Klimatske promjene: koliko će koštati, što činimo, što bismo trebali

Pregled nekih novosti o tematici klimatskih promjena, s komentarima, u posljednjih mjesec dana.

Enough With The “Weak UN” Talk About Lima COP20!

Komentari ishoda ovogodišnjeg godišnjeg sastanka UN o klimi (UNFCCC COP-20), održanog u Limi, Peru, uglavnom su suzdružano pozitivni (vidi pregled ocjena i u članku u britanskom The Guardian). Iako ima još neriješenih pitanja, izgleda da je napravljen važan korak naprijed u dogovoru skoro svih zemalja svijeta (izvorni dokument).

Negativne reakcije dolaze od ekologističkih grupa koje smatraju postignute dogovore i dalje nedovoljnim ili strahuju da obećanja daljeg napretka do Pariza neće biti realizirana, te naročito od onih koje su radikalno ljevičarski orijentirane i smatraju da rješenja ne može nikako biti političkim putem niti unutar kapitalističkoga sustava (vidi npr.: After Lima fiasco, Bolivia plans global assembly to fight climate change). U tome su možda i u pravu, ali zasad moramo djelovati u svijetu kakav jest.

Ključne odluke, o ciljevima i mjerama smanjivanja emisija stakleničkih plinova i mjerama za prilagođavanje onim promjenama klime, koje će se neizbježno dogoditi, za razdoblje nakon 2020. godine, bit će donesene slijedeće godine u Parizu. Vjeruje se da će biti dogovorena načela i planovi djelovanja koji će uključiti sve ključne zemlje, kako članice OECD-a, tako i “izranjajućih ekonomija” (prije svega grupe BRICS).

Na prijelazu godina, nekoliko britanskih medija donosi komentare o očekivanjima od klimatske konferencije UN u Parizu u prosincu ove godine (UNFCCC COP-21). Napredak je postignuti prošle godine u Limi (usprkos gornjoj sarkastičnoj karikaturi.) Postoji utemeljena nada da će biti dogovorena zajedničke mjere i akcije; upitno, hoće li biti dovoljne.

What science stories will be big in 2015?

BBC-ev tim za znanost i okoliš prikazuje događaje u okviru najave važnih priča koje se očekuju u 2015..

Ekološki analitičar Roger Harrabin kaže da će se neizbježno pojaviti rascjep između rezultata pregovora i onogaš to znanstvenici kažu da je potrebno da se ograniče opasne klimatske promjene.

The 2015 Climate change target: 192 nations, two weeks of negotiations – and one world to save

Independent procjenjuje da je očekivanje globalnog dogovora 192 nacije »najambiciozniji politički zadatak u povijesti«. Čak i najciničnih aktivisti prihvaćaju da smo ušli u novu eru klimatskih akcija u studenome, kad su se SAD i Kina zajednički založi za značajne redukcije ugljičnih emisija. Prepreke su međutim još uvijek velike.

Gardian donosi uvodnik posvećen toj temi

Papa, američki predsjednik Obama i kineski predsjednik Hi su na istoj strani. Ali to ne garantira pobjedu.

Guardian također navodi dogovor u Limi među dobrim vijestima prošle godine: 2014: not such a bad year after all

Lima leaves Australia, Big Oil, with giant fossil fuel headache

Aktualna australijska vlada je najtvrdokornija među razvijenim zemljama u odbijanju mjera protiv klimatskih promjena i za promociju obnovljivih, zbog golemog utjecaja industrije ugljena. Sada bi se mogla naći u “carbon isolation”. [Podršku ima u grupi zemalja Istočne Europe na čelu s Poljskom, u kojoj je i Hrvatska.]

Dogovor u Parizu iduće godine bit će vrlo važan, ali neće biti “Big bang” koji će rješiti sve probleme. Napori će se morati nastaviti idućih godina. Ali Pariz će poslati jasni signal investitorima da se okrenu k čistoj energiji i niskougljičnoj ekonomiji. Više od 100 zemalja izrazilo je potporu cilju potpunog napuštanja fosilnih goriva do 2050..

Financijska tržišta već pokazuju da ulaganja u fosilna goriva smatraju rastuće visokorizičnim. Velik dio poznatih svjetskih zaliha nafte i ugljena ne može biti ekonomično crpljen i isporučivan potrošačima uz aktualne tržišne cijene. Većina se analiza fokusirana kratkoročne uzroke. Ali dolazi do dugoročne promjene. Tijekom desetljeća, industrija fosilnih goriva se mogla oslanjati na neprekidni pritok kapitala; sad se to mijenja.

Pope Francis Makes Climate Action a Priority in 2015

Papa Frane će, prema najavama, uskoro objaviti encikliku o klimatskim promjena i ekologizmu. Biskup Marcelo Sorondo, kancelar Vatikanske pontifikalne akademije znanosti, nada se da će to direktno utjecati na ključnji skup UN o klimi u prosincu o.g..

Estimated social cost of climate change not accurate, scientists say

Nedavno objavljena studija, koju je naručila vlada SAD, procijenila je društvene troškove emisija ugljičnoga dioksida (ekonomske štete, koje snosi društvo u cjelini) na 37 USD po toni. Štete uključuju smanjivanje poljoprivrednih uroda, štete za ljudsko zdravlje i smanjenju produktivnost rada.

Procjena je napravljena korištenjem računalnih modela ekonomskih utjecaja klimatskih promjena, poznatih kao integrated assessment models (IAMs). Američka Agencija za zaštitu okoliša (US EPA) koristi te podatke u odlučivanju o mjerama reguliranja emisija stakleničkih plinova. Slične analize koriste Kanada, Meksiko, UK, Francuska, Njemačka i Norveška.

Grupa znanstvenika sa Sveučilišta Stanford objavila je u online časopisu “Nature Climate Change” studiju, u kojoj daju daleko veću cifru, od 220 USD po toni. Procjena je napravljena primjenom modificiranog . U svoj postupak uključili su novije empiričke nalaze da klmatske promjene mogu bitno usporiti stope ekonomskoga rasta, naročito u siromašnim zemljama. To se ranije nije unosilo u modele.

Siromašne zemlje mogu imati najviše štete od učinaka klimatskih promjena. Posljedica tog uvida za praktične politike, međutim, može biti da je možda opravdano odgoditi neke napore za smanjenje emisija dok se te zemlje ne razviju. To je glavna nesigurnost na koju studija ukazuje. S druge strane, znatno veća procjena šteta naravno čini opravdanim mjere koje su se ranije odbacivale.

Nuclear should be in the energy mix for biodiversity

Spominjali smo kako među ekologistima (ili “okolišarima”, prema engleskom “environmentalist”) jedan dio, iako malen, vođen zabrinutošću zbog klimatskih promjena, pledira da ekologisti napuste svoj negativan stav prema nuklearnoj energiji.

Grupa od 60-ak znanstvenika koji se bave zaštitom prirode širom svijet objavila je otvoreno pismo ekološkim pokretima, argumentirajući da nuklearna energija treba igrati značajnu ulogu u budućim energetskim scenarijima, sa svrhom da se spriječe klimatske promjene i zaštiti bioraznolikost. Pozivaju da se na osnovu objektivnih podataka pragmatično uspoređuje za i protiv, umjesto da se jednostavno nastavlja s idealističkim predodžbama o tome što je “zeleno”.

Bez nuklearne energije, smatraju, ne može se postići potreba potpuna dekarbonizacija energetskog sustava. Ograničenje obnovljivih je prenamjena velikih prostora za proizvodnju biogoriva i postavljanje elektrana.

Ovo se odnosi na novu generaciju naprednih nuklearnih reaktora, koji mogu osigurati potpuno recikliranje goriva. Rješenje je u kombinaciji takvih nuklearnih elektrana s obnovljivima.

Prema dosadašnjem iskustvu, poziv će imati malo utjecaja među ekologistima. Većina smatra probleme s mogućim nesrećama i nuklarnim otpadom i dalje prevelikima. U Europi će u slijedećih desetak godina biti, prema aktualnim planovima, isključeno 50-ak reaktora, a sagrađeno možda deset novih. Većinu ostaloga pokrit će obnovljivi. Broj će se smanjiti i u SAD, a u Japanu je javno mnjenje i dalje snažno antinuklearno. Osim toga, problemi nuklearne energije su uvelike ekonomski. Vidi članak Ekonomika nuklearne energije: problemi su danas isti kao prije 40 godina.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, klimatske promjene, nuklearna energija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s