Produljen rok rada Nuklearne elektrane Krško do 2043. g.

Krajem studenoga 2014., Nadzorni odbor Nuklearne elektrane Krško donio je odluku o produljenju rada elektrane s 40 na 60 godina (do 2043.). Odluka je donesena na osnovu Studije ekonomske opravdanosti produljenja pogonskog vijeka, koju je izradila savjetodavna tvrtka PricewaterhouseCoopers iz Londona.

NEK iz zrakaUprava NEK pokrenula je postupak za odobrenje produljenja 2009. godine. Zagrebačka Zelena akcija i slovenska koalicija okolišnih udruga Zeleni forum prosvjedovali su protiv produljenja rada 2011.. Inače ova važna mjera nije izazvala gotovo nikakav interes medija i javnosti ni u Sloveniji, ni u Hrvatskoj.

U svijetu, pristupi su različiti. U SAD je većina postojećih reaktora dobila odobrenja za produljenje rada do 60 godina, dok je Francuska odlučila da će većina biti zatvorena nakon isteka 40 godina. Belgija je nedavno odobrila produljenje rada dva najstarija reaktora na 50 godina, ali će svih sedam postojećih reaktora biti zatvoreni do 2025., bez gradnje novih.

Slovenska državna uprava za jedrsko varnost naložila je, nakon katastrofe u NE Fukušima Daići, provedbu Programa nadogradnje sigurnosti (osam projekata), koji će koštati 218 milijuna eura. HEP je nastojao izbjeći ili bitno smanjiti te troškove. To je stalna strategija hrvatske strane, što je 1998. dovelo i do prekida odnosa (HEP je odbijao ulaganje u nužnu zamjenu parogeneratora), tako da Hrvatska četiri i pol godine nije dobivala struju iz NEK. Uspjeli su izboriti smanjenje programa i produljenje roka provedbe od 2016. na 2018. godinu.

Suvlasnici NE Krško su Hrvatska elektroprivreda (HEP) i slovenska Gen Energija. Polovica godišnje proizvodnje pripada Hrvatskoj. Prošle godine, NEK je postigla rekordnu proizvodnju od preko šest milijardi kWh.

U Studiji ekonomske opravdanosti produljenja rada za 20 godina razmatrane su moguće alternative gradnje zamjenske termoelektrane na ugljen, plin, hidroelektrane ili nove nuklearne elektrane, te kupovine električne energije na tržištu. Opcije ulaganja u obnovljive izvore i smanjenje potrošnje nisu razmatrane. Slično postupaju i druge zemlje istočne Europe, dok je Francuska prošle godine donijela odluku o zatvaranju oko trećine postojećih reaktora do 2025., uz brzi rast obnovljivih i mjere smanjenja potrošnje.

Tekuća cijena proizvodnje, koju plaćaju HEP i Gen energija, sredinom 2014. dosegla je 3,8 eurocenti po kWh (u to nisu uračunati troškovi investicije), dok je cijena na međunarodnom energetskom tržištu (na kojem cijenu određuju marginalni, a ne prosječni troškovi proizvodnje) bila oko 4,2. Još 2008. g. je cijena bila 2,36 eurocenta po kWh, što je suvlasnicima donosilo znatan dobitak.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u nuklearna energija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s