Obnovljivi izvori energije: Budućnost je sada!

Prenosimo nekoliko novosti o razvoju, procjenama i planovima o obnovljivim izvorima energije. Sve ovo objavljeno je u posljednjih 15-ak dana. Niz vijesti se tiče globalne situacije i trendova, a druge su iz SAD, Indije, Japana, Jordana, Kazahastana i Brazila.

Solar impulse (avion)Prva vijest govori o procjeni jedne stare i ugledne financijske savjetničke tvrtke o ekonomičnosti obnovljivih. To više nije stvar “jednoga dana…”.

“Someday” is Now for Solar and Wind Power, says Lazard

Tijekom ove godine, nekoliko velikih investicijskih banaka i savjetničkih agencija objavilo je izvještaje o dramatičnim promjenama koje se događaju u energetici. Ovo je posljednja, ali vjerojatno ne i zadnja.

Velika vjetrena i solarna električna postrojenja ekonomski su ravnopravne najjeftinijim elektranama zasnovanim na fosilnim gorivima u SAD, tvrdi uvažena financijska savjetnička tvrtka Lazard Ltd., u analizi objavjenoj prošlog tjedna. (Cjelokupni dokument vidi na mrežnom sjedištu lazard.com ,)

Prosječna cijena proizvodnje tijekom životnoga vijeka postrojenja (LCOE) za nove velike solarne elektrane je 72-86 USD po MWh (54 do 65 lipa po kWh), a za vjetroturbine 37 do 81 USD po MWh (28 do 61 lipa po kWh).

za plinske elektrane s kombiniranim ciklusom, cijena je 61-127 USD/MWh (ovisno o tome hvata i se i sprema ugljični dioksid), a za TE na ugljen cijena je 66-171 UD/MWh.

Londonski “Financial Times” citira Lazardovog direktora za energiju i infrastrukturu Georga Bilicica: »Obično smo govorili da će jednoga dana sunce i vjetar biti kompetitivni s konvencionalnom proizvodnjom. Pa, sada je “jedan dan”.«

Manja postrojenja (kao krovni fotononaponski paneli) po Lazardovoj analizi su danas još uvijek znatno skuplja. [Međutim, kao što smo pisali, zbog raznih “mekih” troškova ukupna cijena u SAD je znatno viša nego u Njemačkoj.]

Analize pokazuju da su krovni FN već postigli, ili će postići za 2-3 godine, mrežni paritet (grid parity) u većem dijelu SAD (kad je cijena proizvedenog kilovatsata niža od cijene koju potrošać plaća za struju iz mreže). Tako je prema aktualnoj analizi u Kaliforniji, u područjima gdje je postignut paritet, moguće izgraditi 10.780 MW vršne snage FN panela na krovovima stambenih zgrada i 13.910 MW na krovovima poslovnih zgrada.

Još jedan komentar iz sličnog izvora koji uočava isti razvoj.

2030 Outlook: A Trillion Dollar Taxpayer Bailout for Electrical Utilities

Još jednom o problemima koje imaju elektroprivredna poduzeća zbog revolucionarnih promjena koju donose jeftini fotonaponski sustavi, koji su već tu, pogotovo u kombinaciji s jeftinim baterijama, koje su na pragu. U elektroprivredu u SAD uloženo je tisuću milijardi dolara – novac investicijskih banaka, mirovinskih fondova idr.. To je važilo kao pouzdano ulaganje, a onda je u svibnju banka Barclays snizila procjenu vrijednosti dionica cijelog sektora (vidi članak Kako promjena elektroenergetskog sustava mijenja ekonomske računice.)

»Solarni sustavi su postali tako jednostavni da je moj tim računovođa, uz malo uputa, bio sposoban instalirati solarnu elektranu. To je dobro za svijet, ali nije nužno dobro za elektroprivredna poduzeća. (…) Instalirani solarni kapaciteti u SAD porasli su za 418% od 2010. i mogu se učetverostručiti, dosegavši 50 GW, do 2017.. (…) Ako lokalna Elektra naplaćuje 18 centi po kilovatsatu a pouzdani solarni instalater ju prodaje po 13 centi, nije li prilično očito što je bolje?«

U mnogim dijelovima SAD, elektroprivredna poduzeća se bore protiv prijetnje apelirajući na političare da uvedu dodatne namete za solarne i da odustanu od planova razvoja obnovljivih. Ali na dulji rok, to je izgubljena bitka. [U Hrvatskoj, HEP nema takvih problema, koliko god često mijenjao čelnike.] One spretnije se već sada prilagođavaju i počinju same nuditi nove usluge.

Glavni grad Teksasa gradi solarne elektrane. Zašto? Zato jer su jeftinije.

Austin Solar: City Chooses Solar For Default Energy Generation Through 2024

Gradsko vijeće Austina, glavnog grad Teksasa, odlučilo je nedavno da do 2025. treba izgraditi 600 MW velikih solarnih elektrana, uz postojećih 150 MW. To će zadovoljavati 65% gradskih potreba za angažiranom snagom. Austin je veličine Zagreba (843.000 stanovnika).

Odluka je donesena u okviru mjera za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, ali motivirana je prvenstveno ekonomskom računicom. Fotonaponski paneli zamijenit će 36 godina staru plinsku elektranu Decker Creek.

Uz 600 MW velikih, treba izgraditi i 200 MW krovnih i drugih malih FN elektrana.

Jedan posve nekomercijalni projekt, u koji međutim ne ulažu države, nego kompanije, koje računaju na tehnološki razvoj i prihode u budućnosti. Može se usporediti sa svemirskim programom, koji je iznjedrio mnoga tehnološka poboljšanja.

Solar-Powered Plane to Circle the Globe

Dva švicarska pilota planiraju letjeti avionom na solarni pogon oko svijeta. Ultralaki avion “Solar Impulse” veličine je Boeinga 747, ali težak kao obiteljski automobil. (Nekoliko videa na youtube.) U njemu su već preletjeli Sjedinjene Države, i to noću.

Avion leti na visini od 8.000 metara, brzinom oko 70 kilometara na sat. Krenut će iz područja Perzijskog zaljeva prema istoku. Letjet će, u etapama, ukupno 25 dana.

Korporacije koje sponzoriraju taj let, kao švicarski proizvođač satova Omega i Schindler Holding, koji razvija solarno napajane liftove, uložile su u projekt 160 milijuna eura.

Njemački kemijski koncern Bayer AG sudjelovao je u razvoju ugljičnih vlakana, koja smanjuju težinu aviona. Oni su također razvili izolacijsku pjenu, koja će štititi baterije na temperaturi od minus 40ºC. Ta izolacija se sada počinje primjenjivati u hladnjacima i zamrzivačima.

U kabini je samo jedan pilot, s maskom za kisik jer kabina nije pod pritiskom. Tijekom etape od pet dana, moći će povremeno kratko drijemati, dok avion leti preko nenastanjenih područja. Da bi izdržali, uz učitelja joge vježbaju disanje i samohipnozu. Nestle je proizveo posebnu hranu koju će jesti, koja se ne smrzne tokom noći.

»Naš cilj nije revolucionirati avijaciju«, kaže jedan od pilota. »Naš cilj je revolucionirati način na koji ljudi razmišljaju o čistim tehnologijama.«

Međunarodna energetka agencija, inače vrlo konzervativna, objavljuje izvještaj u kojem predviđa brz rast solarnih elektrana u svijetu. Do 2050. bi u prosjeku svake godine bilo izgrađeno onoliko solarnih elektrana, koliko ih danas u svijetu ima ukupno.

IEA: Solar to be world’s main energy source by 2050

Međunarodna energetska agencija (IEA) će u ponedjeljak objaviti svoj najnoviji izvještaj “Energy Technology Perspectives”. U njemu predviđaju da će 2050. godine u svijetu biti instalirano 4.600 GW solarnih elektrana (fotonaponskih i termalnih). [To znači da bi su slijedećih 36 godina svake godine u prosjeku izgradilo onoliko kapaciteta, koliko ih danas ukupno ima u svijetu.] One će godišnje proizvoditi 6.500 TWh električne energije. To će pokrivati 16% svjetske potrošnje električne energije. Od toga bi u Kini bilo 37%.

To je znatno više od ranijih predviđanja IEA, tradicionalno poznate po konzervativnosti [pisali smo o tome kako su 2001. predviđali da će 2010. g. instalirani kapacitet fotonapona biti pet puna manji od onog što se ostvarilo, dok je “Greepeace” u predviđanju bio mnogo uspješniji]. Zbog pada cijena i tehnološkog napretka stvari se vrlo brzo mijenjaju.

Troškovi kapitala veliko su ograničenje slabije razvijenih država, u kojima se investitori boje rizika.

Tvorci politika (policy makers) morat će sustavno raditi na razvoju fleksibilnije električne mreže i tržišta, uključujući upravljanje potražnjom i fleksibilne elektrane. Postoje diskusije o tome koliko će se razviti i biti ekonomične tehnologije skladištenja energije.

Slijedeća je vijest o ambicioznim planovima Indije. Industrija ugljena i država ulagat će u razvoj korištenja vjetra i sunca. Dodatne izvore financiranja traže u Kini, Japanu i SAD.

Modi To Seek US Funds For 100 GW Each of Solar & Wind

Ovih dana je u posjetu SAD predsjednik vlade Indije Narendra Modi. Među ostalim, traži podršku za ambiciozni plan gradnje 100 GW solarnih i 100 GW vjetrenih elektrana u slijedećih deset godina.

Računaju s troškovima gradnje od 1,1 milijun USD po MW za oba tipa elektrana, što znači da se radi o investiciji od 220 milijardi USD. Tu nisu uračunati mali krovni fotonaponski sustavi. (O strateškoj orijentaciji Indije vidi članak iz svibnja o.g.: Indija: nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike.)

O ambicioznosti programa govori činjenica da Indija danas ima instaliranih oko 250 GW kapaciteta u svim vrstama elektrana. One međutim, iz raznh razloga, rade vrlo slabo. Indija se nada da će razvoj novih industrija biti korisniji od pokušaja da se pokrpaju stare. Javne tvrtke koje se bave termoelektranama i ugljenom ulagat će u razvoj VE i SE.

Indija je prije mjesec dana uvela posebne carine za uvoz solarnih panela iz niza zemalja, uključujući SAD, zbog navodnog dampinga (kao što su ranije SAD i EU učinile protiv Kine). Vlada planira poticaje domaćim proizvođačima na način koji je u skladu s propisima WTO, uključujući programe ministarstva obrane.

Upravo prije posjeta indiji, Modi je objavio program “Make in India”. Program nastoji potaknuti investicije u 25 važnih sektora, uključujući obnovljivu energiju. za te programe žele privući i ulagače iz SAD. Prije posjete SAD, postignut je dogovor s Kinom i Japanom o ulaganju u obnovljive u Indiji.

U Japanu dolazi do problema zbog prenaglog rasta fotonaponskih elektrana.

Japan’s Kyushu Electric shuts off renewable suppliers from grid

Problemi za solarne elektrane u Japanu. Vlada je 2012. uvela sustav feed-in tarifa, po kojem su elektroprivredna poduzeća obavezna otkupljivati svu elektriku proizveđenu iz obnovljivih uz garantirane cijene. Kako su određene otkupne cijene među najvišima u svijetu, slijedio je velik broj ponuda. Do 30. travnja o.g. ministarstvo industrije dalo je odobrenja za projekte ukupnoga kapaciteta 71 GW, od toga 68 GW solarnih. Od toga je 9,8 GW stvarno bilo izgrađeno i priključeno na mrežu do kraja travnja.

Ali elektroprivredna poduzeća, kojih u japanu ima deset i imaju regionalne monopole, kažu da imaju pravo odbiti priključak na mrežu ako bi stabilnost mreže bila ugrožena. Tri od njih su već najavile stopiranje priključivanja za veće solarne projekte (ali ne i za one ispod 10 kW).

Jordan najavljuje znatnu izgradnju solarnih i vjetroelektrana. Također priprema i gradnju nuklearne elektrane.

Jordan To Commission 1,800 MW Renewable Energy Capacity By 2018

Ministar za energetiku Jordana najavio je izgradnju oko 1.800 MW vjetrenih i solarnih elektrana do 2018. godine. Cilj za 2020. je povećati udio obnovljivih u primarnoj potrošnji energije na 10%.

Vlada radi na promociji projekata obnovljive energije s namjerom reduciranja financijkog opterećenje nacionalne elektroprivrede (National Electric Power Company, NEPCO), koja ima 1,9 milijardi USD gubitaka.

Kraljevina Jordan uvozi 97% potrebne energije, na što troši oko 13% ukupnog bruto društvenog proizvoda.

Osnovan je Jordan Renewable Energy and Efficiency Fund, koji osim jordanske države financiraju međunarodni donatori kao Francuska razvojna agencija i Svjetska banka.

Istovremeno, Jordan i Rusija su potpisali ugovor o razvoju projekta prve jordanske nuklearne elektrane, s dva reaktora po 1000 MW, uz cijenu od 10 milijardi USD. Rusija očekuje ugovor ogradnju u roku od dvije godine.

Očiti problem tog projekta je velika količina vode, potrebne za hlađenje. Jordanska vlada obavezala se riješiti taj problem, ali nije jasno kako. Centrala bi trebala služiti također i za desalinizaciju vode. Jordansko-ruska suradnja na razvoju nuklearne energije započela je 2009.. Rusija bi trebala osigurati i nuklearno gorivo, te primiti istrošeno gorivo na trajnu pohranu.

Saudijska Arabija također paralelno radi na planovima razvoja obnovljivih izvora i nuklearne energije. Kako potrošnja električne energije raste, a cijene za stanovništvo su jako subvencionirane, postaje jako neisplativo koristiti naftu i plin u elektranama, umjesto da ih se proda na svjetskom tržištu.

Grad New York donio je plan smanjivanja emisija stakleničkih plinova za 80% do 2050. g.

New York City (US) commits 80% cut in GHG emissions from 2005 to 2050

New York City se obavezao da će smanjiti emisije stakleničkih plinova (GHG) za 80%, u odnosu na nivo iz 2005., do 2050. godine.

Oko 75% gradskih GHG emisija potječe iz potrošnje energije u zgradama (elektrika, grijanje i hlađenje), pa je za ostvarenje cilja bitno investirati u mjere energetske učinkovitosti u zgradama.

Plan će startati programom “One City, Built to Last: Transforming New York City’s Buildings for a Low-Carbon Future”. Javne zgrade, uključujući socijalne stanove i škole (oko 3.000 zgrada) bit će obnovljene u slijedećih deset godina (do 2025.). Grad će instalirati oko 100 MW fotonaponskih sustava na krovove škola.

Za privatne zgrade, grad će uvesti poticaje i obvezujuće ciljeve smanjenja emisija, da bi povećao privatno investiranje u energetsku učinkovitost i fotonaponske panele.

U prvoj polovici ove godine u svijetu je izgrađeno 17,6 GW novih vjetroelektana; gotovo polovica u Kini.

17.6 GW of wind capacity added worldwide in first semester 2014

U prvoj polovici ove godine u svijetu je izgrađeno 17,6 GW novih vjetroelektrana. to je znatno više nego 2013. kad je bilo izgrađeno 13,9 GW. Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektana u svijetu dosegao je 336 GW. One mogu pokriti 4% svjetske potrošnje električne energije.

Među deset najvećih graditelja, prvi put se nalaze zemlje sa svih kontinenata. Gotovo polovica novoizgrađenih kapaciteta je u Kini (7,1 GW). Na 2. mjestu je Njemačka sa 1,8 GW, slijedi Brazil sa 1,3 pa Indija sa 1,1 GW itd..

Mnogo je postrojenja u gradnji, pa WWEA predviđa da će do kraja godine ukupni instalirani kapacitet doseći 360 GW.

Navigant Research predviđa vrlo brz rast distribuirane proizvodnje električne energije u sijedećih deset godina.

Global Distributed Generation Deployment Forecast

Novi izvještaj savjetodavne tvrtke Navigant Research.

Rast distribuirane proizvodnje (DG) je jedan od najvažnijih trednova u energetici. Poslovni model elektroprivrednih poduzeća je ugrožen dramatičnim rastom i širenjem tehnologija koja proizvode elektricitet na mjestu potrošnje ili na nivou distribucijske mreže (fotonaponski sustavi, male vjetroelektrane, generatori na gorive ćelije, prirodni plin i dizel), smanjujući potrebu da se kupuju elektroni iz centralnih postrojenja na razini mreže prijenosa. [Hrvatska ima 35 elektrana i dva milijuna korisnika. Prema sadašnjim trendovima, lako bi moglo biti 100.000 krovnih fotonaponskih sustava i tisuće drugih distribuiranih elektrana.]

Do danas, DG su više unosili lom u Zapadnoj Europi nego u bilo kojoj drugoj regiji. Elektroprivredna poduzeća gube stotine milijardi dolara u tržišnoj vrijednosti (vidi članak Kako su europske elektroprivredne kompanije izgubile 500 milijardi eura), zbog sve jačeg prodora DG u vodećim zemljama (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija).

Očekivanje sličnih gubitaka elektroprivreda u SAD izazvalo je bitku između elektroprivrednih poduzeća, djelatnosti DG i regulatora, koji traže ravnotežu koja bi dozvolila rast DG omogućavajući elektroprivredama korist. Takva ravnoteža može omogućiti potrošačima da iskoriste nove mogućnosti zarade koje omogućavaju DG, istovremeno pošteno obeštećujući elektroprivrede za mogućnosti korištenja postojećih električnih mreža kao sigurnosni servis za veću koncentraciju proizvodnje na mjestu potrošnje u budućnosti. (Vidi članak Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici”.)

Prema Navigant Research, očekuje se rast godišnje instaliranin kapaciteta na globalnom DG tržištu s 87,3 GW 2013. na 165,5 GW 2023. g.. Njihov izvještaj analizira situaciju u 54 zemlje. Očekuje se rast godišnjih prihoda od DG sa 97 milijardi USD 2014. na više od 182 milijarde godine 2023..

Elektroprivrede koje se proaktivno uključe, u suradnji sa svojim klijentima, da bi se prilagodile DG, te sudjelovale na tom tržištu, smanjuju svoje rizike i mogu izvući korist, rekao je Dexter Gautlett, stariji istraživački analitičar u Navigant Research.

S jednog skupa o energetskoj infrastrukturi za 21. stoljeće.

What’s Next in Energy Infrastructure?

Kratka bilješka o skupu u Kaliforniji, na temu “Energetska infrastruktura za 21. stoljeće”. Precizno navedene neke ključne točke, koje imaju i globalni značaj.

Što će biti u fokusu budućeg razvoja? Navode četiri točke:

  • Distribuirana proizvodnja (naročito krovni solari)
  • Mogućnost potrošača da biraju
  • Skladištenje energije
  • Električna vozila

Kazahastan, iako bogat ugljenom, naftom i plinom, razvija obnovljive.

Kazakhstan Outlines 2020 Renewable Energy Targets

Kazahastan danas 80% električne energije dobiva iz ugljena. Veliki je izvoznik nafte i plina. Početkom prošle godine, Kazahastan je postao prva azijska zemlja koja je uvela sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Vlada je dobrovoljno prihvatila obavezu da emisije do godine 2020. smanji za 15% u odnosu na 1992.. Također ulažu znatne napore u poboljšanju energetske učinkovitosti u industriji (uvelike nasljeđenoj iz SSSR-a, kad se na to nije pazilo).

Sada je objavljen cilj da obnovljivi do 2020. pokrivaju 3% primarne potrošnje energije. Bit će instalirano 3.000 MW elektrana na obnovljive, od čega 28 solarnih ukupne snage 700 MW.

Planovi za budućnost su mnogo ambiciozniji. Godine 2050. iz obnovljivih bi izvora trebalo doći 50% proizvodnje električne energije.

Brazil veliku većinu električne energije dobiva iz hidroelektrana, ali planira i rst drugih obnovljivih.

renewable energy will count for 42% of Brazilian energy mix in 2023

Ministar energetike i rudarstva Brazila objavio je za javnu raspravu ciljeve energetskog razvoja do 2023. g. Predviđeno je znatno povećanje proizvodnje sirove nafte, sa 2,13 milijuna barela dnevno 2013. g. na 5 mbl/d 2023..

Drugi glavni cilj je znatno povećanje udjela obnovljive energije, koja bi trebala pokriti 42% potrošnje primarne energije 2023. g.. Instalirani kapaciteti vjetroelektrana porasli bi sa 3,5 na 22,4 GW, a solarnih sa sadašnjih simboličkih 6 MW na 3.500 MW. Bilo bi izgrađeno i 7,5 GW novih termoelektrana.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u nuklearna energija, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Obnovljivi izvori energije: Budućnost je sada!

  1. zoenovak8 napisao:

    odličan članak!

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s