Klimatske promjene i ratovi za vodu: Sirija, Kalifornija, Darfur, Australija…

Globalno zagrijavanje, koje se događa pod utjecajem emisije stakleničkih plinova, ne bi bilo strašno kad bi se radilo samo o tome da se, uz inače nepromijenjene uvjete, prosječna temperatura tijekom godine poveća za pola, jedan ili dva stupnja. Da neko vrijeme u kolovozu bude +33ºC umjesto +31, a zima samo -15 umjesto -17, ne bi imalo bitan učinak.


Globalno zagrijavanje i klimatski ekstremi

Žrtve klimatskih estrema 1990-2010Stvari su međutim složenije i gore. Cijeli prostor Zemaljske ljuske, u kojem postoji život i koji doživljava promjene, nije statički i ne doživljava samo male promjene. To je sustav složenih veza, velikih oscilacija i dinamičke ravnoteže. Generalno gledano, veća temperatura znači više energije u sustavu, a to znači veće oscilacije.

Kad se gledaju manja područja, a ne globalni prosjek, oscijalacije mogu biti značajne. Svi ekstremni vremenski događaji zato postaju češći, a promjene mogu biti duboke i trajne – suše i poplave, valovi velikih vrućina ali možda i jačih hladnoća, uragani i promjene režima stalnih vjetrova kao što su monsuni. (O tome izvještaj Svjetske meteorološke organizacije: 2001-2010, A Decade of Climate Extremes.)

U globalu, više temperature znače više isparavanja, te globalno gledano više vlage u atmosferi. Međutim, ako su oblaci, koje vjetar nosi, puni vode, doći će ranije do padanja kiše. Ona će na jednom području pasti obilnije nego inače, a do daljeg područja kišonosni oblaci uopće neće dospjeti. Osim toga, i režim vjetrova može se promijeniti. Tako neka područja mogu patiti od trajnih suša.

U posljednjih nekoliko dana objavljene su studije, koje analiziraju pojave dugogodišnjih suša u Siriji i u Kaliforniji.


Višegodišnje suše i građanski rat u Siriji

Scientists discuss the role of climate change in the Syrian civil war (objavljeno 4. ožujka)

Prema raznim analizama, građanski rat u Siriji uzrokovan je složenom smjesom socijalnih, političkih, ekonomskih i ekoloških čimbenika. Studija Climate change in the Fertile Crescent and implications of the recent Syrian drought, objavljena u američkom “Proceedings of the National Academy of Sciences”, zaključuje da su čovjekom uzrokovane klimatske promjene također utjecale. Višegodišnja suša koja je počela 2006. bila je katalizator sukoba. Vjerojatnost takvih dugotrajnih suša zbog klimatskih je promjena dva do tri puta veća.

Naravno da suša nije sama uzrok rata, niti se odgovornost za može otkloniti od političkih i diplomatskih promašaja. Ona je bila jedan od čimbenika, koji su zaoštravali konflikte, te pridonijeli da oni eskaliraju u građanski rat.

Veliki utjecaj imalo je i prekomjerno korištenje podzemne vode tijekom prethodnih nekolikodesetljeća, uz nedovoljno učinkovite metode natapanja.

Sirija se nalazi u pojasu relativno vlažne i plodne zemlje na Srednjem Istoku, poznatom kao “plodni polumjesec”. (Prostor gdje su nastale prve ljudske civilizacije.) Gotovo sva kiša u Siriji pada tijekom šest mjeseci između studenoga i travnja.

Od 2006. do 2010. trajale su najgore višegodišnje suše od 1940.. Uz povišene temperature, to je imalo dramatične posljedice za poljoprivredu. Zima 2007.-2008. bila je najsuša otkad postoje podaci. Urod ječma pao je za 67%, a pšenice za 47% u odnosu na prethodnu godinu.


Promašaji strategije i politike sirijske vlade

Žitarice su se morale uvoziti, a vlada je ukinula subvencije za hranu i gorivo, pa su cijene hrane više nego udvostručene. U pet godina, oko 1,5 milijuna seljaka napustilo je zemlju i otišlo u gradove.

Tome treba pridodati dolazak izbjeglica iz Iraka, kojih ima između 1,2 i 1,5 milijuna.

Prenapučenost i nezaposlenost u gradovima doveli su do rasta kriminala i nemira, ali vlada nije poduzela adekvatne mjere. Konačno su nemiri prerasli u pobunu i građanski rat.

Ovo nije, naravno, prva studija na temu povezanosti klimatskih uvjeta i društvenih konflikata. Slijedaća studij stavlja naglasak na prethodnih pedeset godina pogrešnih strategija i politika, što je gore također spomenuto.

Did five years of drought lead to two years of revolution in Syria? (veljača 2014.)

U časopisu “Middle Eastern Studies” objavljen je članak Francesce de Châtel sa Sveučilišta Radboud (Nizozemska), o utjecaju suše u razdoblju 2006.-2010. na izbijanje građanskoga rata u Siriji. Nije toliko važna sama suša, koliko promašaj vlade da odgovori na humanitarnu krizu, što je bio jedan od okidača pobune.

Po njenom sudu, sadašnja situacija je kulminacija 50 godina pogrešnog upravljanja vodom i zemljištem. Nepoputljivi pritisak da se poveća poljoprivredna proizvodnja i proširi navodnjavanje učinio je kreatore politika slijepim na granice resursa; pretjerana ispaša uzrokovala je širenje pustinja; ukidanje subvencija za dizel gorivo i mineralna gnojiva povećalo je siromaštvo na selu, te su mnoge porodice ostavile svoja imanja da bi potražile posao u gradu.


Kalifornija: suša kao posljedica topljenja leda na Arktiku

Iz Sirije, koja preživljava tragediju, prebacimo se u Kaliforniju, koja također preživljava dugogodišnju sušu.

Strong Link Between California Drought & Climate Change Revealed Today (Objavljeno 2. ožujka 2015.)

Nova studija analizira vezu između globalnog zatopljenja i višegodišnje suše u Kaliforniji. Prošli put su takve okolnosti zabilježene prije tisuću godina, kad su dovele do sloma poljodjelstva Pueblo indijanaca i napuštanja njihovog velikog trgovačkog centra u kanjonu Chaco.

Kalifornija godinama pati od velikih suša, te postoje proračuni da će zbog globalnog zatopljenja biti i gore.

Jedna od važnih tema za bogatu Kaliforniju je i povezanost poljoprivrede, vodoprivrede i energetike. Ljudski rad učinio je plodnim mnoga ranije pustinjska područja. To ovisi o korištenju podzemnih voda, za čije se crpljenje koristi 19% od ukupne potrošnje električne energije u Kaliforniji i 30% prirodnoga plina. (Pritom treba spomenuti, da Kalifornija, za razliku od ostatka SAD, nikad nije odustala od mjera poboljšanja učinkovitosti potrošnje energije, pa danas troši po stanovniku upola manje električne energije nego ostatak SAD. Također intenzivno potiču obnovljive izvore. (Vidi npr. California finds clean energy’s magic ingradient: ambition.)

Znanstvenici su predvidjeli nevolje, kojima je Kalifornija išla ususret zbog globalnog zagrijavanja.

Climatologist Who Predicted California Drought 10 Years Ago Says It May Soon Be ‘Even More Dire’ (objavljeno 7. ožujka 2014.)

Prije deset godina, znanstvenici su predvidjeli ne samo da smanjivanje ledenog pokrivača na Arktiku može izazvati velike suše u Kaliforniji, nego su i precizno predvidjeli promjene u visinskim zračnim strujama, koje su bez presedana i koje su prouzročile sušu koju Kalifornija trpi posljednjih godinu dana. Jedna od autorica studije, prof. Lisa Sloan, kaže da bi sitaucija slijedećih desetljeća mogla biti još gora nego što su predvidjeli.


Učiti od Izraela

Izraelska skrupuloznost u postupanju s vodom kao resursom izaziva divljenje u cijelom svijetu. U ožujku prošle godine, izraelski premijer bio je u posjeti Kaliforniji.

California governor seeks drought help from Israel’s Netanyahu

Guverner Kalifornije Jerry Brown rekao je gostujućem izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu u srijedu da se nada da izraelska tehnologija upravljanja vodom može pomoći njegovoj državi, koja je suočena s uništavajućom sušom.

Netenjahu, koji je u posjeti Silikonskoj dolini, i Brown, potpisali su memorandum o razumijevanju za suradnju na istraživanju i razvoju na području raznih tehnologija, uključujući očuvanje vode.

u subotu, Brown je potpisao zakon o paketu pomoći od 687 milijuna dolara za olakšanje posljedica suše, najteže u modernoj povijesti.

Usprko svemu, naftaški i ugljenarski lobi nastoji spriječiti ozakonjivanje daljih mjera borbe protiv klimatskih promjena: Leaked: The Oil Lobby’s Conspiracy to Kill Off California’s Climate Law (objavljeno 25. studenoga 2014.).

U Kaliforniji sigurno neće doći do građanskoga rata, niti do gladi. Ali problema i sukoba ima.

20,000 Gallons Of Water Stolen From Elementary School In Drought-Plagued California County (objavljeno 6. rujna 2013.)

Ukradeno je 20.000 galona (76.000 litara) vode iz škole u sjevernoj Kaliforniji, u kraju koji pati od dugotrajne suše, a inače je poznat po uzgoju krava i marihuane. Federalna vlada je u lipnju proglasila stanje elementarne nepogode i pruža pomoć pokrajini. Pomoć nije dovoljna, a uzgajivaći marihuane ne mogu dobiti federalnu potporu, pa dolazi do “ratova za vodu”. Šerifi su prošlog tjedna uhapsili uzgajivače marihuane jer su skrenuli potok na svoju zemlju. Upozoravaju da će se sukobi intenzivirati ako se suša nastavi.


Darfur: prvi klimatski rat?

Iz Kalifornije, gdje se na ovakve vijesti možemo nasmijati, okrenimo se opet jednom području koje je doživjelo tragediju: Darfur. Dogotrajne suše, koje su također vrlo vjerojatno povezane s globalnim zagrijavanjem, bile su jedan od bitnih okidača konflikta, uz druge učinke slične kao u Siriji. O tome govori i izvještaj Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Drought May Further Threaten Darfur Peace

Tijekom 1980-ih, desertifikacija (gubitak plodnog tla) i loše upravljanje zemljištima bili su optuženi za pogoršanje situacije s izvorima vodom. Danas se prepoznaje da su i klimatske promjene doprinijele konfliktu.

U sjevernom Darfuru, 16 od 20 najsušnijih godina koje su zabilježene dogodile su se nakon 1972., prema izvještaju UNEP. Izostanak jakih kiša u cijelom Sudanu događa se kao dio prirodnih fluktuacija temperature, ali klimatski modeli su nedavno ukazali na korelaciju između zagrijavanja Indijskog oceana i sušenja Sub-Saharske Afrike.

»Uz razne društvene i političke uzroke, konflikt u Darfuru započeo je kao ekološka kriza, uzrokovana barem djelomično klimatskim promjenama«, pisao je glavni tajnik UN Ban Ki-moon 2007. godine, u članku objavljenom u “Washington Post”. Te je godine IPCC objavio procjenu da će neki dijelovi Sahela postati sušniji, a drugi mogu očekivati dodatne oborine.

Iste godine je UNEP objavio izvještaj fokusiran posebno na dijelove Sudana na rubu Sahare. Procjene učinka globalnoga zagrijavanj još su uvijek nesigurne, jer je prekratko vrijeme proteklo, a lakše je predvidjeti globalni prosjek nego događaje na uskom području, tako da traje znanstvena diskusija.

Međutim, ako je teško analizirati specifične posljedice, opći trend koji donosi globalno zatopljenje je jasan. Slično kao što se ne može dokazati u svakom pojedinom slučaju da je netko dobio rak zbog pušenja, ali je jasno da postoji snažna korelacija između pušenja i oboljenja od raka.


Promašaji sudanske vlade

Poljoprivredna politika, koju je vodila vlada u Karthumu, favorizirala je velike industrijske farme i navodnjavanje, nasuprot tradicionalnom poljodjelstvu malih poljodjelaca. 1970-ih je provedena nacionalizacija zemlje, te su doneseni zakoni koji su potiskivali običajno pravo. Poticana je akumulacije zemlje u rukama elite i marginalizacija malih farmera i pastira.

Primjer Darfura spominje Andrew T. Guzman u knjizi Overheated: The Human Cost of Climate Change (Oxford University Press, 2013.) Ponavlja gore spoenute odnose višestukosti uzroka i okidača. »Rat i drugi oblici nasilnih sukoba izbijaju ovisno kako o “pozadinskom” skupu uvjeta i događaja koji služi kao okidač (triggering event). U mnogim djelovima svijet u kojima postoje visoke napetosti, klimatske promjene mogu postati okidač.« (str. 133) Poglavlje o Darfuru naslovljeno je “The First Limate Change War?”.

To je ono, što se u nastavi povijesti podučava kao razlika između uzroka i povoda rata; spominje kao usporedbu Sarajevski atentat, koji je bio povod, ali ne i uzrok Prvog svjetskog rata. »U Darfuru, klimatske promjene možda su igrale ulogu Gavrila Principa.« (str. 136)

Rat je izbio između pretežno crnih ratara i pretežno arapskih stočara. Do izbijanja velike suše 1984., nomadsksi stočari su prelazili preko zemlje ratara i koristili njihove bunare za napajanje i poljodjelske otpatke za prehranu stoke. Bilo je napetosti, ali uglavnom je odnos bio miroljubiv. Suša je dovela do sukoba koji se rasplamasao u rat. Etničke tenzije pojačale su sukob, ali nisu bile uzrok.


Pomoć od strane UN i lokalna samopomoć

Jedan nedavni izvještaj UNEP-a (pdf) upozorava da UN često provodi post-konfliktne operacije »uz malo ili posve bez prethodnoga znanja o tome koji prirodni resursi postoje u pogođenoj zemlji i koju su ulogu mogli imati u poticaju konflikta.«

U prethodnih 60 godina, bilo je dvaput vjerojatnije da će pokušaji rješavanja konflikata koji se događaju unutar jedne države biti neuspješni, ako je borba povezana sa sukobima oko prirodnih resursa, kaže se u izvještaju.

Odgovarajući na upozorenje UNEP-a, misija UN-a za očuvanje mira u Sudanu investirala je pet milijuna USD da bi za 30% smanjila potrošnju vode, te primijenila druga poboljšanja u odnosu prema okolišu, u svojih 25 baza.

Siromašne lokalne zajednice u Africi ne ovise, međutim, samo o vanjskoj pomoći.

Burkina Faso’s poorest farmers outsmart climate change – report (objavljeno u listopadu 2014.)

Tijekom posljednja tri desetljeća, najsiromašniji seljaci u Burkini Faso priveli su proizvodnji 300.000 hektara degradiranog zemljišta, na kojima proizvode hranu za pola milijuna ljudi. Prema izvještaju, koji je objavio britanski Overseas Development Institute (ODI), njihov uspjeh zasniva se na inovativnim metodama, koje su sami razvili.

Burkina Faso suočena je s klimatskim promjenama, koje su dovele do teških suša i nestabilnih kiša. Usprkos siromaštvu i pothranjenosti, oni uspjevaju uzgajati hranu tijekom ekstremnih suša i izbjeći umiranje od gladi.

Njihov uspjeh može biti dobar prijer za učenje, jer u slijedećim desetljećima trećina obradive zemlje u svijetu bit će podložna degradaciji. Ti uspjesi rezultat su zajedničkih napora lokalnih zajednica, a ne pojedinaca niti državnih mjera.

O takvim primjerima iz Darfura i drugih dijelova Sudana piše u izvještaju Worldwatch Institute “State of the World” za 2009. godinu (naslov poglavlja: “Building Resistance to Drought and Climate Change in Sudan”).


Opasnosti za Australiju

Jedna od nedavnih analiza bavi se Australijom.

Australia drying caused by greenhouse gases, study shows (objavljeno u srpnju 2014.)

Grupa istraživača iz Princetona (SAD) razvila je složeni klimatski model, koji je primjenjen na analizu kretanja vremenskih prilika u raznim regijama. Najzanimljiviji rezultat jest zaključak, da je dugotrajni pad padalina u jugozapadnoj Australiji uzrokovan rastom globalnim zagrijavanjem i stanjivanjem ozonskoga sloja, koje uzrukuje čovjek.

Provjereni su razni prirodni uzroci, kao vulkani, erupcije i promjene u zračenju Sunca. Oni ne mogu objasniti trend pada u posljednja četiri desetljeća. Opadanje padalina nastavit će se tijekom ovog stoljeća.

Model će dalje biti upotrebljen na analizu trenda učestalih suša u Sjevernoj Americi.

(Aktualna australijska vlada desnoga centra dobila je izbore u rujnu 2013. na strategiji, koju otada i provodi iako ne bez otpora, da Australija kao veliki proizvođač i izvoznik ugljena ne smije podržavati mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i za razvoj obnovljivih izvora energije.)

Članak Reutersa Climate change signals the end of Australian shiraz as we know it posvećen je ugroženosti uzgoja vinove loze u Australiji, na koju su već upozorile i druge analize. Proveden je i eksperiment o tome kako bi uzgoj mogao izgledati za 30-50 godina.


Neke globalne analize

O općim analizama: povodom suša u Kaliforniji, britanski The Guardian objavio je prikaz jednog alarmantnog izvještaja, kojeg možete pročitati na hrvatskom na portalu h-alter: Od nestašice vode do terora i rata.

Jedan opći pregled dostupan je na Svemrežju na sajtu climate-exchange. org: Analysing the climate change – conflict relation.

Znanstvenici, koji su se bavili pitanjima sigurnosti, počeli su obraćati pažnju na ekološke utjecaje tijekom 1980-ih. Među brojnim analizama od početka stoljeća, Ministarstvo obrane SAD objavilo je 2003. izvještaj u kojem se klimatske promjene navoede kao potencijalni uzrok ratova i društvenih raskola. Slično je bilo u drugim vodećim zemljama.

U članku se kritizira pristup “ekološkog determinizma”, koji inzistira na uskoj povezanosti rasta populacije, ograničenih resursa i izbijanja sukoba, zanemarujući ostale utjecaje. Često je to usmjereno na olakšanje savjesti razvijenih zemalja zbog njihovog utjecaja.

S druge strane, poricatelji klimatskih promjena koriste takva pojednostavljivala da bi odrekli svaku potrebu za zabrinutošću i za kolektivnom akcijom.

U članku se detaljnije analizira slučaj Darfura, o čemu smo pisali gore.


Za dalje čitanje – raniji članci na ovom blogu

O aktualnoj situaciji na međunarodno planu u borbi protiv klimatskih promjena, vidi članke na ovom blogu: Klimatske promjene: koliko će koštati, što činimo, što bismo trebali (15. siječnja 2015.) i Papa, princ Charles, IEA i energetske zadruge protiv klimatskih promjena (29. svibnja 2014.).

U članku Klimatska zamka: nužna je alternativa kapitalizmu (8. prosinca 2013.) prikazujemo tekst objavljen u njemačkom “Spiegelu” (inače odanom kapitalizmu).

O vodi kao nezamjenljivom resursu: Plavo zlato: vodu se ne može zamijeniti ničim umjetnim… (rujan 2013.).

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u društveni pokreti i organizacije, klimatske promjene, međunarodna politika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s