Što ne valja s GMO s ekologističkog gledišta (nekoliko opaski)

Na ovom blogu i na istoimenoj fb stranici, gotovo nikad nismo spominjali genetski inženjering i njegove proizvode, genetski modificirane organizme. GMO nisu problematični sami za sebe, kad postoje u zatvorenom prostoru i proizvode nešto korisno (u farmaceutskoj industriji). Problematično je njihovo puštanje u okolinu, prvenstveno u poljoprivredi, te utjecaj na zdravlje i još više na ekosustave, koji su ionako preopterećeni i od prirodne ravnoteže previše udaljeni.

Herbicide Use in Argentina

Veliki problem za promotore primjene proizvoda genetskoga inženjeringa u poljoprivredi je upitnost je li ijedan GMO donio ili bi mogao donijeti stvarnu korist s gledišta prehrane i zdravlja. Spominju “zlatnu rižu”, u njenoj poboljšanoj varijanti, nakon što se ona prva s kraja 1990-ih, kojom je industrija slavodobitno mahala, pokazala kao besrama prevara. U okviru svjetskih problema i predvidivih predstojećim problemima s proizvodnjom hrane, GMO je marginalna tehnologija. (Vidi: Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi? )

U tekstu Monsanto truje Argentinu govori se o izvještaju (ne samo o GMO), koji je objavila doduše ne znanstvena ustanova (pa će rigidni scijentisti apriori sve odbiti), ali riječ je o vjerodostojnoj izvještajnoj agenciji Associated Press (izvorno, 21. listopada: Argentines link health problems to agrochemicals ). U Argentini prosvjeduju, a Monsanto naravno kaže da je kriva nepravilna upotreba i da to nije nije njihov problem.

Problem je međutim dublji. Od vitalnog je značaja da se u ekonomiji ne radi samo o profitnim stopama velikih kompanija, nego o složenom međuodnosu u kojem postoje kratkoročne i dugoročne koristi i štete za razne aktere u ekonomiji, društvu i prirodi. Pritom treba imati u vidu ulančane prstene povratnih veza, koje smo spomenuli neki dan kao osnov ekologističkoga uvida. Taj pristup, s isprepletenim prstenovima povratnih veza, uveden je u poznatom izvještaju “Granice rasta” i osnova je ekologističkog razumijevanja svijeta.

Velike kompanije, imajući i veliku političku moć, mogu iznuditi promjene koje njima donose korist (“crony capitalism”), a da je ukupna suma koristi i šteta upitna. Čak i ako je ukupna suma pozitivna, pitanje je treba li prihvatiti mjeru koja donosi poboljšanje malom broju bogatih, a pogoršanje velikom broju siromašnih (dilema koju je postavio John Rawls u njegovoj poznatoj liberalnoj – ne liberterskoj! – teoriji pravde). Velike kompanije, osim velikih suma za propagandu, ulažu i velike sume u znanost. Kad jednom u tržišnoj privredi, bilo kojim sredstvima, steknete veliku moć, imate veliku šansu da ćete svoju moć i dalje povećavati.

Argentina se u posljednji 20 godina premetnula od primarnog proizvođača govedine u velikog proizvođača soje za izvoz. (Vidi još neke podatke u ovom komentaru: Argentina Is Using More Pesticide Than Ever Before. And Now It Has Cancer Clusters ). Od sredine 1990-ih, masovno su prihvatili Monsantovo genetski modificirano sjeme otporno na herbicid Roundup (glifosfat), koji proizvodi i prodaje sam Monsanto. Spektakularno su porasle potrošnja herbicida, pesticida i mineralnih gnojiva. Porasli su naravno i prihodi i profiti “Monsanta”, koji onda može više dati i za političko lobiranje, za propagandu i za znanost. Rezultat je nagli rast raznih zdravstvenih problema. Koliko to košta?

Između ostaloga, kao rezultat orijentacije na maksimalizaciju profitne stope izvozom najprofitabilnije robe, uništen je tradicionalni sustav ratacije korištenja zemljišta za pašnjake i za njive u regiji Pampas, gotovo bez korištenja herbicida. O tom sustavu je npr. pisao Michael Pollan u opsežnom otvorenom pismu slijedećem predsjedniku SAD, objavljen u “New York Timesu” u listopadu 2008.. Vrijedi pažljivo pročitati cijeli članak, koji upozorava na složenu mrežu veza i utjecaja, koju ekonomistički i scijentistički ideolozi odbijaju vidjeti – npr. veliku ovisnost industrijalizirane poljoprivrede o fosilnim gorivima, kao i ovisnost “pobjednika” na tržištu o političkim odlukama.

Pollan piše: »Mora se prepoznati da aktualni hranidbeni sustav, karakteriziran monokulturama žitarica na poljima i jeftinim kalorijama na stolu, nije jednostavno rezultat slobodnoga tržišta. Zapravo, to je rezultat posebnog skupa vladinih politika koje su sponzorirale prelaz od sunčane (i ljudske) energije na farmama na energiju fosilnih goriva.«

Priroda pak odgovara na neadekvatne metode (jer više ne vrijedi načelo F. Bacona “prirodu pobjeđujemo pokoravajući joj se”, nego divljačkom izvanjskom silom), a dosadašnji rezultat je pozitivna povratna sprega: spirala financijskog uspjeha za bogate. Začarani krug: korov postaje sve otporniji (“superkorov”), pa se koriste sve snažnije kemikalije, kojeg proizvode i profitiraju velike kompanije, a poljoprivrednici postaju sve ovisniji.

Tema je stalno aktualna i u Hrvatskoj, na koju postoji stalni pritisak kompanija, frustriranih ograničenjem svojih profita u Europi (vidi jedan novi članak na tu temu).

Promotori genetskog inženjeringa (koji se rukovode bilo interesom, bilo ideološkim predrasudama) također su stalno aktivni. Frustrirrani činjenicom da narod ne želi GMO, nastoje demokratske procedure zaobići, a neki od njih se i otvoreno izjašnjavaju protiv demokracije kao sustava (a za “vladavinu najboljih”, u koje naravno ubrajaju i sebe, navodno za dobrobit “iracionalne” mase). U aktualnoj diskusiji na jednoj fb grupi, čak se iz pretpovijesti izvukla zabrana DDT-a (prije 40 godina), uz lažne tvrdnje o pogrešnosti te odluke.

Nažalost, tzv. “Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja” u nekim pitanjima nastupa kao “Društvo za promociju ideologije i profiterskog interesa”. Znanost se svodi na kruti fizikalistički redukcionizam, a “kritičko mišljenje” na formalnu logiku, u okviru filozofski neodrživih pretpostavki “logičkog pozitivizma” (pa se socijalna ili kulturološka kritika ignoriraju, zabranjuju ili ismijavaju kao proizvoljno blebetanje, isprazna emotivnost ili “teorije zavjere”).

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, poljoprivreda. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s