Solarne elektrane snizuju cijenu struje

Znatan rast solarnih i vjetrenih elektrana dovodi do kompleksnih promjena tržišnih uvjeta. Dijagrami o kretanju trenutne proizvodnje električne energije i cijena na promptnom tržištu (spot market) u Njemačkoj tijekom dana (stanje svakih 15 minuta) pokazuju dramatični utjecaj solarne energije (vidi: Solar Power Reduces Wholesale Electricity Prices).

Electricity production and spot prices

Kad sunce sije, također se koristi najviše elektrike. Tradicionalno, tada je i trenutna cijena najviša: moraju se uključivati dodatne (vršne) elektrane, redovno skuplje (starije, manje učinkovite, a uključivanje i isključivanje je trošak). Naprotiv, sada kad solarna ima znatan udio, sredinom dana cijene padaju, slično kao tijekom noći kad je potrošnja minimalna. (Vidi članak na ovom blogu od 12. listopada 2012.: Vjetroelektrane snizuju cijenu električne energije) Ponekad vjetar i sunce dovode i do negativnh cijena.

U vrijeme Božića, tijekom noći, toplo vrijeme i snažni vjetar doveli su do negativnih cijena električne energije u Skandinaviji, Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj (vidi: Europe’s storms send power prices plummeting to negative): s obzirom da je trenutna potrošnja često premašivala potražnju, proizvođači su plaćali za preuzimanje viška energije (sve do šest eurocenti po kilovasatu). Daljim rastom instaliranih kapaciteta vjetra i sunca, takve će situacije biti sve češće. Zato je razvoj sustava pohrane energije od bitnog značaja za izranjajući elektroenergetski sustav kojem su obnovljivi osnova (vidi članke na ovom blogu: Studija: pohrana električne energije – industrija u eksplozivnom rastu i Još o sustavima pohrane električne energije).

Je li to dobro ili loše? U niz članaka na fb stranici “Ekološka ekonomija” i na ovom blogu spominjali smo razne aspekte energetske tranzicije (Energiewende). Djelomice se događada, kad na tržištu netko dobiva, drugi gubi. Hrvatska, koja već 15 godina uvozi znatne količine električne energije i ima akumulacijske hidroelektrane koje omogućavaju fleksibilnost, ima od toga koristi.

Poslovni model klasičnih elektroprivreda ugrožen je znatnom penetracijom obnovljivih (vidi npr. članak na Bloomberg.com o mikromrežama). Neke reagiraju lobiranjem da se promjene blokiraju i u tome dobivaju potporu vlada (npr. primjer Posljska, koja je predvodnica konzervativaca u Europi). Druge odgovaraju prilagodbom novim zahtjevima tržišta (npr. američka kompanij NRG Energy). U Njemačkoj, elektroprivrede posjeduju manje od 10% novih obnovljivih kapaciteta, a preko polovice građani, osobno i preko zadruga (vidi: The democratisation on green energy that is sweeping Germany).

Obnovljivi su potaknuti sustavom garantiranog otkupa uz fiksnu cijenu, ali svi klasični izvori također uživaju razne subvencije (za Njemačku vidi: Energy subsidies: more honesty, please!) Ukupni ekonomski učinak za nacionalnu ekonomiju ne može se svesti na neku jednostavnu računicu troškova za svaku elektranu pojedinačno. Dugoročni ekološko-ekonomski strateški interes je jasan, pogotovo kad se radi o Hrvatskoj koja (za razliku od npr. Poljske) nema domaćih rezervi ugljena a rezerve plina su, barem koliko je javnosti poznato, skromne.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s