Znanost, tehnologija i čista energija: osnove napretka

Zemlje istočne Azije, razvile su u drugoj polovici 20. stoljeća imitirajući razvijenije (osim Japana, koji je tim razvojem započeo već u posljednjoj trećini 19. stoljeća, a od polovice 20. stoljeća postaje svjetski lider u inovacijama u tehnologiji i upravljanju). To se međutim mijenja, po studiji američkog National Science Board (NSB), savjetodavnog tijela predsjednika i Kongresa (United States lead in science and technology shrinking).

RandD spending E-H-D, USA 1990-2009Studija pokazuje da, iako su SAD i dalje svetski lider u znanosti i tehnologiji, njihovo se vodstvo smanjuje. Nekoliko azijskih zemalja, naročito Kina i Južna Koreja, naglo povećavaju svoje inovativne sposobnosti. Udio SAD u istraživanju i razvoju (R&D) od 2001. se smanjio sa 37% na 30%, a Europe sa 26 na 22%. Udio Azije povećao se sa 25 na 34%, a Kine od 4% na 15%.

Dan Arvizu, predsjednik NSB i direktor National Renewable Energy Laboratory (NREL), kaže da je to rezultat smišljenih politika zemalja “izranjajućih ekonomija”, koje razumiju ulogu koju znanost i inovacije imaju na globalnom tržištu. Kina je utrostručila broj istraživača između 1995. i 2008..

Te zemlje također fokusiraju pažnju na ključne sektore globalne ekonomije, uključujući visokotehnološku industriju (high-tech manufacturing) i čistu energiju. Opseg visokotehnološke industrije u Kini porastao je između 2003. i 2012. gotovo šesterostruko, a udio u svijetu s osam na 24%, blizu udjela SAD od 27%.

Također, ističe se u studiji, izranjajuće ekonomije sada ulažu više u čistu energiju, kritičnu industriju za 21. stoljeće, nego napredne ekonomije (advanced economics). Kina je 2012. uložila 61 milijardu USD u čistu energiju, prvenstveno vjetar i sunce, a SAD 29 milijardi.

Po studiji o broju inovacija u energetici, o kojoj smo pisali na fb stranici u listopadu 2013. (Innovation in Renewable-Energy Technologies Is Booming, vidi ovdje vijesti iz listopada 2013), broj godišnje prijavljenih patenata u području obnovljivih izvora energije u SAD je porastao sa od manje od 200 godišnje 2000. g. na preko tisuću 2010.. Studija zaključuje da su osnove za mnoge patente bile postavljene 1970-ih i 80-ih, kad je država, nakon “naftnih šokova”, znatno povećala i stimulirala ulaganja u istraživanja. Vrlo brz rast je i u Kini.

Studija “What Would Jefferson Do? : The Historical Role of Federal Subsidies in Shaping America’s Energy Future” (kolovoz 2013), analizira poticaje razvoju energetike u 250 godina američke povijesti. »Potpora energetskim inovacijama pomogla je pogoniti rast naše zemlje kroz više od 200 godina.« (str. 6) Današnje potpore obnovljivima su proporcionalno znatno manje, nego one koje su nekada (a i danas) bile davane za naftu, ugljen i nuklernu energiju.

Dodatak

(15.veljače 2014.)

Europe must stay in the global race for low-carbon leadership

U okviru rasprave o klimatskoj i energetskoj politici Europske unije do 2030. godine, tri instituta iz Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva objavila su studiju ““Staying with the Leaders – Europe’s path to a successful low-carbon economy” o budućem razvoju niskougljičnih tehnologija. Upozoravaju da Europa riskira potkopati svoju buduću konkurentnost na globalnom tržištu, zastajući u razvoju zbog opterećenosti krizom eura, dok SAD, Kina i Indija nastavljaju snažno ulagati u niskougljične tehnologije i energetsku učinkovitost.

Iako je posve opravdana akcija da se zaštite europske energetski intenzivne industrije, cijene energije imaju malo utjecaja na globalnu konkurentnost većine europskih nacionalnih ekonomija. Europa nema šanse takmičiti se na globalnom tržištu oslanjajući se na jeftine resurse; kao Japan 1980-ih, mora se oslanjati na inovacije i učinkovitost.

Europa još ima dobru poziciju gledano broj patenata, ali više nije na čelu u energetskoj učinkovitosti, a ciljevi za obnovljive izvore danas postoje u 138 zemalja, od kojih je 66 zemalja preuzelo sustav feed-in tarifa. Europa zaostaje u razvoju energije vjetra i električnih automobila.

Indikatori konkurentnosti u godišnjim usporedbama koje objavljuje Wordl Economic Forum (WEF) ne uključuju cijene energije, nego samo kvalitetu snabdjevanja električnom energijom. Okolina prijateljska za inovacije je mnogo važnija. Bez obzira na visoke cijene energije, prema izvještaju WEF 2013, među prvih pet u svijetu po konkurentnosti su Švicarska, Finska i Njemačka.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u znanost i obrazovanje. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Znanost, tehnologija i čista energija: osnove napretka

  1. Povratni ping: Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije | Zelena politika (održivi razvoj i drugo)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s