Novosti o ugljenu širom svijeta

U ovom članku dajemo pregled nekih novih vijesti (uglavnom u posljednjih mjesec dana) o industriji ugljena u svijetu, osobito za korištenje u termoelektranama.

Upravo objavljeni izvještaj, na osnovu isrpnog praćenja svih gradnji i planova za gradnju termoelektrana na ugljen u svijetu, zaključuje da se era njihovog vrlo brzog rasta približava kraj. Instalirani kapaciteti će i dalje rasti, ali znatno sporije, a od 2010. mnogi projekti gradnje su otkazani.

Zlatno doba ugljena na izmaku

More coal plants are being cancelled than built

Nove TE na ugljen u svijetu 1980-2013Aktivističke grupe Sierra Club i CoalSwarm prate razvoj 3.900 elektrana u svijetu, od 1. siječnja 2010. do kraja siječnja 2015.. [Naravno, tu je i TE Plomin C.]

Mnogi planovi zaustavljeni su zbog građanskog otpora, konkurencije obnovljivih izvora, novih politika, kao i zbog političkih skandala (npr. “Coalgate” u Indiji).

U pet godina, 2010.-2014, ukupno je priključeno na mrežu 356 GW. Iako je broj završenih elektrana vrlo velik, globalna godišnja “prinova” je nakon 2011. smanjena, a stanje planova pokazuje dalji pad. U istom razdoblju je otkazana ili odgođena gradnja 624 TE ukupne snage 493 GW.

Daleko iznad svih po gradnji je Kina, a zatim Indija. U jednoj zanimljivoj tablici prikazani su novi instalirani kapaciteti 2010.-2014. po područjima, tako da su kineske i indijske provincije razmatrane posebno.

U prvih 20 na svijetu je 12 kineskih pokrajina (drže prvih pet mjesta), pet indijskih pokrajina, te SAD na 6. mjestu, Europska unija na desetom i Indonezija na 12..

Pritom, u EU i SAD je veći kapacitet onih TE na ugljen koje su u tih pet godina prestale raditi, nego onih koje su priključene na mrežu.

Sad se i u Kini i Indiji pokazuje znatno usporavanje i promjenu politika. Ukupna potrošnja ugljena u Kini 2014. je opala. (Vidi članak Kineska ekologija, energetika i ekonomija”.)

Cijene ugljena na svjetskom tržištu padaju od 2008. godine. Uz otkazane projekte, dionice velikih ugljenih kompanija drastično su opale Npr. dionice kompanije Arch godine 2008. su se prodavale po 75 dolara, a danas po 88 centi.

Međutim, situacija i planovi još uvijek su u sukobu s ciljem da se globalno zagrijavanje zadrži na 2°C.

U članku, nedavno objavljenom u časopisu “Nature”, procjenjeno je da bi 80% svjetskih rezervi ugljena trebalo ostati ispod zemlje, da bi se postigao globalni klimatski cilj.

Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), u svijetu je 2012. u radu bilo 1.805 GW u TE na ugljen.

Prema najnovijim podacima, u gradnji ili planu je 1.083 GW. Od toga istraživači u “Coal Plant Tracker” procjenjuju da će 635 GW vjerojatno biti realizirano, dok je 448 GW nesigurno.

To bi daleko premašilo procjenu da bi smjelo biti u pogonu najviše 1.999 GW da bi se ostalo unutar scenarija dvopostotnog rasta.

Australija za ugljen

Među visokorazvijenim zemljama svijeta, najveći otpor promjenama danas pruža Australija.

Abbott’s energy white paper focuses on fossil fuel favourites

Vlada premijera Tonyja Abbotta nastavlja energetsku politiku oslanjanja na fosilna goriva, zlovolje prema mjerama za spriječavanje klimatskih promjena i antipatije prema obnovljivima.

Australija računa na rast prihoda od izvoza ugljena u Kinu i Indiju te forsira oslanjanje na ugljen i prirodni plin i u zemlji. Razmatra i gradnju nuklearnih elektrana.

Nasuprot tome, kako smo pisali, postoji značajan pokret odozdo koji promovira fotonaponske panele i toplinske kolektore, te druge obnovljive izvore.

Indija: obnovljivi, ugljen, nuklearke

Indijska vlada premijera Narendre Modija nastoji uravnotežiti razne interese i ciljeve. Modi, izabran u svibnju prošle godine, sastajao se s liderima svih vodećih zemalja (Putin i Obama posjetili su Indiju u kratkom razmaku krajem prošle godine), a prošloga tjedna imao je turneju po Europi i Kanadi.

Modi says India to strike own path in climate battle

Modi, Narendra (ožujak 2015)Indijska vlada intenzivno potiče obnovljive; to je nazvano “revolucija šafrana”. (Vidi: Nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike”).

Istovremeno, kako je ukupna potrošnja električne energije u Indiji još vrlo mala (oko četvrtine one u Europi), računaju i na nove elektrane na ugljen i prirodni plin, kao i nuklearne.

Predsjednik vlade Narendra Modi kaže da ne žele prihvatiti obaveze za smanjivanje emisija ugljičnog dioksida, ali će poticati čistu energiju i tradicionalne metode. Kaže međutim da Indija ne može izvući stotine milijuna ljudi iz bijede a da ne poveća emisije. Po ukopnim emisijama, Indija je treća na svijetu (iza Kine i SAD, koje planiraju smanjivanje), ali po stanovniku je daleko iza.

Indija danas ima instalirane kapacitete u elektranama 280 GW, a za osam godina to bi moglo porasti na 400 GW, od čega 100 GW solarnih.

Današnja cijena proizvodnje fotonaponske energije u Indiji je oko 12 američkih centi po kWh, a očekuje se da će pasti na oko 10 c/kWh do 2020, čime bi postigla paritet s termoelektranama na domaći ugljen.

Po procjeni indijske Središnje električne regulatorne komisije (CERC), cijena kako domaćeg, tako i uvoznog ugljena će brzo rasti.

Ministar financija najavio je porez na uvozni ugljen. Od tog prihoda, promovirat će se čista energija, kao indijski prilog borbi protiv klimatskih promjena.

Europska unija i SAD: opadanje ugljena

Seven charts showing how the EU’s energy use is being transformed

Ukupna potrošnja energije u EU godine 2013. iznosila je 1,66 milijardi tona ekvivalentne nafte (toe). Potrošnja je bila gotovo 10% manja nego 2006., kad je bio postignut vršak, te je otprilike jednaka potrošnji prije 23 godine. Godine 1990, na EU je otpadalo 21% svjetske potrošnje primarne energije, a godine 2013. samo 13%. Udio Kine je u tom razdoblju porastao sa 8% na 22%.

U odnosu na 1990., znatno je smanjena potrošnja energije iz ugljena (-40%), smanjena je iz nafte (-12%), povećana iz plina (ali uz smanjenje od 2008.), a jako povećana iz obnovljivih. Udio obnovljivih u ukupnoj potrošnji porastao je sa 4,3% na 11,9%.

Nearly 13 GW of coal-fired capacity will be retired in the US in 2015

Uprava SAD za energetske informacije (US Energy Information Administration, EIA) objavila je da se u SAD do kraja godine očekuje izgradnja oko 20 GW novih elektrana (na nivou mreže, tj. nisu uračunat krovni FN Sustavi i druge mikroelektrane). Od toga će polovicu činiti vjetrolektrane (9,8 GW, što je veliko povećanje u odnosu na 2014), slijede plinske TE 6,3 GW, solarne 2,2 GW i jedna nuklearna elektrana od 1,1 GW.

Istovremeno, bit će umirovljeno blizu 16 GW kapaciteta, od toga 12,9 GW termoelektrana na ugljen.

Hrvatska: građani protiv ugljena, ali Vlada zna bolje

U Hrvatskoj, nedavno su održana dva lokalna referenduma o gradnji termoelektrana na ugljen.

Plominska republika

Komentar o (ne)uspjehu lokalnog referenduma o gradnji TE Plomin C, uz kratki prikaz dva stoljeća povijesti ugljena u Labinštini, te komentar o posebnoj političkoj konstaliaciji u Istri.

Referendum je održan 29. ožujka. Protiv gradnje novog bloka na ugljen glasalo je 94%, ali izašlo je samo 36% birača. Tako obje strane mogu proklamirati svoju pobjedu. U praksi, vlada će nastaviti svojim putem (a najveća oporbena stranka nije iskazala namjeru da to promjeni).

»Dva stoljeća opisanog “ugljenog doba” Labinštine i uske povezanosti stanovništva uz eksploataciju ugljena, kao i više od pola stoljeća suživota, pa i egzistencijalne ovisnosti dobrog dijela stanovništva o samoj termoelektrani, koja nakon devastirajuće tranzicije u kapitalizam ostaje jedno od rijetkih većih industrijskih postrojenja u okolici, nedvojbeno je imalo određenog utjecaja po tom pitanju.«

S druge strane, tu je i pad povjerenja građana u IDS, koji se od početka protivi gradnji novog bloka na ugljen, a istovremeno sudjeluje u vladi koja taj projekt gura kao strateški, te je dapače donijela Zakon o energiji koji omogućava da se zaobiđe odredba u prostornom planu Istarske županije da novi blok smije biti samo na plin.

Njemačka: nova TE na ugljen od početka u financijsom minusu

Kohlekraftwerk : Die Schlotlösung

Kraftwerk Moorburg

U Hamburgu je puštena u pogon termoelektrana na kameni ugljen Moorburg, snage 800 MW. Ne radi se međutim o dokazu da Njemačka ne može bez ugljena; upravo suprutno. To je građevina iz nekog drugog vremena, piše “Die Zeit”: velika, skupa, prljava i neekonomična.

Počela se graditi prije deset godina. Tada je bilo, uistinu, jedno drugo doba u energetici. Bila je donesena odoluka o zatvaranju nuklearnih elektrana, a Investitori nisu očekivali da će obnovljivi postići onako spektakularan rast, kao što se dogodilo. Osim toga i propisi o zaštiti okoliša su postroženi, što je izazvalo dodatna ulaganja.

Investitor, švedska kompanija Vattenfall, shvatila je nakon nekoliko godina da će postrojenje stvarati gubitke, ali su konačno zaključili da ipak bolje završiti, nego otpisati već golema ulaganja.

Bilo je predviđeno da elektrana također služi za daljinsko grijanje, ali je to otpalo. Termoelektrana ima visoku učinkovitost (45%), ali ipak je ekonomski katastrofalna.

»Retrospektivno«, piše Die Zeit, »prepirka oko Moorburga bila je o industrijskoj i energetskoj politici, ideologiji i moći. Vattenfall, Gospodarska komora i vlada – svi su pogrešno računali, svako na svoj način.«

[Baš su blesavi ti Nijemci. Sreća da se nama to ne može dogoditi! 😉 ]

Subvencije za fosilna goriva u svijetu puno veće nego za obnovljive

Scrap fossil fuel subsidies now and bring in carbon tax, says World Bank chief

Još jedan radikalni politički marginalac upozorava na pogrešnost žestokih napada “slobodnotržištaraca” na navodno goleme subvencije za obnovljive izvore energije.

Mnogo veći globalni problem su subvencije za fosilna goriva, izjavio je Jim Yong Kim, predsjednik Svjetske banke. Treba ih ukinuti te umjesto toga uvesti porez na emisije ugljika.

Time bi se potakao dalji val čistih tehnologija koje mogu podići ljude u zemljama u razvoju iz siromaštva, te spriječiti da globalna temperatura poraste više od 2°C u odnosu na pred-industrijski nivo.

U svijetu se danas troši oko 1.000 milijardi dolara godišnje na subvencije za fosilna goriva. Aktualni pad cijena ugljena i nafte je najbolji trenutak za ukidanje subvencija.

Plan Svjetske banke predviđa također veća ulaganja u energetsku učinkovitost, mjere za “zeleniju” poljoprivredu i pomoć gradovima za smanjivanje zagađivanja.

Kim kaže da su industrijski lideri iz ugljično intenzivnih industrija iskazali slaganje s planom.

Još na tu temu od nekakvih marginalaca.

Rich nations’ fossil fuel export funding dwarfs green spend: documents

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja okuplja najrazvijenije ekonomije, objavila je dva izvještaja o subvencijama, koje bogate nacije daju za tehnologije korištenja fosilnih goriva, koje te nacije izvoze.

Izvještaji su označeni kao povjerljivi, ali su procurili u javnost pa o njima piše Reuters.

Vlade zemalja članica OECD-a su u desetljeću 2003.-2013. uložile 36,8 milijardi USD u preferencijalne zajmove i državne garancije za izvozne tehnologije proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.

Daljih 52,6 milijardi USD uloženo je u izvozne kredite za rudarenje fosilnih goriva.

Ukupno je to više nego peterostruko više od izvoznih kredita za tehnologije za obnovljivu energiju, koji su iznosili 16,7 milijardi USD.

O tome se raspravljalo početkom ožujka iza zatvorenih vrata, bez rezultata. Pregovori će se nastaviti u lipnju. OECD mora odlučiti hoće li nešto poduzeti da se situacija promjeni, u pripremama za klimatske pregovore u Parizu u prosincu ove godine.

Pregovori unutar Europske unije zašli su u slijepu ulicu zbog tvrdokornog stava Poljske, koja koristi mnogo ugljena i zastupa konzervativan stav u energetici

UK i Francuska se zalažu za značajne mjere smanjivanja poticaja za fosilna goriva.

Njemačka, koja je na prvom mjestu po izvoznim kreditima kako za tehnologije vezane uz ugljen tako i obnovljive, planira mjere za smanjivanje proizvodnje u TE na ugljen.

Predstavnici europske industrije protive se obustavi kredita, argumentirajući da bi zemlje u razvoju time bile osuđene za korištenje manje učinkovitih tehnologija, a konkurentnost europske industrije bila oslabljena.

Ekološki aktivisti poriču te argumente. WWF tvrdi da nema dokaza da kreditiranje izvoza tehnologija korištenja fosilnih izvora iz zemalja OECD-a zaista potiče korištenje učinkovitijih tehnologija.

Oni koji ne ulažu u fosilna goriva, zarade više!

Fossil fuel-free funds outperformed conventional ones, analysis shows

STOP ugljen! (The Guardian 2015-04-10)U posljednjih pet godina, investitori koji su odbacili svoje udjele u kompanijama koje se bave fosilnim gorivama postigli su bolje poslovne rezultate od onih koji su nastavili investirati u ugljen, naftu i prirodni plin.

To je rezultat nedavno objavljene analize koju je objavila MSCI, vodeća svjetska kompanija za analizu tržišta vrijednosnih papira. Svoje procjene zasnivaju na praćenju više od 6.000 mirovinskih i hedge fondova. te 9.500 najvećih kompanija, vrijednih 37.500 milijardi dolara.

Oni koji su prihvatili “deinvestiranje” u fosilna goriva imali su od 2010. prosječan povrat od 13% godišnje, a oni koji nisu, 11,8%.

MSCI je uvela “All Companies ex Fossil Fuels Index” krajem prošle godine pod rastućim pritiskom klimatskih i humanitarnih organizacija (koje raspolažu i značajnim financijskim sredstvima) na investicijske fondove da prestanu investirati u kompanije za fosilna goriva.

Analiza prethodnih kretanja pokazala je da je do preokreta došlo 2007.. Do tada su kompanije za fosilna goriva davale nadprosječan povrat, a glavni pokretač bio je brzi rast potražnje u Kini.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, energetika, fosilni izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s