Električna energija u Njemačkoj 2005.-2013.-2020.

Kakva kretanja u proizvodnji električne energije u Njemačkoj možemo očekivati slijedećih godina? O tome se vode neke polemike, koje spominjemo u članku O termoelektranama na ugljen u Njemačkoj i Kini. Pogledajmo neke brojke o situaciji 2013., kretanjima prethodnih godina te što možemo očekivati do 2020.. Prije svega, treba istaknuti da se u diskusijama premalo istiće opči cilj smanjenja energije općenito, a također i električne energije. (O njemačkoj energetici vidi članke Nova njemačka vlada nastavlja s Energievende i Europska komisija pokreće istragu o njemačkim subvencijama za tešku industriju.)

Energiewende (prometni znak)Potrošnja električne energije u Njemačkoj 2013. godine bila je 596,0 TWh, što je smanjenje od 1,8% u odnosu na 2012, a za 3,0% u odnosu na 2005. (podaci su iz tablice podataka za 1990.-2013. na sajtu www.ag-energiebilanzen.de) Proizvodnja je međutim znatno veća: 629,0 TWh, tj. neto izvoz je 33,0 TWh (vidi članak: “Dobro je znati: Njemačka izvozi električnu energiju u Francusku, a ne obrnuto!“, ). Obnovljivi izvori (ukljujući hidroelektrane) dali su 147,1 TWh (tj. 23,4% proizvodnje i 24,7% potrošnje), nuklearne 97,0 a termoelektrane na fosilna goriva 384,9 TWh.

Godine 2005. potrošnja je bila 614,1 TWh, a cilj za 2020. je smanjenje za 10%. Dakle bi potrošnja 2020. iznosila 552,7 TWh. U odnosu na 2013., smanjenje za 43,3 TWh.

Za 2020. godinu planirano je da obnovljivi zadovolje 35% potrošnje. Uz navedeno smanjenje ukupne potrošnje, to bi značilo 193,4 TWh, odnosno u odnosu na 2013. povećanje za 46,3 TWh ili 31,5% (rast od 4,0% godišnje). Preostali bi izvori dakle morali zadovoljiti 359,3 TWh.

Ako pogledamo rast prethodnih godina, to izgleda kao skroman cilj. Godine 2009. bilo je iz obnovljivih proizvedeno 94,9 TWh, dakle u četiri godine porast za 52,2 TWh odnosno za 55,6% u četiri godine, tj. prosječna stopa rasta bila je 11,7% godišnje. Najveći dio toga rasta odnosi se na fotonaponske elektrane: sa 6,6 na 28,3 TWh, odnosno za 21,7 TWh. Rast instaliranih kapaciteta, a time i proizvodnje, bio je znatno brži od predviđenog, pa su poduzete mjere da se uspori (do maksimalno instaliranih 3,5 GW godišnje).

Maksimum proizvodnje nuklearnih elektrana bio je 2001. godine, kad je iznosio 171,3 TWh. U godini prije Fukušime (kad je zatvoreno osam reaktora), 2010., iznosio je 140,6 TWh, a 2013. 97,0 TWh. Predviđeno je da se preostalih devet reaktora zatvori do 2022..

Ako bismo pretpostavili da sve nuklearke budu zatvorene već 2020., navedenih 359,3 TW trebale bi zadovoljiti termoelektrane. To bi bilo smanjenje u odnosu na navedenu proizvodnju od 384,9 TWh 2013. godine.

U Njemačkoj danas postoji društveni i politički konsenzus oko energetskog zaokreta (Energiewende) i njegovih strateških ciljeva, uključivo i zatvaranje nuklearnih centrala; veće diskusije vode se jedino o raznim modusima provedbe (vidi: German Consumers Still Support Energy Turnaround – but Critical of Implementation). Nema naznaka da bi od toga mogli oduzstati, a možemo se pouzdati i da će cilj za obnovljive biti dostignut. Uz rast obnovljivih i zatvaranje nuklearki, proizvodnja u termoelektranama na fosilna goriva mogla bi se malo smanjiti.

Koja će pak goriva biti korištena? Proizvodnja u TE na naftu se može zanemariti (oko 1%). Posljednjih godina, međutim, nasuprot rastu u razdoblju 1990.-2010., primjetljivo je znatno smanjenje proizvodnje u termoelektranama na prirodni plin. Godine 2010. u njima je proizvedeno 89,3 TWh, a 2013. samo 66,0 TWh (smanjenje za 26,1%). To je rezultat znatnog povećanja cijene plina i smanjenje cijena kamenog ugljena na svjetskom tržištu, ali i strateških strahova zbog ovisnosti o uvozu plina iz Rusije, gdje je dolazilo do poremećaja 2006. i 2009. godine. Gledajući ukupno termoelektrane na kameni ugljen i na smeđi ugljen i lignit, maksimum proizvodnje bio je 2003. godine: 304,7 TWh. Godine 2009. bila je 253,5 TWh, a 2013. – 286,0 TWh.

Njemačka je 2012. pustila u pogon dvije nove termoelektrane na ugljen, a osam ih je u gradnji. Te će elektrane, međutim, uglavnom zamijeniti one koje se zatvaraju, tj. nisu namijenjene rastu proizvodnje. Nove se elektrane projektiraju tako da budu fleksibilne gotovo kao i plinske, te se očekuje da će raditi manji broj sati godišnje (oko 4.000 umjesto 7.000 sati), usklađujući se s proizvodnjom vjetro i solarnih elektrana.

Nakon zatvaranja nuklearki, u slijedećem desetljeću trebalo bi doći i do znatnog pada proizvodnje u termoelektranama na fosilna goriva, jer je predviđeno da će ukupna potrošnja i dalje padati, a udio obnovljivih rasti (na 50% godine 2030.). Ako se ostvare predviđanja, proizvodnja u termoelektrana na fosilna goriva u razdoblju 2020.-2030. opala bi za oko 25%.

Za godinu 2050., predviđena je potrošnja od 461 TWh (25% manje nego 2005.), od čega bi 80% trebali pokriti obnovljivi, a ostatak (92 TWh) termeoelektrane na fosilna goriva. Proizvodnja iz obnovljivih 2050. trebala bi biti 369 TWh, što je za 176 TWh odnosno 91% više nego 2020., što bi značilo rast od skromin 2,2% godišnje u razdoblju 2020.-2050..

Dodajemo ovdje dvije vijesti o teškoćama u provođenju Energiewende.

Smart grids to help optimize utilization of power grids

Njemačke električne mreže još nisu dobro pripremljene za konzekvence Energiewende: jake fluktuacije u proizvodnji elektrike iz obnovljivih, koje dolaze u sukob s obrascima potražnje. Pametne mreže [u hrvatskoj literaturi često “napredne mreže”] koje upravljaju zahtjevima za elektrikom na lokalnom nivou (mikromreže) mogu pomoći da se reduciraju prijenosi elektrike na velike udaljenosti radi uravnoteženja regionalnih viškova i manjkova ponude. (Jedan prošlogodišnji izvještaj o toj temi: Report on the German ‘Energiewende’ underlines e-harbours message.)

U projektu GreenCom, međunarodni konzorcij partnera iz industrije i istraživanja razvija i procjenje “Pametni sustav upravljanje energijom”. Grupa istraživača sa Instituta Fraunhofer za primjenjene informacijske tehnologije (Fraunhofer-Institut fuer Angewandte Informationstechnik, FIT) najavljuje nastup na CeBIT, 10.-14. ožujka 2014. u Hannoveru.

Nekoliko puta smo pisali o tome da u najnaprednijim zemljama danas više nije presudna dilema razvijati ili ne obnovljive izvore energije: njihov udio će sigurno rasti. Ključno pitanje postaje preobrazba dizajna mreža električne distribucije i prijenosa. (Vidi: Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici). Državne politike danas više ne mogu biti neutralne: neke svjesno potiču tu promjenu, druge ju suzbijaju.

Policies to reduce energy consumption in Germany missing targets, research shows

Novo istraživanje pokazalo je da politike za smanjivanje potrošnje energije u domaćinstvima nisu postigle svoje ciljeve. Regulativa koju je Njemačka donijela 2002. usmjerena je na smanjenje potrošnje energije za grijanje domova za 80% do 2050.. Prema studiji, prema sadašnjem stupnju smanjenja moglo bi se postići tek 25% do 2050..

Autor studije dr. Ray Galvin kaže da su za mnoge vlasnike stanova postavljeni standardi previsoki, previše nefleksibilni i preskupi. »Ako su jedini dopušteni izbori postavljanje na vanjske zidove izolacije od 16 cm ili nepostavljanje uopće, mnogi ljudi jednostavno neće činiti ništa.«

Britansko-njemačka studija, na kojoj se radilo pet godina, pokazala je razne upitne pretpostavke od kojih polaze aktualne mjere. Zaključuje međutim da nije previše teško ispraviti pogreške, te uvesti više fleksibilnosti i realističnosti. Druge zemlje mogu učiti iz toga, uključivo program “Green Deal” u UK.

Svakako je ovo zanimljivo i za Hrvatsku, koja je tek krenula s odgovarajućim mjerama, prema smjernicama EU. Veliki potencijal i streteška važnost tih mjera nije upitan.

Slijedeći album sadrži neke zanimljive grafikone za naprednije europske zemlje.

Proizvodnja električne energije iz ugljena, plina i obnovljivih u zemljama EU15+2, 1960.-2012.

Ako gledamo dugoročne trendove razvoja, najnaprednije zemlje u Europi su grupa EU15 (članice EU 1995.) plus Norveška i Švicarska. U ovom albumu su grafikoni za tih 17 zemalja,koji prikazuju proizvodnju električne energije, u razdoblju 1960.-2012., iz ugljena, prirodnoga plina i obnovljivih izvora osim hidroelektrana. (Izostavljeni su dakle, radi lakšeg pregleda, nuklearna, hidroelektrane i nafta. U nekim slučajevima oni čine veliku većinu ukupne proizvodnje električne energije, što treba imati na umu.)

Vidljiv je opći trend da od oko 1980. ugljen uglavnom stagnira ili opada, prirodni plin raste, a od 1990-ih ili od početka 2000-ih rastu obnovljivi. Od početka 1980-ih, umjesto starih neučinkovitih elektrana na prirodni plin s otvorenim ciklusom, grade se kombi elektrane (plinsko-parne) koje znatno povećavaju učinkovitost, a često su i kogeneracije.

U posljednje dvije godine, međutim, za neke zemlje (Njemačka, Španjoslka, Portugal, Nizozemska…) vidi se određeni pad proizvodnje iz prirodnoga plina i rast proizvodnje iz ugljena. To je rezultat kretanja cijena: cijene plina vezane su uz cijenu nafte i astalno rastu, dok cijene ugljena padaju od 2008, dok su prije toga 20-ak godina stalno rasle.

Prema planovima pojedinih zemalja i EU i prema raznim progrnozama, u slijedećem razdoblju može se očekivati dalji znatan rast proizvodnje iz obnovljivih, a pad iz svih fosilnih goriva i nuklearne. To je osobito vidljivo kod Danske, gdje od 2007. proizvodnja iz plina i ugljena stalno pada (a nuklearne i hidro niti nema). Obnovljivi počinju diktirati cijeli sustav (između ostaloga jer su marginalni troškovi pogona blizu nule) i druge se elektrane tome trebaju prilagođavati.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Električna energija u Njemačkoj 2005.-2013.-2020.

  1. Povratni ping: Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije | Zelena politika (održivi razvoj i drugo)

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s