Klimatske promjene: Sastanak u Bonnu; utjecaj na Sahel; papa dobio packu

U ponedjeljak 1. lipnja u Bonnu je započeo važan sastanak, na kojem će predstavnici zemalja članica UN pripremati konačni prijedlog sporazuma o klimi, koji bi trebao biti prihvaćen u prosincu u Parizu. Portal carbonbrief.org donosi opsežni tekst u kojem se prenose stavovi i procjene raznih sudionika.

Pregovori su i dalje napeti

Santorum i FraneSadašnji nacrt predugačak je i konfuzan, kao neka vrsta “bosanskog lonca” u koji su ubačeni raznoliki prijedlozi i stavovi (nacrt kao pdf, 90 stranica).

Sastanak će trajati do 11. lipnja. Slijedit će još dva slična sastanka prije završnog skupa.

Za zbunjene novinare, klimatski šef UN Christiana Figueras opisala je razliku između “Pariškog ugovora (agreement)” i “Pariških odluka (decision)”. Ugovor je formalni, strukturirani tekst (dosadan, birokratski…), a odluke su “uputstvo za upotrebu” ugovora.

Pregovori su i dalje napeti nastavit će se i tijekom završnog Pariškog skupa. Na nekim prethodnim skupovima, završne odluke donosile su se duboko u noć zadnjeg dana pregovora.

Situacija je danas mnogo bolja nego što je bila prije šest godina, kad je propao skup u Kopenhagenu, pripreman s velikim nadama. Tada su glavni problemi bili protivljenje SAD i Kine. Danas je situacija bitno drugačija: obje najveće svjetske ekonomije podupiru snažan sporazum.

I dalje je veliko neriješeno pritanje financiranje koje bi trebalo pomoći siromašnijim zemljama da usvajaju tehnologije nužne za prilagodbu promjenama klime i smanjivanje emisija. »It is the elephant in the room, which rich countries seem to be trying to ignore.«

Jedno od zanimljivih događaja u Bonnu je “saslušavanje” predstavnika Australije, koje se održava danas (4. lipnja). Australija je “protiv struje” i njeni predstavnici minimaliziraju li ćak negiraju problem globalnoga zagrijavanja.

U tom smjeru djeluju i Rusija, Poljska, Kanada i donekle Japan. Japan je objavio ciljeve smanjivanja emisija do 2030., koji su znatno skromniji od ciljeva SAD i Europske unije. Pritom je problematično hoće li se, zbog otpora javnosti, na čiju stranu staju i lokalne vlasti i sudovi, moći ispuniti plan ponovognog priključivanja na mrežu preostala 43 nuklearna reaktora, zatvorena već četiri godine (trenutno rade samo dva).

Skupovi G8 i Opće skupštine UN

U tijeku ovog sastanka, 7.-8. lipnja održat će novi skup zemalja G7. Ta se skupina najrazvijenijih zemalja svijeta sada zalaže za intenziviranje akcije protiv klimatskih promjena. Njihovi zaključci mogli bi utjecati na finiš pregovora u Bonnu.

U Brislu će se 10.-11. lipnja sastati diplomati iz EU te Latinske Amerike i Kariba na polugodišnjem bi-regionalnom sastanku, s temom održivosti, u okviru priprema za 70. Opću skupštinu UN u rujnu. Ona će donijeti “Poslije-2015 razvojnu agendu”, koja se nastavlja na “Milenijske ciljeve UN” iz 2000. g..

Njemačka je predsjedavajuća skupine G7, a pridaje veliki značaj također i akcijama Ujedinjenih naroda. Njemački ciljevi i načela: resursna učinkovitost, cirkularna ekonomija (Kreislaufwirtschaft, participativna demokracija. (Vidi članak na na našem blogu od 26. svibnja

U ovih 15 godina, koliko je prošlo do prihvaćanja “Milenijskih ciljeva” UN, postignut je napredak u razriješavanju pragmatičnog i idejnog sukoba između ciljeva rasta, potrebnog siromašnima, i ekološke održivosti. Ekologija i ekonomija nisu više suprotnost, kad se na ekologiji može dobro zaraditi.

Možemo spomenuti i to, da je od početka stoljeća postignut i napredak u suzbijanju neoliberalne dogme da je “slobodno tržište” uvijek bolje od državne ili nad-državne regulacije. Ono što fukcionira, u 100% slučajeva, je umješna kombinacija ekologije, sociologije i ekonomije. Čak i institucije kao Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond počele su korigirati svoje stavove i postupke.

Potrebna je radikalna tranzicija

Kao jedno od pratećih zbivanja u Bonnu, u utorak 2. lipnja predstavljen je novi znanstveni izvještaj o potrebnim mjerama. Štetni utjecaji već se gomilaju, te je potrebna “radikalna tranzicija” u zeleniju ekonomiju, a ne “fino podešavanje”. zaključak je studije (Radical transition’ of economy needed to curb climate change: study).

Štete rastu već danas iako je prosječna temperatura porasla za samo 0,85°C iznad pred-industrijog doba. Sve strane na prezentaciji izvještaja kažu da su dodadašnja obećanja vlada za smanjivanje emisija stakleničkih plnova preslaba da ostanemo ispod cilja od 2°C.

Taj bi cilj morao biti gornja granica prihvatljivosti. Mnoge zemlje u razvoju zalažu se za postavljanje granične linije na 1,5°C, na osnovu pokazatelja da su njihove zemlje osjetljive na utjecaje kao što su oluje, poplave, suše i dizanje morske razine.

U prosincu 2013. suzdržani njemački Spiegel objavio je članak da je, za zaustavljanje globalnoga zagrijavanja, nužna alternativa kapitalizmu. Članak je bio napisan pod utjecajem neuspjeha na skupu UN o klimi u Varšavi. To ipak nije bio poziv na trenutnu revoluciju poput Oktobarske, nego na niz mijena u krilu kapitalizma. Nakon toga, vodeća kapitalistička i vodeća komunistička sila ipak mijenjaju ponašanje.

Globalno zagrijavanje smanjuje sušu u Sahelu…

Promjena klime ponekad može imati, lokalno i djelomično, pozitivni učinak. Primjer daje studija Dominant role of greenhouse-gas forcing in the recovery of Sahel rainfall, objavljena u ponedjeljak 1. lipnja u časopisu “Nature Climate Change”.

Studija zaključuje da je rast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi doveo do porasta kiša u afričkoj regij Sahel (južno rubno područje Sahare), poboljšavajući stanje nakon suša koje su tijekom 1970-ih i 1980-ih godina prouzročile smrt 100.000 ljudi.

Prosječne dnevne oborine porasle su za 10%, što je značajno u tako sušnom području, rekao je jedan od autora studije Rowan Sutton, profesor u Nacionalnom centru za atmosferske znanosti na britanskom Sveučilištu Reading.

Sutton je također upozorio, prema izvještaju agencije Reuters, da je ta promjena samo lokalna i da su mnogi dijelovi Afrike suočeni s rastućim problemima zbog zagrijavanja, kao što je gubitak plodne zemlje, poplave i dizanje razine mora.

Poboljšanje situacije u poljoprivredi (“ponovno ozeljenjavanje”) u području Sahela, po analizi koju je u siječnju 2015. objavio Stockholm Resilience Centre, također je posljedica prilagodbe lokalnih poljodjelaca promjeni okolnosti.

… ali daleko od toga da “spašava gladne u Africi”

Iako je u zaključcima studije jasno rećeno da negativni utjecaji u Africi i drugdje znatno nadmašuju pozitivne, pogotovo na dulji rok, u medijima, pogotovo u naslovima i drugoj uredničkoj obradi, pojavile su se tvrdnje poput “Climate change is HELPING Africa”. O tome portal carbonbrief.org donosi detaljni komentar.

Koristan učinak u dijelu Afrike na kraći rok bit će vrlo drugačiji na dulji rok, kako se staklenički plinovi budu akumulirali u atmosferi, upozoreno je u izvještaju za medije koji je o studiji objavljen na mrežnom sjedištu Sveučilišta Reading.

Osim toga, rast kiša za 10% došao je nakon dugog razdoblja opadanja, za do 40%, tijekom 1950-ih do 1980-ih godina. Istraživanje objavljeno 2011. g. sugerira da je pojačana suša 1970-ih i 1980-ih bila također barem djelomično uzrokovana ljudskim aktivnostima, odnosno sulfatnim aerosolima (sumporna kiselina, vodikov sulfid, sumporni dioksid i dr.) u višim slojevima atmosfere, kojima je porijeklo u indistriji i prometu razvijenih zemalja.

(Postoji prijedlog o “geoinžinjeringu” da se sulfatni aerosoli namjerno rasprše u stratosferi, jer odbijaju dio sunčevog zračenja i tako umanjuju učinak globalnog zagrijavanja. Namjerno stvarati smog da se olakša drugi problem – ne zvuči baš dobro.)

Smije li papa pričati o klimatskim promjenama?

Aktualni papa značajni je saveznik klimatskih aktivista. Vatikan je najavio objavljivanje papine enciklike o klimatskim promjenama tijekom lipnja. Papa Frane više puta je govorio o toj temi, rakavši da se radi o moralnom pitanju. Zauzimanje Katoličke crkve za najsiromašnije i najugroženije u svijetu obavezuje ju također na stav o tom problemu. (Vidi članak na ovom blogu 29. svibnja 2014.: Papa, princ Charles, IEA i energetske zadruge protiv klimatskih promjena.)

Potencijalni republikanski kandidat za predsjednika SAD Rick Santorum kritizirao je jučer papu Franu zbog uplitanja u diskusiju o klimatskim promjenama.

Santorum je aktivni katolik, koji se u svojoj političkoj karijeri fokusirao na socijalni konzervativizam. Poručio je papi: »Crkva je više puta bila u krivu prema znanosti, pa mislim da je vjerojatno bolje da znanost prepustimo znanstvenicima i fokusiramo se na ono u čemu smo uistinu dobri: teologiju i moral.«

Tvrdnju da ljudska aktivnost izaziva klimatske promjene nazvao je primjerom “političke” i “kontroverzne” znanstvene teorije. Katolička crkva, smatra, ne bi se trebala miješati u razne vrste tema koje su slučajno trenutno popularne.

U usporebi sa situacijama iz prošlosti zanemaruje očitu razliku: Crkva je tada pokušavala suzbiti znanstene teorije koje su joj se nisu sviđale iz teoloških razloga, poput heliocentrizma i evolucije. Sada papa Frane prihvaća znanstveni konsenzus klimatologa, koje većina američkih republikanaca negira iz političkih i ekonomskih razloga.

Može li 10 milijardi ljudi opstati, ako temperatura poraste za četiri stupnja?

Nasuprot globalno politički prihvaćem cilju od maksimalno +2°C, prema trenutnim trendovima prosječna temperatura na Zemlji povećat će se za 4°C do kraja ovoga stoljeća. Rast broja stanovnika usporava se i predvidivo je da će se stabilizirati na oko 10 milijardi (S-krivulja). Danas nam je potrebna jedna i pol Zemlja da bi na dulji rok održavala našu potrošnju.

U članku Can A 4°C Earth Support 10 Billion People?, objavljenom na portalu thinkprogress.org, Joe Romm razmatra pitanje sposobnosti Zemlje da nas podnosi ako se ostvare sadašnji trendovi. Suša, gubitak plodne zemlje, veći broj oluja i poplava, gubitak bioraznolikosti, acidifikacija…

Autor posebno ukazuje na značaj bioraznolikosti, ali i genetske raznolikosti. Ako se planet zagrije za 4°C, znanstvenici procjenjuju da će jedna šestina živih vrsta nestati, a možda i polovina. To nije za slijeganje ramenima, kao da će ostali mirno živjeti.

Uz izumiranje dijela vrsta, druge vrste gubit će dio genetske raznolikosti, pa bi, po studiji Cryptic biodiversity loss linked to global climate change, objavljenoj 2011. u časopisu “Nature”, do 2080. moglo isčeznuti 80% postojeće genetske raznolikosti. To smanjuje prilagodljivost i ugrožava opstanak vrste na dulji rok.

Dodatak (5. liplnja 2015.)

Spomenuli smo “saslušanje” Australije. Ta je posebna sjednica održana jučer. Deset temalja izrazilo je svoju zabrinutost. Među njima su SAD, Kina i Brazil.

Erwin Jackson iz Climate Institute u Sydneyu rekao je da je službena australijska delegacija u Bonnu razočarala i okolišala. »Australija nije uspjela objasniti zašto bi ona trebala učiniti manje nego druge zemlje.«

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u klimatske promjene, međunarodna politika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s