Kakav će biti svijet 2100.? Što očekivati – i što činiti?

Ovaj članak nastavlja se na tekst Ekologistički pesimizam vs tehnologistički optimizam, 1973.-2013. objavljen 21. rujna.

Sve projekcije, pesimističke i optimističke, samo su za grubu orijentaciju za razumijevanje okvira našeg djelovanja. A garancije uspjeha svakako nema.

suburbs_2100Optimism About Meeting ‘Grand Challenge’ of Global Prosperity

U američkom “Journal of the Geological Society”, profesor znanosti o Zemlji i atmosferi (earth and atmospheric sciences) Lawrence M. Cathles objavio je članak “Future Rx: Optimism, Preparation, Acceptance of Risk”, u kojem izražava optimizam o sposobnostima čovječanstva da nadvlada krize okoliša i resursa i postigne ekološku održivost uz visoki životni standard u snabdjevanju hranom, drugim resursima i energijom. To, međutim, neće doći samo od sebe.

“Ako budemo imali hrabrosti da činimo velike stvari, cijelo čovječanstvo ima lijepu budućnost”, kaže Cathles. Treba se uhvatiti u koštac s “Velikim izazovom” ovoga stoljeća: da svatko postigne europski standard života, za populaciju od oko 10,5 milijardi ljudi. Potrošnja energije trebala bi se povećati peterostruko u slijedećih 100 godina, većinom iz bezugljičnih izvora (obnovljivi i nuklearna, pri ćemu prednost daje potonjoj). “Sve je moguće s energijom, ništa nije moguće bez nje”, kaže Cahtles.

Razmatra i druga ograničenja i smatra da bi najugroženiji resurs moglo biti tlo, ali i to se može riješiti ako ima dosta energije.”Imamo dosta resursa; nema porebe da se borimo za njih.”

Jedan od ključnih čimbenika je voda. Pogledajte članak Plavo zlato: vodu se ne može zamijeniti ničim umjetnim… od 14. rujna.

O poljoprivredi i prehrani: Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?

40 years back, 40 years forward: Lessons of the 1973 oil crisis

Ovih dana svijet bilježi 40. godišnjicu prvog “naftnog šoka” iz 1973., kad je kartel zemalja izvoznica nafte (pretežno arapskih) preko noći učetverostručile cijenu sirove nafte. rethodne godine, bio je objavljen prvi izvještaj Rimskog kluba “Granice rasta” i održana prva Konferencija Ujedinjenih naroda o čovjekovom okolišu. Godine 1976., objavljen je optimistički odgovor “Slijedećih 200 godina”, u kojem futurolozi predviđaju da će se cijene nafte uskoro ponovo smanjiti. Umjesto toga, 1979. je došlo do novog skoka cijena. Tek kasnije došlo je do određenog pada i stvorena je “nova normalnost”, s razinama cijena nafte bitno većim od nekadašnjih. Još prije desetak godina, smatralo se da se cijene mogu dugoročno održavati ispod cijene od 28 dolara po barelu. Godine 2004. došlo je do naglog skoka, pa onda opet do određenog pada i “nove normalnosti” s razinama cijena iznad 80 dolara po barelu.

Trebalo je tridesetak godina, da dugoročno planiranje postane uobičajena praksa. Danas, Europska unija uzima 2050. godinu kao granicu planiranja, svjesne da će se u tom razdoblju svakako događati bitne promjene u energetici, a time i u cjelokupnoj privredi i gospodarstvu. Slično rade i druge razvijene zemlje. U SAD, taj pristup dosljedno slijedi Rocky Mountain Institute (RMI).

Tadašnja kriza pokrenula je mnoge inovacije. SAD su osnovale Department of Energy (ministarstvo energetike). Doneseno je niz propisa o energetskoj učinkovitost za automobile, hladnjake itd.. SAD su smanjile uvoz nafte za 50% između 1977. i 1985.. Stvorena je “kultura očuvanja”. Nakon toga, pad cijena je doveo do toga da dio tih napora bude odbačen [osim u Kaliforniji, koja dosljedno slijedi takvu politiku]. Ipak su godine 2009. SAD za jedan dolar realnog BDP trošile 50% manje energije nego 1975..

Danas, upozorava Laurie Guevara-Stone iz RWI, SAD i svijet su suočene sa sličnim izazovom kao i prije 40 godina, zbog klimatskih promjena. Potreban je sličan val inovacija, i tim se putem već jeste krenulo. Ali ovoga puta ne bi se smjelo izgubiti cilj iz vida.

Kad je o energetici riječ, u takvim dugoročnim sagleavanjima, prvo od svih pitanje nije “iz kojih izvora”, nego “koliko nam energije treba, da bismo zadovoljili svoje potrebe?”. Odgovor na to pitanje bitno uslovljava način odgovaranja na ono bitno – “Što treba činiti?”.

‘Hidden fuel’ worth hundreds of billions: IEA’s new energy focus

Ako nekom tehničkom mjerom smanjite potrebu za energijom, praktični učinak je isti, kao da ste sagradili dodatni izvor. Npr. klasičnu svjetiljku od 100 W zamijenite onom od 25 – kao da imate lokalni izvor od 75 W (pola kvadratnog metra solarnih panela). Za to je bio skovan marketinški naziv NEGAWATI (po zvučnosti kao “megawati”), ali nije ušao u širu upotrebu.

International Energy Agency (institucija koju su osnovale zemlje OECD, dakle najrazvijenije na svijetu, sklona opreznim, konzervativnim stavovima) objavljuje niz “energy market reports” o raznim područjima energetike. Sada su, na Svjetskom energetskom kontresu u Južnoj Koreji, prvi put objavili “Energy Efficiency Market Report”). Energetska učinkovitost je, kažu, “skriveno gorivo”, koje je možda i prvo po važnosti, s globalnim tržištem vrijednim 300 milijardi dolara godišnje, otprilike jednako kao obnovljivih ili fosilnih goriva.

U razdoblju 2005.-2010. u 11 zemalja članica IEA mjere energetske učinkovitosti donijele su uštedu ekvivalentnosti 420 milijardi dolara. Dva su bitna čimbenika uspješnosti takvih mjera: dobre državne politike i visoke cijene energije.

Mjere su naravno neminovne, da bi se potrošnja energije na Zemlji održala u dugoročno ekološki podnoljivim okvirima, pa im i Kina od sredine 2000-ih (11. petogodišnji plan) posvećuje veliku pažnju.

Za konkretni aktualni primjer mjera smanjivanja potreba za energijom pogledajte članak Energetsko certificiranje zgrada: dobro za sve! od 20. kolovoza.

U ovakvim promišljanjima o relativno dalekoj budućnosti (“relativno”, jer stotinjak godina u povijesti čovječanstva je kratko) jest i svrha svih naših ekonomskih napora. Da zadovoljimo svoje potrebe, naravno – ali što su zapravo naše potrebe? I kako se uspješnost ekonomije treba mjeriti?

Less Is More: Rogue Economists Champion Prosperity without Growth – SPIEGEL ONLINE (4. svibnja 2013.)

Tijekom mnogo godina, ekonomisti su postulirali da prosperitet zahtijeva rast, pričem su štete za okoliš žalosna, ali neizbježna konzekvenca. Rastući broj krtičara preispituje tu jednadžbu, promišlja i zalaže se za radikalnu preradu ekonomskog sustava.

Harald Welzer, socijalni psiholog iz Berlina, u knjizi “Selbst denken” (promišljanje sebe). koja je postala uspješnica u Njemačkoj, poziva na napuštanje “totalitarnog konzumerizma”. Optužuje “vladajuću klasu ekonomista” za oholost i preziranje stvarnosti. Čak i neki političari, kao njemački ministar financija Wolfgang Schauble, počinju izražavati dileme o dogmi rasta.

Njemački parlament je prije dvije godine osnovao Odbor za rast, prosperitet i kvalitetu života, koji je promišljao sporna pitanja. Prije dva tjedna, objavili su konačni izvješat od 1000 stranica. Ali nisu bliže konsezusu nego što su bili prije dvije godine.

Financijska kriza dovela je do obnove nepovjerenja u sustav. Britanski ekonomist Tim Jackson u knjizi “Prosperitet bez rasta” (Prosperity without Growth) 2009.. oslikava kapitalizam kao pogrešan sustav, kao proždrljivu mašinu. Nasuprot tome, skicira “koherentnu ekološku makroekonomiju”, sa striktnim gornjim granicama za korištenje resursa i stvaranje otpada. [Ova knjiga bila nam je jedan od ključnih poticaja za kreiranje ove fb stranice i bloga “Ekološka ekonomija”.]

Ovim teoretičarima suprotstavljaju se tehnološki optimisti, koji smatraju da možemo eliminirati granice rasta razvijajući nove proizvode prijateljske za okoliš. Spomenuti parlamentarni izvještaj međutim zaključuje da je rast uz opadajuće korištenje resursa još uvijek samo san.

Umjesto mjerenja stanja ekonomije bruto društvenim proizvodom, koji svaki novi proizvod ili uslugu tretira kao plus, navode “Indeks nacionalnog prosperiteta” koji je razvio ekonomist Hans Diefenbacher.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekologija, Futurologija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s