Vjetroelektrane u Europskoj uniji 2015.-2030.

SAŽETAK:: Nakon nekoliko godina usporavanja zbog tehničkih problema i visokih troškova, gradnja pučinskih vjetroelektrana u Europskoj uniji ušla je ove godine u razdoblje snažne ekspanzije. Europska investicijska banka i Europski fond za strateške investicije osiguravaju povoljne uvjete financiranja. Vjetroelekrane u EU danas zadovoljavaju 10% potrošnje (Hrvatska je s 5% ispod prosjeka), a do 2030. očekuje se 24%.

Projekt Nobelwind u Belgiji

Nobelwind (pućinska VE u Belgiji)Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 250 milijuna eura zajma za podršku gradnji pučinske vjetroelektrane Nobelwind. Većina će biti financirana iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). Zajam će pokriti 38% vrijednosti ukupne investicije, koja iznosi 655 milijuna eura. U projektu s 39% sudjeluje kineska kompanija Sumitomo.

Elektrana će biti sagrađena 47 kilometara ispred belgijske obale kod Oostendea, na području od 20 kvadratnih kilometara, u moru dubine 26 do 38 metara. Početak gradnje planiran je u travnju 2016, a završetak u prosincu 2017..

Prosječna brzina vjetra, na visini od 79 metara iznad morske površine, je 9,3 m/s. Bit će sagrađeno 50 agregata s turbinama Vestas V112 snage 3,3 MW, tako da će ukupna instalirana snaga biti 165 MEW. Očekivana godišnja proizvodnja je 679 milijuna kilovatsati.

Proizvodnja je dakle kao da elektrana radi puno snagom oko 4.000 sati godišnje, oko polovicu do teorijskog maksimuma. To je bitno više nego za VE na kopnu.

Ekspanzija gradnje pučinskih VE ove godine

Gradnja pučinskih VE je znatno skuplja; također su projektanti i graditelji morali rješavati brojne tehničke probleme. Zbog toga i ovaj projekt kasni nekoliko godina za prvotnim planom, kao i drugi veliki projekti gradnje pučinskih elektrana u Sjeveroistočnom Atlantiku i Baltiku.

Međutim, ova godina obilježena je intenziviranjem gradnje, što upućuje da su bitni problemi svladani. Ekonomija obima i dalja tehnoloka poboljšanja sigurno će dovesti do pada cijena.

Prema izvještaju Europskog udruženja za energiju vjetra (EWEA), u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je nagli skok gradnje pučinskih VE. Izgrađeno je 2.343 MW, čime je ukupno instalirana snaga povećana za čak 29% u odnosu na kraj 2014..

Od te snage, U Njemačkoj j3e u šest mjeseci izgrađeno 1.765 MW, što je triput više nego u prvoj polovici prošle godine. Očekuje se intenzivna gradnja i slijedećih godina. (Vidi članak na ovom blogu Nagli rast pučinskih vjetroelektrana u Njemačkoj.)

Energija vjetra u EU 2015.-2030.

O stanju i perspektivama korištenja energije vjetra u Europskoj uniji nedavno je objavljen izvještaj savjetodavnog tijela Europske komisije ‘Joint Research Centre’. Prošle je godine u EU instalirano 13,05 GW, u svijetu rekordnih 52,8 GW a od toga 44% u Kini (23,2 GW). Udio vjetra u pokrivanju potreba za elekričnom energijom u šest zemalja je iznad 10%: Danska, Portugal, Irska, Španjolska, Rumunjska i Njemačka.

Europski proizvođači turbina pokrili su 78% tržišta van Kine. Proizvođači smanjuju proizvodne cijene boljim upravljanjem troškovima i smanjivanje troškova sirovina. Ukupni troškovi proizvodnje smanjuju se, u čemu veliki udio imaju poboljšani uvjeti financiranja.

Ujedinjeno kraljevstvo: vjetar i sunce 35-40% godine 2030.

Brod koji postavlja kabel za VEPrije nekoliko dana, u vrijeme kad je britanska vlada sklapala kontroverzne dogovore s francuskim i kineskim državnim kompanijama o gradnji “najskuplje nuklearne elektrane na svijetu” (Bloomberg), britanski državni Odbor za klimatske promjene (CCC) objavio je izvještaj da će elektrika iz vjetra (na kopnu) i sunca do 2020. biti jeftinija od one iz prirodnoga plina, te neće više trebati subvencije.

(Subvencije služe tome, da se ubrza razvoj novih tehnologija, koje bi se inače razvijale i na tržištu probijale mnogo sporije. Kako tehnologija sazrijeva i industrija se širi, troškovi bi trebali padati. Obnovljivi su primjer izvanredno uspješne primjene tog postupka. Nuklearna energija je suprutni primjer.)

Za pučinske (offshore) vjetroelektrane očekuje se da postanu jeftinije od plinskih (gledajući LCOE) krajem 2020-ih. (Kompletni izvještaj kao pdf dostupan je na mrežnom sjedištu CCC.

Troškovi prilagodbe mreže radi uključivanja isprekidanih izvora, procjenjuje se u izvještaju, bit će relativno mali: oko 10 funti/MWh (10,4 lipa/kWh), ako sunce i vjetar 2030. godine budu pokrivali 35-40% potrošnje električne energije. Pritom, ta ulaganja u redizajn mreže daju i dodatne koristi.

Ekskurs: Kina

Gore smo spomenuli da kineska kompanija sudjeluje u gradnji VE u Belgiji. Kina je posljednjih nekoliko godina daleko ispred svih ostalih u svijetu po gradnji vjetro i solarnih elektrana. U prvih devet mjeseci ove godine instalirnao je 12.480 MW vjetroelektrana, te je ukupni instalirani kapacitet dosegao 108.850 MW. Solarnih elektrana je instalirano u istom razdoblju 9.900 MW, a ukupno 37.950. Plan za 2020. g. je 200.000 MW VE i 150.000 MW SE.

Natrag u EU: vjetroelektrane 24% godine 2030.

Prije mjesec dana, EWEA je objavilo procjenu da vjetroelektrane mogu pokriti 24,4% potrošnje električne energije u Europskoj uniji 2030. g. (kompletan izvještaj dostupan je na mrežnom sjedištu EWEA.

Danas je na području EU instalirano 129 GW vjetroelektrana, koje pokrivaju 10% potrošnje. Godine 2030. moglo bi biti 320 GW, od toga 254 GW kopnenih (onshore), koje bi proizvele 533 TWh (milijardi kilovatsati) godišnje, i 66 GW pučinskih (offshore), koje bi proizvele 245 TWh.

Jedna četvrtina instaliranih kapaciteta bila bi u Njemačkoj (80 GW i 196 TWh), slijedile bi Španjolska (44,5 GW i 94 TWh), Francuska (32 GW i 88 TWh) i UK (40 GW i 120 TWh).

To je međutim smanjenje u odnosu na raniju projekciju EWEA od 400 GW do 2030.. Projekcija je u skladu s ciljevima energetske i klimatske politike EU od 2030., ali EWEA upozorava da države članice moraju osmisliti i donijeti konkretne politike da se postignu postavljeni ciljevi.

Što to znači za Hrvatsku?

Ima li to neke veze s nama? Ako bismo pretpostavili da u Hrvatskoj bude jedan posto od ukupno instalirane snage i proizvodnje vjetroelektarna u EU, to bi iznosilo, otprilike 7,5 milijardi kilovatsati godišnje. Time bi se pokrilo 40% današnje potrošnje električne energije Hrvatske; a sigurno neće doći do nekog spektakularnog rasta potrošnje.

Pa ako bismo pretpostavili da naša potrošnja električne energije poraste otprilike do prosjeka EU po stanovniku do 2030. g. (a taj prosjek neće rasti ili će rasti minimalno), to bi bilo oko 25 milijardi kilovatsati godišnje. Pa neka i korištenje energije vjetra bude u očekivanom prosjeku EU, oko 25% – to je nešto manje od gornje cifre.

Uz naše hidroelektrane, uz solarnu energiju za koju imamo bolje potencijale od europskog prosjeka, korištenje biomase gdje zahvaljujući šumama i poljima također imamo solidne potencijale, te nešto geotermalne, Hrvatska bi bez problema mogla 80% svojih potreba za električnom energijom pokrivati iz obnovljivih izvora (što Njemačka planira za 2050.).

Recimo da su pola toga iz isprekidanih izvora, tj. sunca iz vjetra; kao što smo gore naveli, Britanci smatraju da udio sunca i vjetra od 40% ne bi predstavljao osobite probleme ni troškove. U odnosu na njih (i recimo u odnosu na Njemačku ili Dansku) mi imamo prednost znatno većeg udjela akumulacijskih hidroelektrana.

Dakako, sve to pod pretpostavkom da se ugledamo u najbolje u Europskoj uniji, i budemo barem u prosjeku.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, obnovljivi izvori i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s