O termoelektranama na ugljen u Njemačkoj i Kini

Robert Wilson iz Breaktrough Institute (ekologisti koji su za nuklearnu energiju) u članku “Why Germany’s Nuclear Phase Out is Leading to More Coal Burning” komentira rast proizvodnje električne energije iz ugljena u Njemačkoj. Naravno, točno je: da nakon Fukušime nije isključeno osam reaktora, proizvodnja elektrike iz fosilnih goriva, a time i emisije ugljičnoga dioksida, bile bi manje. Isto vrijedi za razdoblje nakon 2022. kad će i preostalih devet reaktora biti isključeni.

China-coal-solarWilson upozorava, da su svi ugovori o gradnji novih TE na ugljen, koje su priključene na mrežu 2012. ili su u gradnji, sklopljeni ranije. U razdoblju 2011.-2015. bit će priključeno na mrežu devet novih TE na ugljen instaliranog kapaciteta 10,7 GW, a odluke o tome donesene su 2005.-2008..

Wilson međutim ne uzima u računicu da su oone uglavnom namijenjene zamjeni starih TE, koje se isključuju, dok će kapaciteti obnovljivih svakako rasti. Nakon isključivanja nuklearnih reaktora, odustalo se od šest projekata gradnje novih TE na ugljen. Kad su krenuli u Energiewende, Nijemci su napravili projekciju za 50 godina unaprijed, ne planirajući da sve okrenu preko noći. U tom prijelazu, fosilna goriva su potrebna. u prvoj četvrtini tog perioda, ostvarili su predviđeno.

U komentarima uz tekst, data je poveznica na zanimljivo izlaganje poznatog njemačkog ekonomista (na njemačkom) “Energiewende ins Nichts” (Energetski prijelaz ka ničemu). Na iznesene tvrdnje, odgovorio je Bas Gresnigt.

Na dvije druge važne okolnosti upozorava Zoran Oštrić u komentaru uz taj tekst. Prenosimo kako je napisano, na ne baš savršenom engleskom.

The analysis miss on important point: comparison with natural gas. Dinamics between use of coal and natural gas in electricity production is important.

German maximum production of electricity from coal was in 1984.: 329 TWh (source: data.worldbank.org). Minimum in 2009: 259 TWh. Then it rise in 2010. and 2012, and it was 286 TWh in 2012..

Production from natural gas was 28 TWh in 1985, arised to 87 TWh in 2010, and then climbed to 70 Twh in 2012.. Gas in expensive in Europe, for price is tied with the price of oil. Prices of coal on global market fell in last 5 years. And another reason for partial turn toward coal vs. gas is geo-strategics: they don’t like a dependence of an import from Russia. Russia cut export to Ukraina and the West in January 2006. and January 2009..

It’s also important that German strategic goal is to reduce electricity consumption in 2020. for 10% in comparison with 2005.. and to produce 35% of it from renewable (incl. HE). Nuclear energy produces 99 TWh in 2012. and renewable except hydro 115 TWh. The last will be increased, total consumption (if they realise the goal) less for about 50 TWh. They are no room for increase of coal, except, and only partially, with decrease of gas. Probably old coal power plants will be closed. And new coal plants are also much more flexible, near to gas plants. And Germany also strongly supported deployment of energy storage systems.

Podaci za 2013. pokazuju nastavak istoga trenda. Proizvodnja u TE na kameni ugljen porasla je za 7,6 TWh, u TE na smeđi ugljen za 1,3 TW, dok je u TE na prirodni plin pala je za 10,4 TWh. Proizvodnja iz obnovljivih porasla je za 3,6 TWh, a ukupna potrošnja pala je za 10,7 TWh (1,8% u odnosu na 2012, a 3,0% u odnosu na 2005.), uz gotovo jednak rast neto izvoza.

Bas Gresnight objašnjava kretanja:

Germany installed new coal plants, replacing the old plants, because the old plants are not flexible enough and less efficient. The more efficient new plants imply less CO2.

Furthermore (thanks to the low temperature circulating fluidized bed process) they:
1- produce far less toxic’s (NOx, etc); and
2- can also burn mixes of lignite, biomass, waste, coal, fuel; and
3- can be up- and down regulated faster and deeper (no need for baseload plants in the new era; last autumn there were days in which Denmark’s wind turbines produced all electricity, and Denmark will install 40% more capacity before 2020)
4- most of these new plants are situated at open lignite mines, so no transport costs or GHG. This makes them extremely cost efficient.

Članak “The Coal, Hard Truth : China’s New Coal 6 Times Higher than Wind, 27 Times Higher than Solar in 2013” s pravom upozorava na pretjerivanje u magazinu “The Ecologist” povodom znatnog rasta elektrana na obnovljive u Kini. Oni prosuđuju da će broj novoizgrađenih TE na ugljen i dalje vrlo brzo rasti, te da je do velika opasnost za svjetske napore da u spriječavanje klimatskih promjena, poništavajući napore koje čine najnaprednije zemlje. Činjenica je da se nove termoelektrane na ugljen i dalje grade u većem obimu. Ipak, trend se počinje mijenjati. Kina je danas došla do potrošnje električne energije po stanovniku oko polovice one u EU, ugljen je 90%, a ukupno troše polovicu kamenoga ugljena u svijetu. Svakako žele dostići nivo EU. Ugljen će sigurno još rasti, ali će njegov udio sigurno padati, uz rast obnovljivih, plina i nuklearne.

China - CO2 emisions per unitNasuprot tome, grafikon prenesen u članku “Kineski potencijal za zajedničkih 2°C” (na mrežnom sjedištu udruge “Grupa 22”), ulijeva malo optimizma. Nakon maksimuma dosegnutog 2003. godine, emisija ugljičnog dioksida po proizvedenom kilovatsatu električne energije u Kini pala je za više od 15 posto. To je zasluga povećanja udjela drugih izvora osim ugljena i veće učinkovitosti. Grafikon je prenesen iz iz izvješća Međunarodne agencije za energiju Redrawing the Energy-Climate Map. Reklo bi se da i gornji članak zapravo neizrečeno polemizira s ovim ocjenama da postoji potencijal za napredak i u Kini. Grupi autora iz Breaktrough Institute je, izgleda, ipak ponajviše na srcu promocija nuklearne energije.

O stanju i perspektivama termoelektrana na ugljen u Kini članak iz srpnja 2013. na mrežnom sjedištu theenergycollective.com: Transforming China’s Grid: Will Coal Remain King in China’s Energy Mix?. Planiraju dalju gradnju termoelektrana na ugljen, a ostalo su nuklearne, hidro, vjetar, sunce, bioplin. Pritom se ipak i zaštiti okoliša sad posvećuje znatno veća pozornost, uključujući i mjere za smanjivanje emisije ugljičnoga dioksida (vidi članak na ovom blogu 13. kolovoza 2013: Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?)

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s