Vijesti s Konferencije UN o klimi u Varšavi

U Varšavi je u tijeku godišnji sastanak UN o klimi (COP-19). Zamorno, depresivno političko natezanje, kao i uvijek.

Varšava, COP-19, 20135 Issues to Watch at COP 19, the “Construction COP”

Članak na mrežnom sjedištu World Resources Institute, napisan prije početka, koji je korisno pročitati jer prikazuje kontekst i bitne probleme.

Kiotski protokol iz 1997. odnosio se na razdoblje do 2012.. Određeni pomaci jesu napravljeni, ali ne dovoljni. Na skupu u Durbanu prije dvije godine, odlučeno je da se do 2015. (COP-21 u Parizu) pripremi novi ugovor o akciji za dulje razdoblje, u koji će biti ukljuečne sve zemlje, s ciljem da rast temperatura do 2100. g. bude najviše 2°C u odnosu na predindustrijski nivo.

Pet ključnih pitanja u kojima treba postići napredak tijekom pregovora u Varšavi
1) Arhitekstura i proces za međunarodni klimatski ugovor
2) Jednakojs
3) Financiranje
4) Troškovi i štete
5) Mjerenje, izvještavanje i verifikacija (MRV) i odgovornost

Rich-poor divide deepens over aid to cope with global warming

Pregovori su u slijepoj ulici – kao što je uvijek dosad bilo dan prije kraja. Sutra se skup završava, i vjerojatno će, kao i puno puta dosad, delegati duboko u noć usaglašavati zajedničku rezoluciju.

Bogati se boje da bi za njih moglo biti preskupo ako preuzmu obvezu naknada šteta od suša, vručina i oluja. Za mnoge siromašnije zemlje, razaranje koje je izazvao tajfun Haiyan na Filipinima signal je da inzistiraju na kompenzacijama. Globalni ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenom narasli su na skoro 200 milijardi USD godišnje tijekom proteklog desetljeća i nastavit će rasti, upozorava Svjetska Banka.

Industrijalizirane zemlje bile su obećale da će pomoć zemljama u razvoju za smanjivanje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama povećati do 2020. godine na sto milijardi USD godišnje, sa deset milijardi godišnje koliko je bilo 2010.-2012.. Japan je, istovremeno s neugodnim odustajanjem od smanjenja emisija do 2020., obećao 16 milijardi u tri godine. Ali zelene grupe upozoravaju da se ne radi o stvarno novim ulaganjima, nego prepakiranju ranije obećano.

Warming seen worse as nations fail to meet carbon goals

Model “Climate Action Tracker”pokazuje da je prema današnjim trendovima svijet na putu da temperatura do 2100. godine naraste za 3,7 stupnjeva celzijusa iznad pred-industrijskog nivoa. Ako se pak države budu držale trenutno obećanih smanjivanja emisija stakleničkih plinova, to će iznositi 3,1 stupanj – još uvijek mnogo više od dva stupnja, što je formalno prihvaćeno kao dozvoljivi limit, nakon kojeg štetne posljedice naglo rastu.

SAD i Kina poduzele su ove godine značajne korake, što je važna promjena u odnosu na situaciju prije nekoliko godina. Loša vijest za klimu je politika nove vlade u Australiji (ukidanje sustava trgovanja emisijama) te odustajanje Japana od ranije istaknutog cilja smanjivanja emisija do 2020. U slučaju Australije, bitan je utjecaj industrije ugljena (Australija je veliki izvoznik), a u slučaju Japana velika vjerojatnost da velika vćeina sada zatvorenih 50 nuklearnih reaktora neće nikad ponovo biti priključeni na mrežu.

Razgovori u Varšavi trebali bi pripremiti tlo za globalni dogovor 2015. o borbi protiv klimatskih promjena u razdoblju nakon 2020.. ali mnoge vlade razvijenih zemalja fokusirane su više na obnovu ekonomskog rasta nego na smanjivanje emisija stakleničkih plinova, dok one još u razvoju, predvođene Kinom i Indijom [iako Kina zapravo više ne spada u tu kategoriju], inzistiraju da bogati moraju preuzeti vodstvo.

‘Clean up your act,’ UN climate chief urges coal industry

Na sastanku Svjetske asocijacije za ugljen (World Coal Association, WCA) u Varšavi, u okviru 19. godišnje konferencije UN o klimatskim promjenama, čelnica Sekretarijata za klimatske promjene UN Christiana Figueres rekla je da se industrija mora promijeniti “brzo i dramatično”. Istovremeno su aktivisti Greenpeacea razvili 15-metarski transparent s pitanjem “Who rules the world? Fossil industry or the people?”. Figueres je rekla da većina postojećih rezervi ugljena mora ostati neiskopana, da treba zatvarati neefikasne elektrana te hvatati i zakapati sve emisije ugljičnoga dioksida (carbon capture and storage, CCS), što industrija nastoji izbjeći zbog visoke cijene.

Grupa od 27 vodećih klimatskih znanstvenika iznijela je u Varšava da u svjetskim rezervama fosilnog goriva ima zarobljeno 3,8 bilijuna (tisuća milijardi) tona (jedna tona = 1,102 metričkih tona) ugljičnoga dioksida, od čega 60% u ugljenu. Kažu da bi oslobađanje jednog bilijuna tona bilo dovoljno da globalna temperatura naraste za dva stupnja celziusa, što se smatra dozvoljivim plafonom.

Milton Catelin, izvršni direktor WCA, rekao je da su ti prijedlozi emotivni i nepraktični. Zamjenik predsjednika poljske vlade, Janusz Piechociński, rekao je da je ugljen “važna komponenta klimatske politike”. Poljska dobiva 90% električne energije iz ugljena i najtvrdokornija je u EU u odbijanju većih rezova u emisiji stakleničkih plinova nakon 2020.. Prema podacima World Resources Institute, u svijetu postoje planovi za gradnju gotovo 1.200 termoelektrana na ugljen. Njegovi promotiri inzistiraju da je još uvijek najpovoljnija opcija u slabo razvijenim zemljama. Tod Stern, klimatski izaslanik (envoy) UN, kaže da je teško preko noći promijeniti trend, pa je CCS jedina opcija. +

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u klimatske promjene. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s