Agrobioraznolikost može biti dobra za zaradu, kao i za zdravlje

Imajući na umu potrebu da se do 2050. godine osigura prehrana 2,4 milijarde više ljudi nego danas, izgleda neizbježnim dalji rast poljoprivrede zasnovane na velikim površinama pod jednim usjevom. Poljoprivreda koja poštuje biološku raznolikost izgleda kao anakronizam.

Biodiversity vs monocultureMeđutim, postoji važan protučinbenik, smatra prof. Timothy Johns, u radu predstavljenom na godišnjem zasjedanju American Association for the Advancement of Science, 15 veljače, o kojem izvještava portal sciencedaily.com (vidi: Making biodiverse agriculture part of a food-secure future).

Prehrana mnogih ljudi postaje sve jednoličnija, što ugrožava prehrambene i zdravstvene potrebe. Mali poljoprivrednici pak nastavljaju uzgajati širi spektar vrsta i sorti. Njihova produktivnost je međutim niska i malo je vjerojatno da će stvoriti prihode koji bi ih izdigli iz siromaštva.

Međutim, kad im se osigura pristup poboljšanoj tehnologiji, mali poljoprivrednici mogu biti kako produktivniji, tako i održiviji nego intenzivna poljoprivreda na velikim površinama. Korištenje članova obitelji smanjuje troškove rada i nadgledanja, a intimnije poznavanje lokalnih tala, bilja i životinja omoguća maksimiranje prihoda.

U Brazilu, primjerice, statistički podaci pokazuju da obiteljske farme proizvode 38 posto vrijednosti proizvoda nacionalne poljoprivrede sa 24 posto zemljišta. Nadalje, procjena 286 projekata u 57 zemalja pokazala je da su tehnologije, koje su jeftine, održive te povećavaju raznolikost, povećale prosječni urod usjeva na malim farmama za 79 posto od ranih 1990-ih.

Prepoznavanje vrijednosti posebnih elemenata agrobiološke raznolikosti, s osobitim prehrambenim i zdravstvenim osobinama, može osigurati prilike gdje mali farmeri imaju ekonomske prednosti, tvrdi prof. Johns. Raspoloživost takvih proivoda može donijeti i značajne koristi za javno zdravlje.

Karbohidrati – uglavnom žitarice, šećeri, krumpir i drugi gomolji – te biljna ulja, proizvedeni učinkovito na velikim imanjima i distribuirani kroz globalno tržište, pristupačniji su za mnoge ljude nego nisko-kalorična hrana s više korisnih sastojaka. U mnogim slučajevima, rezultat je oblik pothranjenosti praćen prevelikom konzumacijom kalorija. To pomaže širenju gloabalne epidemije pretjerane debljine i kroničnih bolesti kao dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Istovremeno, oko dvije milijarde ljudi pati od nedostatka mikronutritijenata, ponajviše željeza, vitamima A, joda i cinka. To je obično rezultat prehrane namirnicama s premalo esencijalnih vitamina i minerala.

Odluke o politici prema prehrani moraju uvažavati okolišne, zdravstvene, društvene i kulturalne koristi koje donosi agrobioraznolikost, tvrdi prof. Johns. U Brazilu, primjerice, od 2009. traži se da u prehrani školske djece najmanje 30 posto hrane bude s obiteljskih gospodarstava, uz druga pravila zdrave prehrane usklađene s kulturom i tradicijama.

Neke zanimljive poveznice

Za opću informaciji o agrobioraznolikosti, pogledajte stranice About Agricultural Biodiversity na mrežnom sjedištu Konvencije o biološkoj raznolikosti. Postoji i članak na wikipediji.

Prethodni tekstovi o globalnoj poljoprivredi na našem blogu

Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?

Globalna poljoprivreda: donose li spekulacije zemljištem dobrobit?

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u poljoprivreda, priroda i okoliš. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s