Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci

Unutar Europske unije, u odnosu prema energetici, danas se može zamijetiti oštra podjela između “revolucionara” i “konzervativaca”. Lider revolucionara je Danska (Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)), a lider Njemačka (Nova njemačka vlada nastavlja s Energievende).

VE i TE“Revolucionari” u fokus strategija stavljaju smanjenje potreba za energijom i obnovljive izvore, a “konzervativci” fosilna goriva i nuklearnu energiju. Podjela je zemljopisna i povijesna: “revolucionari” su uglavnom zemlje koje označavamo sa EU15+2 (15 članica EU iz 1995. plus i Norveška i Švicarska – vidi: Švicarska počinje raspravu o energetici do 2050.) a “konzervativci” nove članice, bivše socijalističke države. One ne žele, da se novi obnovljivi izvori, a osobito vjetar i sunce, razviju preko granice kad počinju ozbiljno potiskivati TE na fosilna goriva i nuklearne, mijenjati logiku funkcioniranja elektroenergetskog sustava i ugrožavati poslovne interese velikih elektroprivreda (koje se tome opiru i na zapadu). O razlikama nacionalnih energetskih politika, gdje je Velika Britanija “u sredini”, jer mnogo ulaže u velike pučinske vjetroelektrane ali i u nove nuklearne: tekst u Frankfurter Allgemeine Zeitung prosinca 2013. (na engleskom).

Mađarska ima četiri nuklearna reaktora u NE Paks, te planira gradnju još dva. Prije nekoliko dana objavljeno je da će ih graditi Rusija, te ih financirati zajmom od deset milijardi eura (80% troškova) i snabdjevati gorivom. Mađarski parlament odobrio je plan s 256 “za” i samo 29 “protiv”. Reaktori trebaju biti završeni 2023. i 2025.. (vidi: Finance deal for new Paks units)

Poljska danas veliku većinu električne energije dobiva iz termeoelektrana na ugljen i gradi nove, znatno ulaže u planove crpljenja prirodnoga plina iz škriljevaca, te godinama radi na razvoju nuklearnoga programa. Nepovjerljivi su prema obnovljivim i razvijaju ih tek onoliko koliko prema EU ciljevima moraju. Zbog tog konteksa, tjednik Economist je članak o poljskom nuklearnom programu naslovio ističući stratešku suprotnost Njemačkoj: “Polish energy policy : A different Energiewende“.

Vlada je 28. siječnja objavila detaljni plan gradnje dva nuklearna reaktora, u koje če se uložiti između 13 i 19 milijardi USD a trebali bi biti priključeni na mrežu 2024.. Tko će uložiti novac ostaje neriješeno, jer država ne želi ulagati. Javno mnjenje je u korist nuklearne energije, ali to bi se moglo promijeniti kad se počne govoriti o konkretnim lokacijama.

Ministar okoliša je 5. veljače najavio novu zakonsku regulativu za eksploataciju plina iz škriljevaca metodom hidrauličkog loma (fracking), koja bi trebala ubrzati planove, sad usporene kombinacijom birokracije (vidi: Poland delays tax on shale gas until 2020) i brige za okoliš. Eksploacija, zasad u simboličkim količinama, počela je prošlog ljeta. (Vidi: Poland starts shale gas extraction.) Poljska danas troši znatne količine prirodnoga plina, koji se uvozi iz Rusije. Vlada planira uložiti 12,5 milijardi eura u eksploataciju plina iz šejla do 2020. godine. Procjenjuje se da su rezerve 800 do 2000 milijardi prostornih metara, što je dovoljno za oko 40 do 100 godina pri današnjoj potrošnji.

Pitanje je može li Poljska istovremeno ići u dvije tako goleme investicije u energetici. Članak u Economist zaključuje: »Dok se Njemačka bacila na u kontroverzno Energiewende povlačenje iz nuklearne energije s teutonskiom rigoroznošću, Poljaci još oklijevaju o tome koji put odabrati.«

Iako europarlamentarci u načelu ne zastupaju svoju državu, nego parlamentarnu grupu kojoj pripadaju, ova razlika pokazala se neki dan, kad je Europski parlament glasova o predloženim ciljevima klimatske i energetske politike Unije do 2030. godine. (Vidi: MEPs want binding 2030 goals for CO2 emissions, renewables and energy efficiency). Europska komisija je objavila prijedlog, po kojem se – uz načelno snažno zalaganje za ekološku održivost – ciljevi reduciraju, u interesu ekonomskog rasta. Europski parlament je u srijedu prihvatio rezoluciju “Okvir klimatske i energetske politike do 2030.” kojom se zahtijevaju viši, obavezujući ciljevi i kriticira prijedlog Komisije kao kratkovidan i neambiciozan. Za rezoluciju je glasovalo 341 zastupnika i zastupnica, 263 je bilo protiv a 26 suzdržano.

»Cijene energije ozbiljno utječu na kompanije, industriju i, posebno, naše građane. Ako želimo smanjiti uvoz energije moramo više proizvoditi u Europi, razvijajući bolje i efikasnije korištenje naših resursa«, rekla je Anne Dlevaux (Europska pučka stranka, PPE, Belgija), izvjestilac u ime odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost ishrane.

Suprutni stav iznio je izvjestilac u ime Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Konrad Szymanski, zastupnik iz Poljske, iz parlamentarne grupe europskih konzervativaca i reformista (ECR). Smatra da je predloženi cilj od 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. (u odnosu na 1990.) nerealistički i da će ugroziti tržišnu konkurentnost europske industrije. Odbor za industriju je podržao prijedlog Rezolucije, pa je Szymanski tražio da se njegovo ime makne s izvješća.

Hrvatski zastupnici iz SDP-a i Laburista glasali su za rezoluciju (kao i gotovo svi zastupnici socijalista i ljevice), HDZ-ovci su glasali protiv (kao i većina pučana, ali ne svi), a Tomašić (ECR) nije bila na sjednici (u posjeti je Australiji).

Prošlog mjeseca je PGE, najveća poljska elektroprivreda, odobrila investiciju od 11,6 PLN (2,8 milijardi eura) u termoelektranu na ugljen Opole, s dvije superkritičke jedinice po 900 MW. To će biti 5. i 6. jedinica u toj TE. Gradnja će započeti 1. veljače, a završetak se očekuje 2017. i 2018.. (Vidi: GE approves 1.8 GW Opole coal-fired power project (Poland).)

Travnja 2013, PGE je bila odgodila projekt, zabrinuta zbog promjena na energetskom tržištu i u makroekonomskom okruženju, tj. padajućih cijena elektrike i manje potražnje. Osim toga, ranije 2013. je Europska komisija ograničila dozvole za emisije ugljičnoga dioksida. Poljska vlada poticala je kompaniju da oživi projekt.

Poljska i dalje računa na ugljen kojeg ima rezerve za 150 godina, te na plin iz glinenih škriljevaca (šejla), u čiju eksploataciju namjerava uložiti 12,5 milijardi eura do 2020. (Više od polovice ukupnih ulaganja u energetiku), prema kojem je Njemačka vrlo sumnjičava (što je potvrdila i nova koalicijska vlada). Planira i gradnju dvije nuklearne elektrane. Obnovljive će graditi samo minimum, koji mora kao članica EU i IEA. (Vidi članak Poland anchors energy strategy in coal, shale gas i izvještaj Međunarodne energetske agencije Energy Policies of IEA Countries – Poland 2011 Review.)

Dodatak

Temelin nuclear project (Czech Rep.) at risk without guaranteed prices

Nasuprot Mađarskoj i Poljskoj , loše vijesti za nuklearce dolaze iz Češke.

Nova češka vlada (socijaldemokratska, nakon izbora u listopadu 2013) najavila je da neće garantirati otkupnu cijenu za elektriku iz nove nuklearne elektrane Temelin, jer bi to bilo veliko opterećenje za građane i tvrtke slijedećih desetljeća. Češka elektroprivreda (CEZ), koja godinama priprema projekt, najavila je da neće potpisati nijedan ugovor o gradnji ako ne dobije takvu garanciju. (Vidi tekst u Bloomberg Businessweek u prosincu: te Reutersov tekst iz lipnja 2013, )

Češka ima u radu šest generatora sovjetske proizvodnje, ukupne snage 3.776 MW, koji pokrivaju trećinu potrošnje (ugljen daje malo manje od polovice; radi se o domaćem lignitu, čije se zalihe iscrpljuju). Zanimljivo je da je Češka veliki izvoznik električne energije. Energetska strategija predviđa gradnju tri nova nuklearna reaktora do 2025., čime bi se udio nuklerne povećao na najmanje 50%, te dalju značajnu gradnju slijedećih desetljeća, uz pad proizvodnje iz ugljena i rast iz prirodnog plina, te skromni udio obnovljivih. (Vidi: “Nuclear Power in the Czech Republic”, http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-A-F/Czech-Republic/ .)

Dodatak o Poljskoj

:

Njemačka NVO za strateške analize (think-thank) “Agora Energiewende” objavila je Izvještaj o elektroenergetici Poljske (veljača 2014)

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u energetika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci

  1. Povratni ping: Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije | Zelena politika (održivi razvoj i drugo)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s