Nuklearna energija u Japanu: prvi reaktor na mreži, ponovni rast, ali ne do nivoa iz 2011.

Sažetak: Slijedećeg mjeseca trebao bi biti ponovo pokrenut jedan nuklearni reaktor u Japanu. Aktualna vlada smatra vrlo važnim ponovni rast nuklearne energetike. Dvanaest reaktora uništeni su u nesreći ili trajno isključeni nakon ožujka 2011., a od preostala 43, za 24 je u tijeku proces za dobivanje dozvole za ponovno pokretanje. Do 2030. g., nuklearna elektrana i obnovljivi trebali bi pokrivati po oko 22% potrošnje.

Portal “World Nuclear News” objavio je 27. srpnja članak Japan two weeks from return to nuclear power. Naslov dovodi u zabludu, da se radi o masovnom povratku nuklearnoj energiji.

Veliki oprez u ponovom pokretanju reaktora

Nuklearne elektrane u JapanuRiječ je samo o jednom reaktoru, Sendai 1, za koji je kompanija-vlasnica zatražila od nacionalnog regulativnog ureda (NRA) konačnu provjeru sigurnosti, pa bi reaktor mogao biti pušten u pogon 10. kolovoza. To bi bio prvi reaktor koji proizvodi električnu energiju u posljednje skoro dvije godine.

Nakon nesreće u Fukušimi, svi reaktori su isključeni. Osnovan je novi Nuklearni regulatorni ured, nezavisniji kako od vlade, tako i od industrije nego njegov prethodnik. NRA je pripremio novi skup sigurnosnih uvjeta za nuklearne elekrane. Zadovoljavanje tih uvijeta traži od elektroenergetskih kompanija znatne tehničke napore, kao i promjenu korporativne i radne kulture (corporate and operational cultures). Sve je to podvrgnuto dugačkim javnim procedurama potvrde. Troškovi cijelog postupka po reaktoru iznose između 700 milijuna i milijardu USD.

Očekuje se da će se proces odobravanja ponovog pokretanja reaktora ubrzati, nakon što prvih nekoliko dobije odobrenje. Prema jednom predviđanju, u slijedećih pet godina na mrežu bi moglo biti ponovo priključeno 35 reaktora.

Detaljan i ažuriran pregled o povijesti i aktualnom stanju nuklearne energije u Japanu dat je na mrežnom sjedištu World Nuclear Association.

Veliki značaj nuklearne energetike 1954.-2011.

Japan je započeo vlastiti istraživački program nuklearne energetike 1954., izgradio prvi komercijalni reaktor 1966., a od 1973. nuklearna energija je bila među prioritetima energetske politike.

Razvijena je domaća nuklearna industrija za ovladavanje kompletnim nuklearnim ciklusom, te intenzivni istraživački programi (recikliranje nuklearnog goriva, brzooplodni reaktori, povećanje raspoloživosti i snage postojećih reaktora). Japan je siromašan resursima i nuklearna energija promatrana je kao sredstvo smanjivanja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva (uran se također uvozi, ali to se smatra manje rizičnim).

Godine 2008., Japanska agencija za nuklearnu energiju, u okviru programa smanjivanja emisija ugljičnoga dioksida, modelirala je stalni rast oslanjanja na nuklearnu energiju sve do 2100. g., ne samo za snabdjevanje električnom nego i toplinskom energijom, tako da bi krajem stoljeća nuklearna pokrivala 60% potrošnje primarne energije (godine 2008. iznosila je 10%).

Ipak su se, kao i drugdje u svijetu, pojavljivali tehnički problemi, koji su dovodili do produljenja rokova gradnje i prekoračivanja troškova. Godine 2002. bilo je predviđeno da se u slijedećih deset godina izgradi 12 novih reaktora, a izgrađeno je samo pet.

Prije Fukušimske nesreće, nuklearna je pokrivala oko 30% potrošnje električne energije. S tri reaktora u gradnji i devet planiranih, predviđalo se da će to porasti na najmanje 40% do 2017., te na 50% do 2030..

Aktualni plan do 2030.: nuklearna i obnovljivi

Nuklearne elektrane u Japanu - proizvodnja Proizvodnja električne energije iz nuklearnih centrala u Japanu.Početkom 2011. godine Japan je imao 55 operativnih nuklearnih reaktora. Četiri su uništena u katastrofalnoj nesreći u elektrani Fukušima Daići. Nakon toga osam ih je trajno isključeno, a 43 se vode kao operativni, ali samo nekoliko je kratko vrijeme radilo u posljednje četiri godine. Sada su 24 reaktora u procesu traženja dozvole za ponovni rad; ne navodi se što je s ostalih 19.

Budućnost nuklearne energije bila je predmet žestokih političkih sporova 2011.-2013. g.. Bilo je predloženo zatvaranje svih nuklearnih reaktora do 2040. godine, ali na izborima je pobijedila Liberalno-demokratska stranka, koja predviđa povratak nuklearnoj energiji, iako sa skromnijim brojkama od ranijih planova.

Aktualna japanska vlada je 2014. g. prihvatila Četvrti temeljni (ili strateški) energetski plan, u kojem predviđa obnovu oslanjanja na nuklearnu energiju, koja bi 2030. davala 20-22% potrebne električne energije, što bi pridonijeo planu smanjivanja emisija ugljičnoga dioksida za 26% u odnosu na 2013.. To je potvrđeno vladinim odlukama u travnju 2015. (pripreme za konferenciju UN o klimi u Parizu krajem ove godine).

Nakon zatvaranja nuklearnih elektrana, koje su 2010. g. proizvele 288 TWh (milijardi kilovatsati) električne energije, porasla je proizvodnja ponajviše iz prirodnoga plina (LNG), zatim iz ugljena; počela je brzo rasti proizvodnja iz obnovljivih. naročito solarne (ali udio je još mali), a raznim mjerama racionalne potrošnje smanjena je ukupna potrošnja s 1000 TWh godine 2010. na 923 TWh 2012..

Aktualni plan predviđa brzi razvoj obnovljivih, bez fiksiranja ciljeva. Gusto napučeni Japan nema mnogo hidroenergije. Solarne se razmatraju kao korisne za proizvodnju tijekom dnevnih vršaka potrošnje. Vjetar može dati znatan zhdoprinos, ali većina potencijala je u sjevernim područjima i zahtijevala balansiranje sa sustavima pohrane energije, koje tek treba razviti.

Vladin nacrt plana proizvodnje električne energije, objavljen u lipnju 2015, predviđa da će 2030. g. nuklearna davati 20-22%, obnovljivi 22-24%, LNG 27% i ugljen 26%.

Japanska gospodarska komora i dvije udruge poslodavaca lobiraju za što skorije ponovo pokretanje reaktora.

Pokrajinski sudovi mogu blokirati puštanje u rad

Slijedeći podaci su iz raznih izvora.

Protivljenje javnosti, iako su na parlamentarnim izborima pro-nuklearne stranke dobile većinu, izražava se na lokalnom i regionalnom nivou, često uz potporu lokalnih i regionalnih vlada, ali i sudova.

U svibnju o.g., pokrajinski sud u pokrajini Fukui zabranio je ponovno puštanje u pogon reaktora 3 i 4 u nuklearnoj elektrani Takahama. Sud smatra da sigurnost nije dokazana, uspkos zelenom svjetlu NRA.

isti sud je prošle godine bio donio istu odluku za dva reaktora u elektrani Ohi.

Također u svibnju, NRA je objavila da reaktor Ikata 3 zadovoljava sigurnosne uvjete.

U Japanu je tijekom 2014. instalirano 9,7 GW solarnih elektrana, što čini gotovo četvrtinu ukupno instaliranih u svijetu. (Japan je na drugom mjestu, iza Kine s 10,6 GW.) Vrlo brz rast stvorio je probleme elektroprivrednim poduzećima, koja su ujesen prošle godine ograničile snagu koju preuzimaju.

Japan je drugi najveći uvoznik ugljena na svijetu; prva je opet Kina, a treća Indija.

Zatvaranje nuklearnih elektrana dovelo je do znatnog porasta japanskih emisija ugljičnoga dioksida. U međunarodnim pregovorima o ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030., Japan zbog toga izlazi sa znatno skromnijim ciljevima nego Europska unija i SAD. U njihovu korist, obećali su znatan ulog svake godine u Zeleni klimatski fond (GFC) za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u nuklearna energija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s