Sjeme promjene: Veliki potencijal ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj

Hrvatska i druge zemlje Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) mogle bi, prelaskom na 100% ekološku (organsku) poljoprivrednu prizvodnju, ne samo otvoriti radna mjesta i povećati stvarnu dodanu vrijednost u poljoprivredi, nego i povećati ukupnu proizvodnju hrane.

Rezultat je to studije “Seeds of Change : Sustainable Agriculture as a Path to Prosperity fo the Western Balkans”, koja je jučer predstavljena u Novinarskom domu u Zagrebu. Studiju je izradila međunarodna ekipa na čelu s dr.sc. Darkom Znaorom (http://www.znaor.eu/), međunarodnim konzultatnom koji živi u Nizozemskoj (jedan nedavni novinski prilog o njemu: http://radioimotski.hr/naslovnica/barko-znaor-imocanin-na-kraljevskim-dvorima/). Rad na izradi studije trajao je četiri godine, a financirala ga je njemačka Zaklada Heinrich Böll.

Kako je moguće, da se proizvodnja hrane poveća, kad je urod u ekološkom uzgoju generalno manji? Razlog je u lošem aktualnom stanju poljoprivrede u sve četiri zemlje, čiji su pokazatelj niski prinosi. Intenzivnim radom na ekološkom uzgoju, ulaganjem u znanje i vještine, mogli bi se postići prinosi veći od aktualnih. Uračunavajući smanjenje štete za okoliš i druge pozitivne učinke, korist je višestruka.

Danas, zbog visokih subvencija, ekoloških šteta i drugih problema, stvarna dodana vrijednost u poljoprivredi je u Hrvatskoj negativna.

Promovirana je studija tiskana na engleskom jeziku, a najavljeno je da će kroz nekoliko tjedana biti pripremljena i izdanja na hrvatskom i na srpskom. Tijekom ovoga tjedna, studija će biti prezentirana i u Sarajevu, Podgorici i Beogradu, a najesen i u sjedištu EU.

Studija je opsežna, sadrži niz proračuna i rezultata, primjene poznatih metoda i nekih metodoloških inovacija, pa je za nadati se da će potaknuti stručnu raspravu. Vjerojatno ćemo o tome još pisati.

Dodajmo podatak, koji se čuo na prezentaciji, da Hrvatska danas ima pod ekološkim uzgojem (certificiranim) nešto više od 40.000 hektara odnosno 3% obrađenih poljoprivrednih površina (a treba imati na umu da u Hrvatskoj više od trećine poljoprivrednih površina nije obrađeno), te 1.609 prozvođača (oko 1,6%). Zanimljivo je da je prosječna površina eko-gospodarstva 25 hektara, što je četiri puta više od prosjeka! U Hrvatskoj postoji i značajna domaća potražnja, unutrašnje tržište koje se može još i proširiti novim proizvodima (organski uzgojenog mlijeka i mesa gotovo da i nema, kao i nekiih poljodjelskih kultura), što obično nije slučaju u drugim zemljama Istočne Europe.

Usprkost tome, jedna od autorica studije Sonja Karoglan je rekla da je struka u Hrvatskoj još vrlo konzervativna, više nego što je to u naprednijim zemljama svijeta. (U Austriji npr. pod ekološkim uzgojem je 20% obrađenih poljoprivrednih površina.) Ideja o stopostotno organskoj proizvodnji u jednoj zemlji radikalna je ideja (ali imajmo na umu da je 100% Hrvatske jednako oko 15% Njemačke, gdje je ekološka poljoprivreda također vrlo popularna i razvijena, a gustoća stanovništva i ekonomska aktivnost mnogo veći, pa time i pritisak na okoliš). Međutim, široko je prihvaćen pristup da se razne metode ekološke (organske) poljoprivrede mogu kombinirati (integrirati) s konvencionalnim metodama, tako da se potreba za pesticidima i minerelnim gnojivima znatno smanji. O tome u nekim člancima na koje dolje dajemo poveznicu.

Pogledajte stranicu “Ekološka proizvodnja” na mrežnom sjedištu Ministarstva poljoprivrede.
– Popis ekoloških proizvođača
– Baza podataka za poljoprivredni reprodukcijski materijal iz ekološke proizvocdnje
– Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016..

Inače “Seeds of Change” je kompanija iz SAD koja se bavi trgovinom ekološki uzgojenom hranom i sjemenom. Njihovo mrežno sjedište.

Članak na našem blogu iz rujna 2013.

Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?

Svjetska poljoprivreda doživjela je spektakularan napredak u posljednjih stotinjak godina. (…) Tzv. “zelena revolucija” uvela je širom svijeta metode intenzivne poljoprivrede, uz širenje natapanja, korištenje mineralnih gnojiva, pesticida i mehanizacije, te bitno povećala urod i smanjila glad. (…) Međutim, tijekom 1990-ih, svijet je uvidio da su nesumnjivi uspjesi praćeni i ozbiljnim limitima i manama, ekološkim i socijalnim. (…) Potrebna je “održiva intenzifikacija” (…)

Ovdje ne govorimo o GMO, što je marginalna tema sa stajališta potrebe za “održivom intezifikacijom”. Nameće se u javnosti jer biotehnološke kompanije, koje ubiru profite od “patenata na život” i nadaju se još mnogo većim, ulažu golema sredstva u propagandu.

Članak iz siječnja 2014. – primjer ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Postoje, na sreću, mnogi nekadašnji branitelji u ovoj državi, koji se bave pametnijim poslovima od razbijanja ploća s napisima na ćirilici!

Primošten: umjesto kuna iz bušte deset kila braniteljske teletine buše

Slijedeći članak je iz kolovoza 2013. i daje primjer iz SAD.

Food Hero: Matthew Liebman, Pioneer in Sustainable Agriculture Research

Intervju s jednim agronomom iz Iowe koji istražuje metode održive poljoprivrede. Istražuje, kao i mnogi drugi u svijetu, metode organske poljoprivrede. Nasuprot potpunom oslanjanju na industrijske proizvode, obnavljaju se neke tradicionalne metode ali se one i bitno unaprijeđuju – to nije nipošto “povratak na staro”, a nije ni misticizam, nego znanstvena istraživanja jednako stroga kao ona koja su dovela do današnje konvencionalne poljoprivrede, samo što u obzir uzimaju veći broj čimbenika.

Članak iz srpnja 2013.:

The Balancing Act of Producing More Food Sustainably

Još jedan znanstveni rad o globalnoj poljoprivredi, sa stajališta nužde da se poveća proizvodnja hrane, a spriječi velika devastacija prirode. Pritom su mogućnosti osvajanja novih poljoprirednih površina ograničene, pa treba povećati proizvodnju na postojećima. To međutim ne smije biti jedina briga. Potrebni kompleksni pristup nazivaju “održiva intenzifikacija”. Ali potrebne su i promjene u navikama prehrane tako da ljudi jedu manje mesa i bacaju manje hrane, te promjene u propisima da se poboljša učinkovitost i prilagodljivost sustava prehrane. Povećanje produktivnosti pak ne znači uvijek korištenje više mineralnih gnojiva i agrokemikalija koje često izazivaju neprihvatljive troškove za okoliš. Može se koristiti niz tehnika, starih i novih.

Članak iz travnja 2013.:

Ecological knowledge offers perspectives for sustainable agriculture

Značajan govor jednog znanstvenika o temi koja je dobro poznata, ali uglavnom daleko od pažnje javnosti: metode “ekološke poljoprivrede” nisu samo marginalni dodatak, u kojem se proizvodi skupa “zdrava hrana za snobove.

Prof. Niels Anten ističe kako jednostavna mjera, rotacija usjeva [koju su naši preci poznavali još u mlađe kameno doba], umjesto danas uobičajene monokulture, može znatno reducirati potrebu za mineralnim gnojivima. Tim sredstvima, u Kini je šteta od gljivica u nekim slučajevima smanjena za 90%.

»Da bismo zadovoljili potrebe za hranom devet milijardi ljudi 2050. godine, i istovremeno smanjili svoj utjecaj na okoliš (…) ne možemo se više oslanjati samo na sintetičke pesticide i gnojiva. Moramo se mnogo više posvetiti istraživanjima za bolje razumjevanje kako koristi potencijal prirodnih ekoloških procesa«,rekao je profesor Anten. Istraživanja su dosad bila usmjerena gotovo isključivo ka učinkovitosti monokultura.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u poljoprivreda. Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Sjeme promjene: Veliki potencijal ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj

  1. Povratni ping: Anonimno

  2. Povratni ping: Sjeme promjene: Veliki potencijal ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj | Zelena politika (održivi razvoj i drugo)

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s