O nuklernoj energiji u Japanu, Kini, Njemačkoj, Poljskoj i Ukrajini

u ovom članku sumiramo neke novije vijesti (tijekom posljednja tri mjeseca) u vezi nuklearne energije, uz komentare, koje smo objavljivali na facebook grupi “Ekološka ekonomija”, ovdje malo sređene i dorađene.

Fukušima radniciVijesti se odnose na pet država, spomenutih u naslovu. Slijedit će još jedan članak s novijim vijestima i komentarima, koje se tiču prvenstveno ekonomičnosti nuklearne energije.

Pitanje sigurnosti se spominje u oba članka. Spominje se opasnost od velikih nesreća i problem nuklearnog otpada. (Pogledajte o toj temi također članak od 3. rujna Sabotaža u belgijskoj nuklearnoj elektrani?. Objavit ćemo i jedan tekst o aktualnoj raspravi o energetskoj strategiji Belgije do 2050. g.)

Ne treba osporavati pozitivan čimbenik nuklearne energije u izbjegavanju emisija ugljičnoga dioksida, što se pojavljuje kao argument u planovima širenja nuklearne energije u Poljskoj i Kini (također npr. u Saudijskoj Arabiji, koja je 2010. osnovala “Centar za atomsku i obnovljivu energiju”). Neki smatraju da je moguće i potrebno u cilju suzbijanja klimatskih promjena razvijati paralelno nuklearnu i obnovljive.

Spor postoji oko toga je li taj dobitak vrijedan rizika, u odnosu na dugoročnu orijentaciju isključivo na obnovljive, uz pristajanje na srednjoročne veće emisije ugljičnoga dioksida zbog zatvaranja nuklearki. (Jedan noviji tekst o toj diskusiji, 4. kolovoza: Aktivisti i inženjeri, vizije i politike, narod i kapital.)

Pregled sličan ovome objavili smo 11. rujna 2013.: O povijesti, sadašnjosti i bliskoj budućnosti nuklearne energije

Japan

Late Fukushima manager flagged risks of Japan’s big nuclear plants

Nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukušima Daići, Masao Yoshida je vodio hitne mjere. Zbog odlučne akcije i nebrige za osobnu sigurnost, postao je nacionalni heroj. Prošle godine je umro od raka.

U razgovorima iz 2011., kojih je zapisnike vlada objavila pod pritiskom javnosti, upozoravao je da su postrojenja sa šest ili sedam reaktora teška za upravljanje i imaju inherentne sigurnosne rizike.

Objava njegovih sumnji mogla bi imati neugodne implikacije za kompaniju Tepco, koja polaže nade u obnovu rada NE Kašivazaki Kariva, koja je sa sedam reaktora najveća svjetska nuklearka.

Kina

China’s nuclear aspirations

Nuklearne elektrane u Kini zasad daju mali dio električne energije. Nakon nesreće u Fukušimi, neki su projekti odgođeni, te je donesena odluka da će se ubuduće graditi samo reaktori tzv. treće generacije. Razvoj je ostao intenzivan.

Nuklearni reaktori Kina i SADKina planira do 2035. povećati potrošnju električne energije po stanovniku do nivoa današnje EU, ili nešto više (danas su na polovici toga). Znatno će porasti proizvodnja iz ugljena ali će njegov udio opasti; znatno će porasti korištenje prirodnoga plina (važan uvoz iz Rusije), kao i vjetra, solarne i nuklearne energije.

Kineska državna korporacija za nuklearnu tehnologiju (SNTPC) objavila je novu odgodu puštanja u pogon naprednog nuklearnog reaktora Sanmen. Originalno je trebao proraditi prošle godine, a sad se najavljuje najranije za kraj 2015.. Ugovor o gradnji sklopljen je s Westighouseom 2007.. To je prvi u svijetu napredni reaktor s vodom pod tlakom (oznaka AP-1000). Kinezi grade još tri reaktora istoga tipa, koji bi trebali biti završeni 2016..

Europska unija gradi dva reaktora istoga tipa, Oikiluooto u Finskoj i Flamanville u Francuskoj. Kasne više godina, pa Kinezi ističu kako oni kasne manje. Od novih tipova reaktora, u gradnji je demonstracijski visokotemperaturni reaktor hlađen plinom, oznaka HTR-PM, u Shidaowanu. Snage je 210 MW i očekuje se da će biti završen 2017.. Predložena je gradnja još 18 reaktora toga tipa.

Trenutno Kina ima 20 reaktora u radu i 29 u gradnji. Udio nuklearki u pokrivanju potreba za električnom energijom mogao biodo 2020. porasti sa sadašnjih 2% na 6%. Brzi rast bi mogao stvoriti probleme u dostupnosti urana (zato ulažu u rudnike u Namibiji), nedostatku stručnjaka i nadglednika sigurnosti. Istovremeno planiraju postati i izvoznici nuklearne tehnologije. Sagradili su nuklearnu elektranu u Pakistanu, a nadaju se poslovima u Južnoj Africi, Saudijskoj Arabiji, Argentini…

Kineska državna razvojna banka CDB u lipnju je sklopila ugovor o ulaganju u gradnju nuklearne elektrane Hinkley Point C u UK, koju vodi francuska nacionalna elektroprivreda EDF. Kinesko ulaganje smanjuje poslovni rizik EDF-a te omogućava britanskoj vlada da ispuni obećanje da će nova nuklearna biti građena bez državnih potpora.

Glavni korist će, prema konzultantskoj tvrtki Enerdata, ipak imati Kina. Ugovor osigurava CDB-u solidnu dobit na osnovu ugovora koji garantira otkupne cijene proizvedene električne energije (kojeg još treba odobriti Europska komisija). Ali važnije je što će Kina imati velike koristi u usvajanju britanskih iskustava u upravljanju cjelokupnim lancem opskrbe, što je Beijingu potrebno za kineski domaći razvoj.

NIje će svakako i nakon 2020. graditi nove reaktore, ali nije sigurno koliko intenzivno. Uz spomenute reaktore u gradnji, postoje planovi i prijedlozi za gradnji još oko 150 reaktora. Ako bi to bilo realizirano do 2035., nuklearna bi davala oko 15-20% električne energije (vjetar možda jednako).

Kina također intenzivno radi na istraživnanju torijskih reaktora, koji bi u budućnsoti možda mogli predstavljati posve drugačji model nuklearne energetike. Kina ima i velike zalihe rude torija.

Westinghouse, SNPAS extend I&C cooperation

Američki Westingouse i kineski SNPAS sklopili su dva nova ugovora o suradnji, koji proširuju dogovor sklopljen u studenom 2010. o razvoju instrumenata i kontrole za reaktore AP1000 koji će biti građeni u Kini. Uz gore spomenuti reaktor Sanmen, predviđena je gradnja još tri reaktora. Westinghouse očekuje da će dvadeset jedinica AP1000 biti u gradnji kroz pet godina.

O energetici Kine pogledajte članak od 5. ožujka 2014: Trendovi potrošnje energije u Kini i u Europskoj uniji

Njemačka

Članak na mrežnom sjedištu američkog instituta Breaktrough The Power of Nationalism : The Romantic Roots of the Antinuclear Energiewende in Germany na zanimljiv način razmatra korijene snažnog antinuklearnog raspoloženja, koje se postepeno razvilo u Njemačkoj (prema anketama, oko 80% stanovništva podržava zatvaranje nuklearnih elektrana do 2022. g.) te njemačke orijentacije na energetski zaokret ka obnovljivima. Širi prikaz i komentar objavit ćemo kao poseban članak, a ovdje samo jedna opaska.

Antinuklearne aktiviste 1970-ih i 1980-ih godina pitali su “pa kako vi mislite da bismo mogli bez nuklearne energije?”. Oni su odgovorili “Pa, imamo neke ideje”, i onda za te ideje zadobijali potporu u lokalnim zajednicama i počeli ostvarivati tisuće malih projekata. Ljudi su vidjeli da to funkcionira. Lokalne inicijative povezivale su se i postajale sve ambicioznije. I tako je došlo do toga, da su sve političke stranke morale prihvatiti načela pokreta energetskog zaokreta (jedina koja je ostala rezervirana, liberalna, ispala je 2013. iz Bundestaga).

U članku na portalu cleantehnica.com German Solar Feed-in Tariffs Wildly Successful (New SEIA Report) upozorava se na činjenicu koju anti-obnovljivci redovno ignoriraju: kad se gledaju ukupne potpore u energetici u Njemačkoj tijekom četiri desetljeća, po izvorima, potpore za obnovljive čine samo oko deset posto. U razdoblju 1970.-2012. ukupne potpore za kameni ugljen bile su 311 milijardi eura, za smeđi ugljen 87 milijardi, za nuklearnu 213 milijardi, a za obnovljive 67 milijardi.

Poljska

Low carbon displaces coal in Poland’s Plan

Nedavno objavljeni nacrt energetske politike Poljske do 2050. planira značajnu ulogu nuklearnih elektrana. (O ovom planu također ćemo objaviti širi tekst. Ovdje samo kratko.) One bi, uz obnovljive, trebale osigurati smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida.

Poljska je jedina zemlja u Europi koja danas nema nuklearne elektrane, a planira ih graditi. Nasuprot tome su zemlje koje su odlučile zatvoriti sve postojeće reaktore: Njemačka (do 2022.), Belgija (do 2025.) i Švicarska (do 2034.). Poljska planira do 2035. sagraditi dvije NE sa po tri reaktora po 1000 MW.

Poljska predviđa i razvoj obnovljivih, smanjenje ukupne potrošnje energije, smanjenje korištenja ugljena i emisija ugljičnoga dioksida, ali mnogo skromnije nego što je to u npr. planovima susjedne Njemačke. Vidi članak u “The Economist”: Polish energy policy : A different Energiewende.

Unutar EU, postoji raskol u energetskoj strategiji (moglo bi se reći i filozofiji, svjetonazoru ili ideologiji) između zemalja iz skupine EU15+3 (članice EU iz 1995. plus Švicarska, Norveška i Island), koje zastupaju zaokret (Energiewende) ka novoj energetskoj paradigmi, i većine novih članica, bivših socijalističkih zemalja (EU11), koje zastupaju konzervativni pristup uz umjerene reforme. (Vidi o tome članak od 11. veljače: Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci.)

Ukrajina

Energoatom welcomes choice of vendor

Po vijesti objavljenoj 11. srpnja, dugogodišnji predsjednik državnoga poduzeća Energoatom Juri Nedašnjakovkij pozdravio je “potpuno novi stav” nove ukrajinske vlade prema nuklearnoj energiji. Vlada podupire ideju gradnje novih reaktora zasnovanih na zapadnom dizajnu. Prethdna vlada, kaže Nedašnjakovski, davala je samo formalnu potporu tom planu, što nije dovoljno da bi se on realizirao.

Ukrajina ima 15 reaktora u radu (i tri uništena u nesreći u Černobilu 1986.), koji daju 50% električne energije. Taj udio žele zadržati i nakon što neki od postojećih reaktora budu zatvoreni. Zamjenik ministra energetike Vadim Ulida rekao je da je nuklearna energija prioritet nove vlade, koja želi reformirati energetski sektor.

Do kraja godine trebao bi biti prihvaćen novi plan razvoja do 2030. godine. Očekuje se da će on predvidjeti gradnju novih reaktora, kao i postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva i središnjeg odlagališta istrošenog goriva.

Gorivo sada kupuju od ruskog TVEL-a, a pregovaraju o dostavi s američkim Westinghouseom. Po Ulidinim riječima, ne znači da će obavezno promijeniti dostavljača: odlučit će prema ponuđenoj cijeni i drugim uvjetima.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u nuklearna energija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s