Održivi razvoj: pojam koji potječe iz 17. stoljeća

Glavna zasluga za uvođenje ovog koncepta pripada šumarima iz Prusije, koji su u 18. stoljeću počeli sustavno koristiti načela održivoga upravljanja (članak na engleskom, autor je Hrvat Frano Barbir). Termin “održivost” (njem. Nachhaltigkeit) skovao je još u 17. stoljeću plemić iz Saske Hans Carl von Carlowitz, koji je u knjizi “Syvicultura Oeconomica” tražio od svih koji koriste drvo da primjereno sudjeluju u ponovnom pošumljavanju i vraćanju ravnoteže između rasta i krčenja šuma.

Hans Carl von CarlowithNa osnovu negativnih iskustava prethodnih stoljeća, kad je masovno krčenje šuma zbog gradnje brodova i goriva za visoke peći dovelo do pustoši, shvatili su da je potrebno održivo upravljanje (nachhaltige Bewirtschaftung) šumama. Tako su stvorena načela šumarske znanosti, koja slijedimo i danas. Brzo je to preuzela Austrija (“Zakonska uredba o šumama Austrije “, 1769; vidi članak “Značajniji događaji iz povijesti šumarstva u Hrvatskoj“, Šumarski list, 2012.), pa su nova saznanja i pristupi došli i u Hrvatsku (“Horvatsko-slavonsko društvo šumarah” osnovano godine 1846., studij na Sveučilištu od 1898.). hrvatski šumari su njemački “Nachhaltigkeit” prevodili sa “potrajnost”, a termin “održivost” ušao je u hrvatski jezik od 1970-ih preko engleskoga “sustainability”.

U početku je pojam bio ograničen na održivo snabdjevanje drvnom sirovinom, tj. da se procijeni, koliko se s određene šumske parcele može drvene biomase izvući u godinu dana ili u desetgodišnjem periodu, a da se ne ugrozi stabilnost šume i budući prinosi. Postepeno je koncept održivog upravljanja šumama proširen tako, da uključi ekološke, ekonomske pa i društvene funkcije šume.

To iskustvo je znatno utjecalo na odnos prema prirodi i okolišu u Njemačkoj u cjelini. Od 2002., načelo održivosti je sustavno ukorijenjeno kao vodič svih politika federalne vlade (ne dakle, kao u Hrvatskoj, samo zgodan ukras). U srži strategije održivosti su međugeneracijska solidarnost (ne upropastiti resurse koji će trebati našim unucima) i kvaliteta života (a ne samo konzumerizam). (Vidi brošuru na njemačkom “Upravljanje šumama kao model održivog razvoja“.)

Europsko šumarstvo je pozitivan primjer da je moguće urediti održivo upravljanje prirodnim resursima, tako da se održi u bitnom prirodni ekosustav, a pritom ipak utječe na zbivanja tako, da se dobije optimum (a ne kratkoročni maksimum!) dobrobiti za čovjeka. O tome govori izvještaj FAO: State of the World Forest, Annex 2: European forests and forestry. »Ovaj šumski pokrov je uglavnom ljudska kreacija, kroz snažnu reforestraciju u zadnjih 150 godina, koja je slijedila ekstenzivnoj eksploataciji šuma u prethodnim stoljećima na ovom gusto naseljenom kontinentu. (…) Napredak poljoprivrede kroz mnogo stoljeća, te nagle promjene industrijske revolucije, reducirali su područja šuma u devetnaestom soljeću na manje od četvrtine. Međutim, u europskim uvjetima, šume su se pokazale otpornima, oporavljajući se kad je ljudski pritisak smanjen. Od sredine 19. stoljeća, ili ranije u nekim slučajevima, Europljani su postali svjesni važnosti šuma i nužnosti održanja, povećavanja i održivog upravljanja.«

Svjetska komisija za okoliš i razvoj definirala je pojam održivost kao »sposobnost društva, ekosustavaa ili nekog drugog sustava da nastavi funkcionirati u beskonačnu budućnost bez prisilnog opadanja zbog isrpljenosti ključnih resursa«. Definicija je jasna i neproblematična; jedino njena primjena na pojedine slučajeve (koji mogu biti nejasni, granični, mješoviti) i kriteriji procjene održivosti mogu biti problem – ali tako je sa svim definicijama. (Kad analiziramo “noseći kapacitet” okoliša da apsorbira neki čovjekov utjecaj bez poremećaja cjeline, govorimo o kriterijima, a ne o definiciji održivosti.) Nema problema ni s pojmom “održivo upravljanje”. Kad se govori o problemima s pojmom “održivi razvoj” (o čemu je akademik Božo Udovičić 2004. g. objavio knjigu “Neodrživost održivog razvoja”) problemi zapravo dolaze od nejasnoća u pojmu “razvoj”, a ne “održivost” (Udovičić odbacuje “iracionalni” ekologizam koji ugrožava rast). O toj temi je akademik Velimi Pravdić u časopisu Socijalne ekologija godine 2001. objavio članak “Održivi razvoj i održivost : institucionalizacija i rasprave o tim terminima od Rio de Janeira 1992. do Johannesburga 2002.” (nažalost nije dostupan na Svemrežju). I on je nezadovoljan pojmovnom konfuzijom. (Filozofi bi morali pomagati znanstvenicima iz prirodnih i tehničkih znanosti, kao što su Pravdić i Udovičić, u rasčlambi pojmova: održivost i razvoj, definicija i kriteriji, upravljanje i rast).

Da se vratimo na šumarstvo. U nastojanjima za spriječavanje odnosno ublažavanje posljedica globalnoga zatopljenja, šume su prepoznate kao važan “sink”, slivnik ugljičnoga dioksida, jer biljna biomasa koristi ugljični dioksid iz zraka za svoj rast. Tako se napori država da očuvaju i povećaju površine pod šumama u međunarodnim komparacijama priznaju kao dio borbe za smanjivanje količine ugljičnoga dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi.

Studija “Understanding Relationships between Biodiversity, Carbon, Forests and People“, koju je krajem 2012. objavila Međunarodna unija istraživačkih organizacija u šumarstvu (International Union of Forest Research Organizations, IUFRO), na kojoj je radilo više od 60 znanstvenika širom svijeta, ukazuje međutim da nije važna samo kvantiteta, izražena tonama drvne biomase, nego i kvaliteta, odnosno održanje bioraznolikosti. Time se tema klimatskih promjena povezuje s drugom globalnom ekološkom temom, održavanjem bioraznolikosti. U analizi, koja bi trebala pomoći integralnom prostornom planiranju, uključena je i briga za ljude.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekologija, povijest. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s