BRICS ruši svjetski monopol dolara?

Čelnici pet velikih država nazvanih “izranjajuće ekonomije” (emerging economies), na svojem šestom godišnjem sastanku na vrhu u Fortalezi (Brazil), dogovorili su korak koji bi mogao bitno promijeniti svjetske ekonomske odnose. (Za osnovne informacije vidi članak i video: BRICS establish $100bn bank and currency reserves to cut out Western dominance.)

BRICS čelnici, Brazil, 15. srpnja 2014.Zemlje poznate po kratici BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) dogovorile su stvaranje dvije nove zajedničke financijske institucije: “Nove razvojne banke”, s početnim kapitalom od 100 milijardi USD, te Rezervnog fonda za osiguranje stabilnosti valuta (BRICS Contingent Reserve Arrangement, CRA) u koji izdvajaju još sto milijardi. Time ugrožavaju svetsku dominaciju američkog dolara kao osnovne svjetske valute i zapadnih financijskih institucija (uključujući i IMF i WB, kojima dominiraju SAD i druge zapadne sile).

Tih pet zemalja obuhvaća 42% svjetskog stanovništva, 20% BDP-a u tekućim američkim dolarima i 30% u paritetu kupovne moći, 17% globalne trgovine i 11% investicija. Bilježe visoke stope rasta. Danas je njihov ukupni BDP (u tekućim USD) otprilike jednak onome SAD i onome EU, a po projekcijama rasta, do 2030. mogao bi biti veći od BDP-a SAD i EU zajedno.

Kraticu BRIC smislili su analitičari investicijske banke Goldman Sachs 2001. godine, označivši time četiri zemlje, tada još raznolike i slabo povezane. Dobro su uočili sličnost njihovog položaja i začetke suradnje. Južna Afrika pridružila se 2010., pa je tako i afrički kontinent zastupljen svojom najjačom ekonomijom (koja je prilično dobro suzbila probleme integracije nacije nakon rušenja aparthajda). Produbljujući svoju suradnju od kraja 2000-ih, one stvaraju suparnički blok grupaciji dominantnih svjetskih sila G-7 (koje su, nakon sukoba oko Ukrajine, izbacile Rusiju pa se G-8 ponovo svela na G-7) unutar šireg okupljanja G-20. (Za neke studije i diskusije, vidi mrežno sjedište BRICS Policy Center).

“Nova razvojna banka” financirat će infrastrukturne i održive razvojne projekte, a rezervni fond smanjiti ugroženost nacionalnih ekonomija od kriza na globalnim financijskim tržištima. Neki to nazivaju “mini-IMF”.

BRICS u zajedničkom priopćenju izražava nezadovoljstvo što se reforme IMF, dogovorene 2010., ne provode, te pozivaju da se bitno promijeni raspored glasačkih prava.

Moguće je širenje članstva drugim zemljama “izranjajućih ekonomija”, kao što su Meksiko, Indonezija i Argentina.

Potpisani su također dokumenti o suradnji državnih agencija za poticanje izvoza i o suradnji na poticanju znanosti, tehnologije i inovacija (STI). (Vidi članak BRICS endorse more cooperation in science, technology.) »Složili su se o potpori znanosti orijentirane na ljude (people-centred science) za javno dobro.« Suradnja na pet područja, od kojih svako predvodi jedna članica: klimatske promjene i prirodne katastrofe (Brazil), vodni resursi i tretiranje zagađenja (Rusija), geoprostorne tehnologije i primjeren (Indija), obnovljivi izvori i energetska učinkovitost (Kina) te astronomija (Južna Afrika).

Rusija predlaže i stvaranje energetskog saveza, koji bi uključivao zajedničke rezerve goriva i osnivanje zajedničkog Instituta za energetsku politiku (nešto slično International Energy Agency koja radi za zemlje OECD-a). (O “geopolitici energetike”, ali i druga razmatranja o izranjajućem “Novom svjetskom poretku”, vidi studiju BRICS, Energy and the New World Order.) U energetici su ove zemlje veoma raznolike po potrošnji, resursima i proizvodnji. Zajednički, možda bi se mogle usmjeriti na “zeleni razvoj” u energetici i generalno (vidi izvještaj BRICS and the green transformation – will mutual learning help achieve sustainability? i studiju The Green Economy and the BRICS Countries: Bringing Them Together). Na našem blogu, o energetici Indije: Nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike i o energetici i ekologiji Kine: Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?.

Jedan komentator kaže da je ovo »početak konačne faze propadanja zapada«, a drugi kaže da dolaru kao monetarnom vladaru svijeta daje još 2-3 godine.

Ključnu ulogu ima osovina Rusija-Kina. Osim ekonomske, udruživanje ima i geostratešku ulogu. Vladimir Putin je rekao da je ovo dio »sustava mjera koje će spriječiti zlostavljanje zemalja koje se ne slažu s nekim vanjskopolitičkim odlukama SAD i njenih saveznika«.

Rusija geostrateški izaziva Europsku uniju i SAD u sukobu u Ukrajini (Vidi: Ukrajina i prirodni plin: interesi Rusije, Europe i SAD). Prijetnju ekonomskim sankcijama (smanjenje izvoza prirodnoga plina u Europu) poništila je potpisivanjem dugoročnog ugovora o znatnom povećanju izvoza u Kinu, koji je bio pripremam deset godina i potpisan upravo u vrijeme najžešće krize.

Borba za utjecaj vodi se u Središnjoj Aziji. Brazil, kao najveća zemlja Latinske Amerike, u kojoj dominiraju ljevičarske vlade a desnica je na margini, predvodi regionalne inicijative za smanjivanje utjecaja SAD.

Jedan ljevičarski komentator piše kako novi savez može zemljama u razvoju ponuditi alternativu »američkom, Europskom, Britanskom, Izraelskom imperijalizmu«.

Hoće li to stvarno biti napredak? Hoće li Rusi i Kinezi biti bolji gospodari? Kinezi npr. masovno ulažu u Africi i ne izgleda da prema ljudima i prirodi postupaju bolje nego zapadni imperijalisti.

Ipak, konkurencija sama po sebi trebala bi dobro činiti. Svjetski financijski sustav zasnovan je na monopolu.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, energetika, financije, politika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s