Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.: komunistička prošlost → nuklarna budućnost?

U ovom članku sumiramo podatke o broju nuklearnih reaktora u Europi danas (operativnih, u gradnji, u planu), te na osnovu njih dajemo prognozu koliko reaktora će biti operativnih krajem 2025.. godine.

Navodimo samo podatke o broju reaktora, a ne i o njihovoj snazi. Treba imati u vidu da su novi reaktori (u gradnji i planu) obično većih snaga od prosjeka postojećih.

Rezultat je iznenađujući za one koji ne prate situaciju stalno. Osobito je zanimljiva drastična razlika između Zapadne i Istočne Europe.

Izvori podataka

U pregledima o stanju nuklearne energetike u svijetu, navodi se broj reaktora u radu, u gradnji, u planu te predloženih.

Da bi se predvidjelo stanje u budućnosti, potrebni su i podaci o tome kada je predviđeno zatvaranje aktivnih reaktora. Na mrežnom sjedištu World Nuclear Association (WNA) izneseni su, po zemljama i u sumarnoj tablici, podaci o svim operativnim reaktorima, s predviđenom godinom zatvaranja (zadnji put ažurirano 1. lipnja 2015.). To nam je osnovni izvor podataka.

Mrežno sjedište Nuclear Heritage Network, koje uređuju antinuklearni aktivisti, daje mnogo dodatnih podataka o povijesti nuklearne energetike i o antinuklearnom pokretu u raznim zemljama.

Grupa nezavisnih eksperata, također antinuklearnih orijentiranih, objavljuje godišnje preglede World Nuclear Industry Status Report (WNISR). [1]

Dodatne podatke, naročito o nekim aktualnim zbivanjima i tendencijama, uzimali smo i iz drugih izvora.

Reaktori u radu i u gradnji

Pri obradi podataka, ima nekih problema s kategorijama. Neki se reaktori vode kao operativni, iako su zapravo već dulje vrijeme isključeni zbog kvarova i provjera. To je npr. trenutno slučaj s dva reaktora u Belgiji i dva u UK. (“Operativni” su oni reaktori koji su spremni za rad, iako naravno ne rade cijelo vrijeme, zbog izmjene goriva, pregleda i popravaka. za neke koje su trenutno isključeni može se u nekom trenutku donijeti odluka o trajnom isključenju.)

Zato WNISR uvodi kategoriju “Long-Term Outage” (LTO), za reaktore koji nisu proizveli nijedan kilovatsat u prethodnih 18 mjeseci. Izvještaj za 2014. navodi da je 1. srpnja 2014. operativno bilo 388 reaktora, dok WNA navodi, za 1. lipnja, 434. Glavna je razlika kod Japana, gdje je WNA tada navodila 48 operativnih reaktora, a ovaj izvještaj ih navodi 46 u statusu LTO. Posljednji pregled WNA (1. lipnja 2015.) navodi 43 reaktora kao operativne (pet je u međuvremenu trajno isključeno), a faktički su u radu samo dva. Vjerojatno će bar neki od preostalnih biti i trajno isključeni.

Navedeni reaktori u Belgiji i UK 1. lipnja 2014. bili su isključeni kraće od 18 mjeseci. Danas je taj rok prošao.

Ipak, u ovom pregledu prenosimo podatke WNA, pretpostavljajući da će ti reaktori biti ponovo uključeni.

Kad se radi o kategoriji reaktora “u gradnji” također preuzimamo podatke WMA.

Događalo se međutim u prošlosti da neki reaktori uopće ne budu završeni. Gradnja dva reaktora u Ukrajini bila je započeta još 1980-ih, zatim je zaustavljena 1990. g. i tek nedavno nastavljena.

WNISR navodi da je u razdoblju od srpnja 2013. do srpnja 2014. obustavljena gradnja dva reaktora na Tajvanu. Od 67 reaktora u gradnji, rokovi suprekoračeni kod 49, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Osam reaktora je bilo u gradnji više od 20 godina.

Reaktori u planu: do 2025. i kasnije

za procjenu budućnosti, kategorija reaktora “u planu”, po dosadašnjim iskustvima, vrlo je nesigurna. Tijekom proteklih desetljeća, mnogi planovi nikad nisu realizirani. Nakon velike ekspanzije i velikih planova 1970-ih godina, broj naručenih reaktora naglo pada, a ranije se narudžbe otkazuju.

Tako, primjerice, u jednom udžbeniku iz 1980. [2] nalazimo podatak da je 30. lipnja 1977. u svijetu bilo u pogonu 89.516 MW nuklearnih reaktora, a u gradnji i naručeno 302.372 MW. Ukupno je dakle do 1985. trebalo biti u pogonu oko 392 GW. Nakon toga bi slijedila dalja ekspanzija. U stvarnosti, taj kapacitet ni do danas nije dosegnut (1. lipnja 2015. ukupna snaga je 380 GW).

U ovom pregledu izostavljamo kategoriju “predloženih” reaaktora, jer je previše nesigurna. Od prijedloga se često odustajalo, a ako se i pretoče u ugovore i počne gradnja, taj je proces tako dug, je malo vjerojatno da bi neki od reaktora, koji se sada vode u toj kategoriji, mogao biti dovršen u slijedećih deset godina.

Kategoriju “planirani reaktori”, na osnovu pregleda podataka WMA i drugih izvora, podijelili smo u dvije kategorije: one za koje se može s visokom vjerojatnošću očekivati da budu završeni do kraja 2025. godine, te one koji vjerojatno neće biti dotad završeni. WNA često navodi godinu očekivanog puštanja u pogon, a u nekim slučajevima unijeli smo korekcije prema novijim vijestima.

Pet kategorija i izračun očekivanja za kraj 2025.

Tako u donjoj tablici imamo pet kategorija reaktora:

op = u radu
gr = u gradnji
p1 = u planu do 2025.
p2 = u planu iza 2025.
z25 = predviđeno zatvaranje do 2025..

U šestom stupcu op25 = očekivani broj reaktora u radu krajem 2025 ( = op + gr + p1 – z25)

U sedmom stupcu je razlika: broj reaktora u radu 2025. minus broj reaktora u radu 2015. (= op25 – op).

Grupe zemalja: EU15+3, EU13 i zemlje van EU

Još jedno objašnjenje o grupiranju zemalja u donjoj tablici. Zemlje Europske unije podijelili smo u dve grupe po povijesnom kriteriju. Po mnogim indikatorima razvoja, ta je podjela opravdana.

Oznakom “EU15” označili smo zemlje, koje su bile članice Unije 1995. godine (kad su u članstvo ušle Austrija, Finska i Švedska). One imaju mnogo zajedničkih osobina: kapitalističko ustrojstvo od 1945., te izborna demokracija barem od 1975.. Sve su bile u zapadnom bloku u doba polarizacije između SAD i SSSR-a, te su desetljećima razvijale znatnu međusobnu trgovinu i drugu suradnju.

Smatramo opravdanim u raznim statistikama pribrojiti i podatke za tri zemlje, koje svojom voljom nisu članice EU, ali s Unijom blisko surađuju, imaju vrlo veliku trgovinu i drugu suradnju, te dobrovoljno primjenjuju mnoge propice EU. To su Norveška, Švicarska i Island.

Tu grupaciju označili smo sa EU15+3. To su najrazvijenije zemlje zapadne, srednje i sjeverne Europe te Mediterana.

Drugu grupu čine novije članice EU. Označili smo je sa EU13. U toj su grupi 11 zemalja koje su do 1990. imale jednostranački sustav s vlašću komunističkih stranaka. One, očito, imaju puno zajedničkoga. Tu su još dvije male otočke zemlje, Cipar i Malta, koje su u statistikama marginalne.

Pregled situacije i planova s nuklearom energijom pokazuje da i na tom području postoji uočljiva razlika između grupacija EU15+3 i EU13.

Konačno, tu su zemlje van Europske unije. Tri od njih imaju reaktore u radu a jedna u gradnji – sve nekadašnje republike SSSR-a.

Grupaciju EU15+3 možemo sumarno nazvati, prema tradicionalnoj zemljopisnoj ali i nekadašnjoj političkoj podjeli “Zapadna Europa”, a ostale “Istočna Europa”.

Tablica: stanje 2015., očekivano stanje 2025. i razlika

U slijedećoj tablici prikazani su podaci za sve zemlje Europske unije, te za one zemlje van Europske unije koje imaju nuklearne reaktore u radu ili u gradnji.

Nukl reaktori u Europi 2015-2025

U Europi s Rusijom danas ima 184 reaktora u radu, dok se 2025. može očekivati 131, tj. 51 manje.

Bez Rusije, danas 150, a 2025. moglo bi biti 100, tj. -50.

U Europskoj uniji, ima 129 reaktora, a može se očekivati pad na 78, tj. -51.

Podaci pokazuju da postoji znatna, čak drastična razlika između Zapadne i Istočne Europe. Situacija u zemljama EU13 vrlo je slična situaciji u Rusiji i Ukrajini.

U Zapadnoj Europi (Zemlje EU15+3) danas je u radu 115 raktora, a u slijedećih deset godina očekujemo da će se taj prepoloviti na 58.

U Istočnoj Europi (zemlje EU13 i zemlje van EU) danas je u radu 69 raktora, a za deset godina očekujemo da će ih biti 73.

Odnos Zapadne i Istočne Europe danas je 115-69, a krajem 2025. mogao bi se promijeniti na 58-73!

Postoji vrlo jaka korelacija između komunističke prošlosti i nuklearne budućnosti.

U nastavku ovog članka dajemo kratak pregled stanja po grupama zemalja. Detaljnija razjašnjenja premašila bi opseg jednog članka na blogu, pa smo ih izostavili.

Zemlje EU15+3 (Zapadna Europa)

Od 18 zemalja, devet imaju nuklearne reaktore u radu. Ukupno ih ima 115, od čega polovica (58) u Francuskoj.

U gradnji su samo dva reaktora, Olkiluoto 3 u Finskoj i Flamanville 3 u Francuskoj. Oba su suočena s velikim kašnjenjima (do 9 godina) i prekoračenjima troškova. To stvara probleme i s planiranom gradnjom dva reaktora istoga tipa (EPR) u NE Hinkley Point C u UK.

Nedavno je objavljeno da su ustanovljene u željezu reaktorske posude reaktora Flamanville 3, koje ugrožavaju sigurnost, što može dalje ugroziti projekte.[3]

U planu je 13 reaktora, a od toga čak 11 u UK. Samo za tri od njih procjenjujemo da se može očekivati da budu završeni do 2015.: jedan u Finskoj, te dva u UK.

Četiri države napuštaju nuklearnu energiju

S druge strane, čak četiri od ovih devet država donijele su odluku o potpunom prestanku korištenja nuklearne energije.

Njemačka će zatvoriti preostale reaktore (9) do 2022. (osam ih je već zatvoreno 2011.), Španjolska (7) do 2024., a Belgija (5) do 2025.. Švicarska će zatvoriti tri od pet reaktora do 2025., preostala dva 2029. i 2034..

Izgleda malo vjerojatno da bi neka od tih zemalja mogla promijeniti tu odluku tijekom slijedećih godina.

Francuska: veliki zaokret

Odluka Francuske, da do 2025. smanji udio nuklearne energije u proizvodnji električne energije sa sadašnji oko 75% na 50%, jednako je žestok potres za nuklearnu energetiku u svijetu kao i odluka Njemačke da nuklearnu energiju posve napusti i zatvaranje svih reaktora u Japanu nakon nesreće u Fukušimi. Na simboličkom planu još i više, s obzirom na veliki značaj koju je Francuska ranije pridavala nuklearnoj energetici, uz znatnu potporu javnosti.

Uz to, nuklearna kompanija Areva (u državnom vlasništvu), nakon velikih ambicija prije desetak godina, upala je u velike financijske gubitke zbog navedenih prekoračena troškova u gradnji dva EPR reaktora i zbog toga što od 2007. nisu dobili nijednu narudžbu za gradnju novih reaktora. U natječajima za gradnju reaktora u raznim zemljama pobjeđuju ih kompanije iz Rusije, Južne Koreje i Kine.

To smanjivanje bilo je jedna od bitnih točaka političkoga programa sadašnjeg predsjednika države Françoisa Hollandea u kampanji 2012. g.. Provedena je široka javna rasprava, Nacionalna skupština potvrdila je osnove plana, te se očekuje da ostale potrebne odluke budu donesene do kraja ove godine.

Nije specificirano točno koliko bi reaktora bilo zatvoreno. OK 27 reaktora preći će starost od 40 godina do 2025., a dosad nisu davane dozvole za produljenje preko tog roka. Računa se da će, uz dovršetak gradnje reaktora Flamanville 3, biti isključeno 22 do 25 reaktora. U tablicu smo unijeni nižu brojku.

Švedska i Nizezemska

Švedska ima deset reaktora u radu, jedan bi trebao zbog starosti biti isključen prije 2025., a nedavno je objavljeno da će još dva biti prijevremeno isključena, do 2025., zbog ekonomskih razloga.

Nizozemska ima jedan reaktor u radu i spominje se mogućnost gradnje još jednog, ali ništa konkretno.

Finska i Ujedinjeno Kraljevstvo: i dalje snažni oslonac na nuklearnu energiju

Samo dvije zemlje planiraju i dalje znatno oslanjanje na nuklearnu energiju.

Finska bi sadašnji broj od četiri reaktora mogla povećati na šest.

Složenija je situacija u Velikoj Britaniji. U radu je 16 reaktora, od kojih bi 13 trebala biti zatvorena do 2025.. Nekima možda bude produljena licenca za rad. Planirani novi raktori znatno su većih snaga. Vlada želi nadomjestiti postojeće reaktorima novima, te znatno povećati ukupnu instaliranu snagu.

Planovi za gradnju NE Hinkley Point C, s dva EPR reaktora, odmakli su više od drugih, ali WNA predviđa završetak gradnje 2023. i 2024.. Neki drugi reaktori, čija se gradnja planira u UK, možda bi mogli biti završeni do kraja 2025., ako se realizacija ubrza, ali zasad to ne izgleda vjerojatno.

Neki planovi možda budu i otkazani. Škotska pak planira zatvaranje reaktora na svom području bez gradnje novih.

Antinuklearno raspoloženje Zapadne Europe

U Zapadnoj Europi prevladava antinuklearno raspoloženje javnosti i vlada; nećemo ovdje analizirati koji su razlozi, niti druge elemente energetske situacije i politika.

Uz gore rečeno, treba još dodati da su tri zemlje: Austrija, Danska i Italija odustale od nuklearne energije zbog intenzivnih prosvjeda javnosti. Austrija je održala referendum, a Italija čak dvaput. Austrija nije pustila u pogon već završenu nuklearku, a Italija je prijevremeno zatvorila četiri reaktora.

Zemlje EU13 (Nove članice)

Šest od ovih zemalja ima reaktore u radu; mogli bismo pribrojiti i Hrvatsku, koja je vlasnica polovice NE Krško. U gradnji su dva reaktora u Slovačkoj, a u planu, s visokom vjerojatnošću realizacije do 2025., šest.

Dvije zemlje, koje sad nemaju nuklearne reaktore, planiraju ih graditi i završiti do 2025.: Poljska dva i Litvanija jedan, a u gradnji potonjeg sudjelovali bi i Litva i Estonija.

Tako bi se, suprotno trendu u EU15+3, broj zemalja koje imaju raktore povećao sa šest na osam. A ako računamo suvlasništva, onda bi sve članice EU koje su do 1990. bile pod komunističkom vlašću imale nuklearne reaktore. Ukupni njihov broj povećao bi se s 19 na 22.

Bugarska i Češka žele izgraditi nove reaktore, ali su ti planovi zasad odgođeni zbog ekonomskih razloga. Zato smo te reaktore prebacili u kategoriju “nakon 2025.”, ali postoji mogućnost da se to promjeni.

Poljska vlada izražava odlučnost, ali planovi gradnje zasad nisu čvrsto definirani. Ipak smo dva reaktora uvrstili kao vjerojatne za završetak do 2025..

Postoje konflikti i konkurencija između projekata reaktora u Poljskoj, Litvi, Bjelorusiji te u ruskoj enklavi kod Kalinjingrada.

Raspoloženje prema nuklearnoj energiji u novim članicama EU je dakle posve drugačije nego među starim članicama. Ima otpora javnosti (na savjetodavnom referendumu u Litvi većina je glasala protiv), ali je to raspoloženje slabije nego na zapadu i manje politički artikulirano.

Zemlje izvan EU (bivši SSSR)

U ovim zemljama danas ima 50 reaktora u radu, a 2025. g. bi mogao biti 51.

Rusija ima 34 reaktora u radu, od kojih čak 27 trebaju biti zatvoreni do 2025.. U gradnji je devet, a do 2025. bi moglo biti izgrađeno još 15.

Rusija osim toga ima i vrlo snažnu nuklearnu industriju i nadzor nad kompletnim nuklearnim ciklusom. Nema nikakvih dilema o daljem snažnom oslanjanju na nuklearnu energetiku, a nastupa kao graditelj i u drugim zemljama.

Ukrajija ima 15 reaktora u radu i također planira nastaviti se oslanjati na nuklearnu energiju. U tome postoje političke komplikacije, jer uvelike ovisi od Rusije, s kojom je sad faktički u ratu, za radove na postojećim raktorima, a istovremeno želi sklapati poslove s tvrtkama sa zapada.

U Belarusu su u gradnji dva reaktora.

_____________________

Bilješke

1.
Nezavisni savjetnik Steve Kidd, ranije zaposlen u WNA, u analizi njihovog izvještaja za 2014. iznosi kritike, ali ga i uvažava kao korektan i koristan: “The world nuclear industry – is it in terminal decline?”, 6.10.2014, http://www.neimagazine.com/opinion/opinionthe-world-nuclear-industry-is-it-in-terminal-decline-4394815/ ^

2.Hrvoje Požar: “Izvori energije”, Zagreb: SNL, 1980, str. 266. ^

3.
Izvorno priopćenje za medije, 7. travnja: “Flamanville EPR reactor vessel manufacturing anomalies”, http://www.french-nuclear-safety.fr/Information/News-releases/Flamanville-EPR-reactor-vessel-manufacturing-anomalies
Detaljnije objašnjenje, 13. travnja: “The EPR ‘anamoly;’ what’s at stake for Areva”, http://safeenergy.org/2015/04/13/the-epr-anamoly/
Jedan komentar, na sajtu s vijestima iz Francuske na engleskom, 21. travnja 2015.: “France’s nuclear calamity has UK worried”, http://www.thelocal.fr/20150421/flamanville-frances-own-nuclear-nightmare

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u nuklearna energija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s