. U Irskoj je toplinska obnova stvorila 3000 radnih mjesta, prosječne uštede na računima za energiju su oko 450 € godišnje po kućanstvu, a za svaki euro uložen u obnovu, država je dobila natrag pet. Pokazalo se da je politička podrška kroz zakonski okvir ali i poticaje, presudna za uspješnost ovih programa.
U Hrvatskoj, država danas na energente u 11.000 javnih zgrada troši 1,5 milijarda kuna godišnje (vidi Izvještaj Centra za kontorlu nad javnim poduzećima u energetici, 2012.).
CEI: Ugovoreno samo pet objekata za energetsku obnovu (listopad 2012.)
U Zagrebu se u studenome održavaju 6. dani pasivne kuće. Program energetske obnove zgrada javnoga sektora, međutim, u Hrvatskoj se zasad vrlo skromno ostvaruje. Potpisani su ugovori samo za zgrade pet škola u Varaždinu, s jednom slovenskom tvrtkom koja je registrirala podružnicu u Hrvatskoj. »Hrvatski poduzetnici zasad nisu pokazali naročiti interes, zbog čega je ostalo nerealizirano 25 natječaja. Marčinko to objašnjava strahom od rizika na koji domaći građevinci nisu navikli jer za sudjelovanje na natječaju trebaju uzeti projektanta i projektom jamčiti energetsku učinkovitost zgrade. Osim toga, energetska obnova zgrade isplati se samo ako je cjelovita, odnosno ako se radi o projektu koji objedinjuje obnovu fasade, prozora, rasvjete i sustava grijanja, kaže Marčinko.«
Ekološka ekonomija 
Povratni ping: Energetsko certificiranje zgrada - dobro za sve!