Lideri Europske unije o energetskoj i klimatskj politici

Predsjednici vlada članica Europske unije, koji čine Europsko vijeće, okupljeni su danas u Brislu na dugim i napornim pregovorima o ciljevima klimatske politike za razdoblje 2020.-2030.. Kako javlja Reuters, Očekuje se da će pregovori trajati duboko u noć; završetak sastanak je sutra u podne. Ovo je važan dio priprema za konferenciju UN o klimatskim promjenama u Parizu iduće godine (COP-21), gdje se očekuje globalni dogovor za razdoblje iza 2020. godine.

Europska komisija predložila je, da se aktualni ciljevi “tri puta po 20%” do 2020. godine, nastave ciljevima za 2030.: -40% emisija stakleničkih plinova u odnosu na 1990., 27% obnovljivih u pokrivanju primarne potrošnje energije, te povećanje energetske učinkovitosti za 30% u odnosu na “Business as usual” scenario (vidi sajt: 2030 framework for climate and energy policies).

Prihvaćanje cilja da se emisije smanje za 40% do 2030. od ključnog je značaja, ako EU želi pokazati odlučnost u ostvarivanju dugoročnog cilja, da se do 2050. emisije smanje za 80 do 95%.

Na pripremnom sastanku u srijedu pokazale su se znatne razlike među državama člancama Unije. Poljska je oduvijek bila na čelu protivnika agresivne politike protiv klimatskih promjena, koju forsiraju najrazvijenije europske države (osobito Njemačka, Danska i Švedska). Svaka zemlja članica može blokirati odluke Europskog vijeća vetom. Analitičari smatraju da će Poljska popustiti ako dobije dovoljno ustupaka da umiri vrlo snažnu industriju ugljena.

Slične stavove imaju i druge bivše komunističke zemlje, koje žele privući više sredstava za moderniziranje svoje ekonomije. (vidi: Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci. Protiv cilja smanjenja emisija za 40% je šest država članica: Poljska, Letonija, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska. Češka i Hrvatska prihvatile su cilj od 40%. Hrvatska traži niži cilj za učinkovitost.

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović, po izjavi za medije prije odlaska, očito nema pojma o čemu se tu zapravo radi. Rekao je »Hrvatska nema »preveliku emisiju stakleničkih plinova«, ali pitanje je, kakvu će imati 2020. i 2030.. Shvatljivo je, da hrvatski političar ne može pojmiti, da netko stvarno ozbiljno raspravlja i pravi planove za 2030. godinu, i da stvarno brine o tako bizarnim i apstraktnim stvarima kao što je globalno zatopljenje; za njih je to daleko kao Pluton.

Portugal se slaže s ambicioznim klimatskim ciljevima, ali također želi donošenje obavezujućih ciljeva i ohrabrivanje investicija u nove plinovode i elektromrežnu infratrukturu preko granica EU. Prema izvorima iz EU, sličan je stav Španjolske, koja kao i Portugal ima viškove električne energije (prvenstveno zbog velikih investicija u klasične elektrane 1990-ih, a ne zbog rasta obnovljivih 2000-ih), koje ne može izvoziti u ostatak Europe jer i Francuska ima viškove.

Velika Britanija se zalaže da bude obavezujući samo jedan cilj, za smanjivanje emisija stakleničkih plinova. (Detaljnije o razlikama među članicama vidi: Analysis: Who wants what from the EU 2030 climate framework

Britanija nije zavisna od uvoza nafte i plina iz Rusije, što brine većinu drugih europskih zemalja (vidi: Ukrajina i prirodni plin: interesi Rusije, Europe i SAD), zbog čega predlažu obavezujuće ciljeve i za obnovljive i učinkovitost.

Tako je nedavno njemački Fraunhofer Institute objavio studiju, u kojoj analizira ovisnost o uvozu plina (Can the energy transition make Germany independent of Russian gas?). Često se u prikazima obraća pažnja samo na električnu energiju, ali mnogo se više plina troši za grijanje. Njemačka uvozi 90% prirodnoga plina koji troši, a od toga 39% iz Rusije (energetska vrijednost 900 TWh ukupno, uvoz iz Rusije 314 TWh). Studije zaključuje da Energiewende može učiniti Njemačku nezavisnom od uvoza plina iz Rusije do 2030. g.. To se može postići kombiniranim korištenjem energetske učinkovitOsti u graditeljstvu (pasivne kuće), proizvodnjom biometana, instaliranjem toplinskih pumpi i drugim mjerama. (Studija kao pdf, na njemačkom.)

Slično je nedavno govorio danski ministar vanjskih poslova Martin Lidegaard: Denmark says EU green energy deal best way to sanction Russia. Odlučni ciljevi, kaže Lidegaard, bit će jasan signal Moskvi. Europa će biti sve manje zavisna od uvoza nafte i prirodnoga plina iz Rusije. Danska je europska avangarda u energetskom zaokretu (vidi: Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)

Potrošnja nafte u zemljama EU već je bitno smanjena, što je dijelom rezultat ekonomske krize nakon 2008. g., ali većim dijelom svjesnih politika koju provodi niz zemalja (vidi: Rafinerije u Europi propadaju zbog pada potražnje). Prirodni plin imat će i dalje veliku ulogu u slijedećih 20 godina, ali će se ona postepeno smanjivati.

Grupa velikih kompanija objavila je zajedničku izjavu, podupirući ciljeve koje je predložila Komisija ili još ambicioznije (predlažu cilj od 30% za obnovljive, što je prvotno bilo predloženo ali je Komisija kompromisno smanjila prijedlog). »Znamo da su ekonomski troškovi neaktivnosti danas veći nego troškovi akcije«, rekao je generalni direktor Unilevera Paul Polman. »Bez jasnog političkog okvira i političkih signala, čak i najodlučnije akcije poduzeća neće postići razinu koja je potreba da se postigne realna promjena.«

Grupa nevladinih organizacija (Greenpeace, WWF idr.) smatra da predloženi ciljevi nisu dovoljno ambiciozni. Predlažu ciljeve od -55% za emisije, 45% za obnovljive i +40% za učinkovitost.

Europska povjerenica za klimu Connie Hedegaard rekla je da vjeruje kako će dogovor biti postignut, ali će detalji biti ostavljeni za buduće diskusije, kad se budu pisali konkretni zakonski propisi.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u klimatske promjene, politika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s