Ako postoji problem – treba li ga rješavati, li odustati?

What is LCOEU diskusijama o obnovljivim izvorima, neprekidno kritičari “kopipejstaju” iste argumente, plasirajući ih kao nešto ultranovo. Često tako čine i ljudi koji posjeduju određenu stručnu upućenost – iz elektrotehnike, energetike isl., ali koji ne rade na obnovljivim izvorima; oni rutinski ponavljaju ono što su učili na fakultetu (a često je i to već bilo zastarjelo). Često se okolo na Svemrežju ponavljaju zastarjeli podaci.

Ovdje prenosim jedan svoj detaljniji odgovor na neke tako “lijevom rukom” nabacane primjedbe.

Već san bija nešto napisa o solarnin elektranama. Još uvik je to neisplativo i preskupo.

To je “mantra” koja se ponavlja. Ali zapravo, već se dogodio spektakularni pad cijena, koji čini da je prosječna cijena prizvodnje tijekom životnoga vijeka (engleska kratica LCOE) na povoljnim položajima u okvirima cijene za klasične termeoelektrane i nuklearne elektrane. Cijena panela je u 6 godina, 2006.-2012., pala za 80% (s oko 3 dolara na 0,60 po vatu vršne snage; investicijska banka Citigroup predviđa smanjenje na 0,25 do 2020. g.), a ukupna cijena instalacije za male (obično krovne) FN sustave, snage do 30 kW, u Njemačkoj za 70% (sa 6.000 eura po megavatu vršne snage na 1.700; samo za instalaciju, cijena je 2010.-2013. pala s 3.600 eura na 1.000). U SAD je cijena znatno veća, zbog raznih “mekih” troškova – mi mismo rekli, zbog birokracije).

Zanimljivo je da je u 36 godina, 1977.-2013., cijena FN panela pala stostruko, a tim na čelu s futurologom Hermanom Kahnom je to predvidio u knjizi “Slijedećih 200 godina”, objavljenoj 1976. (u kojoj su međutim dali i neka drastično pogrešna predviđanja – npr. da će cijena nafte uskoro pasti).

Ovdje je analiza aktualne situacije U.S. Energy Information Agency: Levelized Cost of New Generation Resources in the Annual Energy Outlook 2013. (Za usporedbu s Europom, po tipovima elektrana, glavna razlika je u cijeni plina, koja je u SAD mnogo niža.) Ako pogledate tablicu 2, regionalne varijacije, vidjet ćete da je minimalna cijena za fotonaponske sustave (dakle, na najpovoljnijim lokacijama) 112,5 $/MWh (= 64 lipe po kilovatsatu), što je približno jednako cijeni za TE na ugljen i nuklearne elektrane.

Da i ne govorimo o drugom parametru, koji je ključan za odluku o investiciji sa strane pojedinca koji namjerava struju trošiti sam ili vrlo blizu mjesta potrošnje (u okviru “mikromreže”), naime odnos cijene proizvodnje i cijene koju se plaća distributeru za kupovinu električne energije. Točka gdje se to izjednači, naziva se “grid parity”, mrežni paritet. Sad se upravo događa ekonomska i tehnološka revolucija, jer vrlo brzo rastu područja na kojima je postavljanje FN sustava jeftinije (za ilustraciju: Australija). To će promijeniti način na koji je elektroenergetski sustav funkcionirao stotinu godina. O toj transformaciji je moj tekst: Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici (u tekstu ima niz poveznica na autoritarne izvore).

Problem je šta struju nemožeš pravit kad je oblačno niti po noći.

Točno, to jest problem. Jednom prilikom, prije nekoliko godina, pokušao sam procijeniti koliko sam puta taj argument čuo otkad se time bavim, od sredine 1980-ih. Procjena je bila – oko 200 puta. Ono što je neobično: u velikoj većini slučajeva (otprilike, 190 do tih 200) ljudi važno kažu da “postoji problem” i tu staju, kao da se podrazumijeva da je problem nerješiv, pa cijelu priču treba zaboravaviti. Uobičajeno, u tehnici, ekonomiji i u životu, ne postupamo tako. Neki problemi nisu rješivi, a neki jesu.

Amerikanci nešto eksperimentiraju s rastaljenon soli koja može zadržat vrućinu tijekon noći i kad je oblačno.

Zapravo, širom svijeta se intenzivno radi na brojnim istraživanjima sustava pohrane energije, vezanih uz elektroenergetski sustav. Brojne koncepcije su već daleko do pukog “eksperimentiranja” (što bi odgovaralo fazi “development”, iz one kratice R&D u razvoju tehnologije).

Postoje razne mogućnosti, od dobro poznatih kao što su reverzibilne hidroelektrane, preko raznih koncepata baterija, do raznih drugih mogućnosti: komprimirani zrak, proizvodnja vodika idr.. Već je realizirano niz demonstracijskih postrojenja (što je slijedeći korak) i kako govore vijesti širom svijeta iz najnaprednijih zemalja (SAD, Njemačka, Kina, Japan…), sad je upravo počela faza “deployment” (imam problema s prijevodom, jer znači također “razvoj”, ali ovdje se ne radi o razvoju tehnologije, nego industrije, tj. nova tehnologija počinje se koristiti u industriji i brzo se širi).

O tome svakodnevno ima vijesti. Nešto o tome ima i u mojem gore navedenom članku, kao i u još nekoliko članaka na mom blogu “Ekološka ekonomija”. Kratka bilješka iz lipnja: Studija: pohrana (električne) energije – industrija u eksplozivnom rastu. Širi tekst iz svibnja: Još o sustavima pohrane (električne) energije.

U svjetskoj energetici, u tijeku je dramatična promjena. Najavljivali smo je mi, hipijevski čudaci i tehnološki frikovi, prije 30 godina. Tada smo fantazirali o budućnosti; danas je budućnost tu. Čak je i nama teško naviknuti se na promjenu: Kako je to čudno: obnovljivci su danas establišment, a nuklearci – alternativci. Pišući o tim temama, gotovo nikad se ne pozivam na stavove i analize Greenpeacea, Friends of the Earth isl., ponekad se pozivam na Worldwatch Institute, Rocky Mountain Institute idr., a ponajviše na politike najnaprednijih država (fokus mi je na SAD, Njemačkoj, Kini i Japanu), institucije kao Međunarodni monetarni fond, Međunarodna energetska agencija, Edison Institute (radi za najveće američke elektroprivrede), na konzultantske tvrtke kao Bloomberg itsl..

Revolucija se događa u svjetskoj energetici (trenutno je fokus na električnoj energiji, ali u tijeku je i drugdje, npr. u graditeljstvu gdje se ide na dramatično smanjivanje potrebne energije za grijanje), upravo sada. Dakako, mi u maloj i nazadnoj Hrvatskoj možemo reći da nas se to ne tiče i imati za to sasvim razumne razloge. *

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u Futurologija, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s