Energija vjetra u svijetu: vijesti tijekom ožujka

Pregled vijesti o energiji vjetra u svijetu, koje smo tijekom ožujka objavili na fb stranici “Ekološka ekonomija”.

Vjetar u svijetu 1998-2015

Energija vjetra u svijetu 2014. g.

Global Wind Energy Installations Grow By 42% In 2014

Savjetodavna tvrtka Navigant Research objavila je godišnji izvještaj o energiji vjetra u svijetu (World Wind Energy Market Update report). Ukupno je instalirano 42% više novih kapaciteta nego 2013.. Instalirano je 51,2 GW, te su ukupno instalirani kapaciteti krajem 2014. bili 372 GW.

Najviše je instalirano u Kini – 23,3 GW, slijedi Njemačka sa 5,1 GW i SAD sa 4,9 GW. Važan je rast u Brazilu, Kanadi i nizu drugih zemalja.

Među proizvođačima, na čelu je i dalje danski Vestas, koji je 2014. imao udjel od 12,3%. Slijede njemački Siemens, američki GE Energy, kineski Goldwind i njemački Enercon. Od 6. do 10. mjesta su četiri kineske tvrtke i španjolska Gamesa.

Promašaji prognoza iz 2000-ih

Greenpeace Aces Installed Renewable Forecasts. Surprised?

Nekoliko grafikona pokazuje kako su sve organizacije, koje su od 2000. godine pravile projekcije razvoja solarnih i vjetrenih elektrana, znatno procijenile tempo razvoja. Osobito se to odnosi na najautoritarniju instituciju, Međunarodnu energetsku agenciju (IEA). Dok su eksperti promašili, najbolje su bile prognoze “fantasta” iz Greenpeacea.

Vjetar u Danskoj 2014.: 39%

Annual Report 2014: Cross-border cooperation is key to the energy solutions of the future

Tijekom 2014., proizvodnja vjetroelektrana iznosila je 39% potrošnje električne energije u Danskoj. Satne fluktuacije su iznosile između 0% i 132% potrošnje u tekućem satu. Svi akteri u energetskom sektoru u Danskoj surađju, pripremajući elektroenergetski i plinski sustav za dalji rast, ka 50% obnovljive elektrike 2020..

Stabilnost sustava i sigurnost opskrbe nisu bili ugroženi. Bitna za taj uspjeh je dobra povezanost sa susjednim zemljama. Velike količine električne energije kupovane su i prodavane sa Norveškom, Švedskom i Njemačkom. Smanjuje se opskrba plinom iz Sjevernoga mora, ali povećava iz Njemačke.

Danska drži prvo mjesto u svijetu po udjelu vjetra u proizvodnji električne energije, ali Švedska i Njemačka proizvode više. Prema planovima, do 2020. će sjeverna Njemačka sam proizvoditi pet puta više energije iz vjetra nego Danska.

Međutim, u budućnosti će se elektroenergetski sustav morati mijenjati više nego dosad. Potrebno je dalje jačanje međunarodne suradnje i razmjene (energija vjetra na sjeveru Europe, sunca na jugu, biomasa i hidroenergija). Koristit će se više elektrike u sektoru grijanja, za daljinsko grijanje i toplinske pumpe u domaćinstvima. Mnogo više će se koristiti električna cestovna vozila. Plinski sustav će biti korišten kao fleksibilni sustav skladištenja.

Teksaški grad 100% na sunce i vjetar

Georgetown Utility to Be Powered by Solar and Wind Energy by 2017

Grad Georgetown u Teksasu (54.000 stanovnika), jedan od ključnih gradova u kojima je počela američka “naftna revolucija” u drugoj polovici 19. stoljeća, postavio je cilj da u slijedeće dvije godine 100% električne energije dobiva iz obnovljivih.

Lokalna Elektra (u vlasništvu grada) kaže da su se okrenuli vjetru i suncu zato jer je to jeftinije i pouzdanije, te također zato jer se troši mnogo manje vode. Upravo su sklopili su ugovor s kompanijom SunEdison o isporuci elektrike iz solarnih elektrana, na 25 godina, uz nižu cijenu od one koju su dosad plaćali za elektriku iz klasičnih elektrana.

Kombinacija solarne i vjetrene energije omogućit će dobivanje električne energije u skladu s kretanjima potražnje. Sunce najviše daje rano popodne, kad je potrošnja najveća, a vjetar obično rano ujutro i navečer.

SunEdison se nada da će ovo biti primjer za brojne druge američke gradove (vidi go100percent.org).

SAD u 2015: pola novih elektrana bit će na vjetar

Nearly 13 GW of coal-fired capacity will be retired in the US in 2015

Uprava SAD za energetske informacije (US Energy Information Administration, EIA) objavila je da se u SAD do kraja godine očekuje izgradnja oko 20 GW novih elektrana (na nivou mreže). Od toga će polovicu činiti vjetrolektrane (9,8 GW, što je veliko povećanje u odnosu na 2014), slijede plinske TE 6,3 GW, solarne 2,2 GW i jedna nuklearna elektrana od 1,1 GW.

Istovremeno, bit će umirovljeno blizu 16 GW kapaciteta, od toga 12,9 GW termoelektrana na ugljen.

Ovih 2,2 GW solarnih uključuje samo veće mrežne elektrane (ne i krovne). Od toga 1,2 GW u Kaliforniji i 0,4 u Sjevernoj Karolini. Od vjetroelektrana, 85% kapaciteta odnosi se na “Plain states” (Sjeverna Dakota, Minesota, Teksas, Novi Meksiko).

SAD: Iz vjetra 10% struje 2020., 35% 2050. g.

What Would Happen If Wind Power Got The Same Tax Breaks As The Fossil Fuel Industry

Ministarstvo energetike SAD objavilo je u četvrtak izvještaj “Wind Vision : A New Era for Wind Power in the United States”, o stanju i perspektivama energije vjetra u SAD. Kompletan izvještaj dostupan je na mrežnom sjedištu energy.gov.

Energija vjetra danas pokriva 4,5% potrošnje električne energije u SAD. Izvještaj predviđa da se to može povećati na 10% do 2020. g, 20% 2030. i 35% 2050. godine. Instalirani kapaciteti porasli bi sa 61 GW 2013. g. na 404 GW 2050..

Porast troškova električne neregije bio bi 1% do 2030. godine, a nakon toga pad od 2% do 2050..

Dobit od izbjegnutih globalnih šteta zbog emisija stakleničkih plinova procjenjena je na 400 milijardi USD, kumulativno 2013.-2050., što prevazilazi ukupne potrebne troškove gradnje, razvoja mreže idr..

Tome treba dodati dobit od 108 milijardi USD od izbjegnutih ranijih smrti, bolesti i ekonomski šteta, zbog smanjenja emsija sumpornog dioksida, dušikovih oksica i čestica.

Kao dobit se također računa učinak smanjivanja tržišnih cijena prirodnoga plina izvan električnog sektora, kao odgovor na smanjenu potražnju; ta je dobit za potrošače procjenjena na 280 milijardi USD kumulativno do 2050..

Da bi se to postiglo, potrebne su rzane vladine mjere, kao što su porezne olakšice. Ne privilegije, kaže Tom Kiernan, generalni direktor Američkog udruženja za energiju vjetra (AWEA), nego ono, što elektrane na fsilna goriva imaju. Porezne olakšice, koje su u SAD 2013. dobile naftne i plinske kompanije, iznosile su 18,5 milijardi USD.

[Energetika, a osobito elektroenergetika, ne bi mogla živjeti bez raznih oblika državne potpore i poticaja, jer je rok povratka investicija vrlo dug i rizici značajni.]

Pučinske VE: 20 GW do 2020. – temelj za dalji razvoj

European offshore wind sector faces make-or-break 2020 -report

Dok vjetroelektrane na kopnu danas spadaju među najjeftinije izvore električne energije, razvoj pučinskih (off-shore) postrojenja kasni u odnosu na planove prije nekoliko godina. Postoje tehnički problemi, a cijena je visoka.

Novi izvještaj savjetničke tvrtke “Ernst & Young” procjenjuje da je 2020. g. prijelomna za industriju pučinskih elektrana. Trebalo bi biti instalirano 20 GW, uz pad cijena na 100 eura po megavatsatu (sada je 140). Ukoliko se to ne postigne, industrija neće napredovati u slijedećem desetljeću.

Vjetroagregati koji se grade na pučini većih su snaga (5 MW i više), te je očekivana proizvodnja tijekom godine, zbog snažnijih i stalnijih vjetrova, 39% tijekom godine (za kopnene 22%).

Osobito veliki potencijal postoji na Baltiku i sjeveroistočnom Atlantiku, gdje deset zemalja surađuje na projektu North Sea Offshore Grid.

Predstavnici velikih proizvođača (Dong, Siemens, Vestas) smatraju da je cilj dostižan.

Kina: više struje iz vjetra nego iz urana

Wind Power Beats Nuclear Again in China

Kina ima najviše nuklearnih reaktora u gradnji na svijetu. A također gradi najviše vjetroelektrana. Iz vjetra danas dobivaju više električne energije nego iz urana.

Kako smo već pisali (Kineska energetika i ekonomija, 6. ožujka), Kina je prošle godine izgradila 23 GW vjetroelektrana, te je ukupni instalirani kapacitet dostigao 115 GW. Nije sve priključeno na mrežu, zbog ograničenja mreže, ali intenzivno rade i na gradnji novih dalekovoda. Plan za 2020. je 200 GW priključenih na mrežu. To možda bude realizirano i prije, jer sada ima 77 GW u gradnji.

S druge strane, u svijetu danas ima 68 nuklearnih reaktora u gradnji, od toga 25 u Kini. Tijekom 2013. i 2014. na mrežu je priključeno šest novih reaktora, te još jedan u siječnju 2015.. Sada imaju u radu 24 reaktora, ukupne snage 20 GW. Plan za 2020. je 58 GW.

S obzirom na očekivanu godišnju proizvodnju po jedinici instalirane snage, 58 GW NE bi proizvodilo otprilike jednako kao 200 GW VE. Ugrubo, oko 400 TWh/god. svaki, što je oko 8% današnje kineske potrošnje. Danas Kina dobiva više električne energije iz vjetra nego iz urana.

Dok je prema aktualnim kretanjima vrlo vjerojatno da će se plan gradnje novih vjetroelektrana realizirati, za nuklearne elektrane je to vrlo upitno, zbog zastoja do kojeg je došlo nakon Fukušime (vidi: China could miss its target to reach 58 GW of nuclear by 2020).

Njemačka: uspješno balansiranje u mreži

How is Germany integrating and balancing renewable energy today?

Kako Njemačka danas integrira i balansira obnovljive u električnoj mreži? Obnovljivu zadovoljavaju blizu 30% potreba za električnom energijom prosječno, a u nekim satima po 80%. Nestalni izvori, vjetar i sunce, imaju prioritet u pristupu mreži.

To naravno stvara problem balansiranja s drugim izvorima, da bi se zadovoljila potrošnja ili plasirali viškovi. Dosad je Njemačka uspjevala upravljatni sustava uz vrlo skromne promjene u elektroenergetskom sustavu. Veće promjene će biti nužne u budućnosti. Članak daje pregled sedam čimbenika, koji su omogućili uspješno upravljanje.

he two most important reasons are: (1) the existing strength of its power grids; and
(2) flexible operation of coal and nuclear plants (and to a lesser extent gas and pumped hydro). In addition, Germany has managed quite well because of:
(3) better design of the balancing (ancillary) power markets, to make them more effective, faster, and open;
(4) better system control software and day-ahead weather forecasting;
(5) modest technical improvements to local-level distribution systems;
(6) exports of power to neighboring countries; and
(7) solving the “50.2 hertz” inverter problem.

Umjereni rast u Francuskoj

France added 936 MW of wind power and 927 MW of solar PV in 2014

Francuska je prošle godine instalirala 936 MW vjetroelektrana i 927 MW solarnih fotonaponskih. Ukupno je sada instalirano 9.143 vjetrenih i 5.631 solarnih kapaciteta. Vjetar je dao 3,5% proizvodnje električne energije, a sunce 1,2%.

[To je još uvijek nisko u odnosu na susjedne Njemačku, Italiju i Španjolsku. Francuska je prošle godine ozakonila veliki zaokret u energetskog strategiji, s planom da do 2025.. smanji udio urana u proizvodnji električne energije sa 75% na 50% i poveća udio obnovljivih sa 15% na 40%. Vidi članak Francuska energetska tranzicija”.

Značajni planovi u Alžiru

Algeria Aims for 13.5 GW of Solar Power by 2030

Alžir, iako raspolaže velikim količinama nafte i prirodnoga plina, planira do 2030. g. instalirati 13,5 GW fotonaponskih elektrana, dva GW koncentracijskih solarnih (CSP) i pet GW vjetroelektrana.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s