Neke dobre vijesti

Lijepo je skrenuti pažnju i na neke dobre priče. Neki ljudski napori, da se problemi okoliša riješe i stanje poboljša, postižu rezultate.

Kisele kišeNew England lakes recovering rapidly from acid rain

Sjećate li se kiselih kiša? U ugljenu uvijek ima pomiješanog sumpora. Prilikom izgaranja nastaje sumporni dioksid, koji ima vrlo negativno djelovanje na zdravlje ako je u zraku u većim koncentracijama. Smatralo se, da je uz termoelektranu dovoljno sagraditi dovoljno visoki dimnjak, pa će se SO2 razrijediti dovoljno, da ne pravi probleme.

Ali onda su Šveđani digli uzbunu zbog naglog rasta bolesti stabala i kiselosti u jezerima. Pa se shvatilo, da sumporni dioksid na većim visinama reagira sa vodenom parom i nastaje sumporna kiselina, koja onda pada s kišom stotinama ili više od tisuću kilometara od izvora.

Doneseni su propisi, podignuti pogoni za udsumporavanje dimnih plinova (elementarni sumpor nije opasan i koristan je), pa se problem bitno smanjio. Ova studija pokazuje da se jezera u Novoj Engleskoj oporavljaju. (Kisele kiše su također uzrokovane emisijama dušikovih oksida, gdje su također poduzete mjere smanjenja.) Problem nije definitivno riješen, ali bitno je smanjen.

U Hrvatskoj se 1985. godine počelo raditi na pripremi gradnje termoelektrane Plomin II. Pojavio se zahtjev da se uz pogon sagradi i pogon za odsumporavanje. Zahtjev se, zahvaljujući zastupnicima Saveza socijalističke omladine (SSOH) neočekivano (protivno tadašnjem običaju da se na “koordinacijama” unutar Socijalističkog saveza radnih ljudi (SSRNH), pod vodstvom Saveza komunista (SKH), unaprijed sve dogovori), službeno bio postavljen i u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Odgovorni iz Zajednice elektroprivrednih organizacija Hrvatske (ZEOH) bili su zaprepašteni što se netko miješa u njihova samoupravna prava da grade što i kako žele. Tvrdili su da takvih postrojenja u Europi praktički i nema (što je u tom trenutku bilo točno, jer su se tek počela graditi). Jedan je mudrac iz ZEOH-a bio rekao da je sumpor dobar za zdravlje, ljudi idu u sumporne toplice…

Termoelektrana je dovršena tek 15 godina kasnije. Pogon za odsumporavanje jest sagrađan, a usto se, nakon zatvaranja posljednje jame Rudnika ugljena Raša, prešlo na uvozni ugljen s mnogo manje sumpora.

Report highlights successful efforts to stem deforestation in 17 countries

Programi i politike za smanjivanje deforestracije i obnovu tropskih šuma pokazali su se vrlo uspješnim u 17 zemalja na četiri kontinenta, prema novom izvještaju Unije zabrinutih znanstvenika (USC). Uz poznati dobar primjer Brazila, iznenađujuće napretke postigli su Meksiko, zemlje središnje Afrike idr. Tijekom 1990-ih, deforestracija je iznosila 16 milijuna hektara godišnje i bila odgovoran za oko 17% svih emisija klimatskih plinova. Danas je to opalo na 13 milijuna hektara i 10%. (Detaljnije informacije: Tropical nations where forest protection and reforestation policies have worked.)

G7 leaders back 2015 climate deal, aim to build on U.S. momentum

Glavna tema sastanka vlada najmoćnijih država G-7 (sada bez Rusije), koji su se na Međunarodni dan zaštite okoliša sastali u Bonnu, bila je kriza u odnosima EU i Rusije zbog građanskoga rata u Ukrajini. Pripreme za novi dogovor o globalnim mjerama za spriječavanje klimatskih promjena, koji bi trebalo donijeti u prosincu 2015. u Parizu, ulaze u završnicu. Puno je još nedoumica, budućnost je nesigurna, ali ipak…

Predsjednik SAD poslao je signal dobrih namjera u nekoliko dana prije sastanka, promovirajući prijedlog daljih mjera i ciljeva za smanjivanje emisija stakleničkih plinova. Koliko će od toga biti konačno realizirano u Kongresu, vidjet ćemo. (Vidi npr. Izvještaj “Reutersa”, a originalni dokument u pdf-u na mrežnom sjedištu EPA).

Kina se također javila, neke su mjere već poduzeli i obećavaju i znatno jače u slijedećem petogodišnjem planu (2016.-2020.). (Vidi komentar: Can China and the US Stop Climate Change?.)

Europska unija, najavila je povjerenica za klimu Connie Hedegaard, premašit će obećani cilj smanjivanja emisija do 2020. g. za 20% ispod nivoa iz 1990. (SAD obećavaju smanjenje do 2020. od 17% u odnosu na 2005., odnosno 3,5% u odnosu na 1990., a Kina je dostigla emisije po stanovniku EU). Unutar EU pripremaju se ciljevi energetske i klimatske politike za 2020.-2039., a vodeće nacije forsiraju ambiciozne mjere (dok nove članice, bivše komunističke zemlje, pružaju otpor).

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekologija, klimatske promjene, politika, priroda i okoliš. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s