Njemačke elektroprivrede lobiraju za produljenje rada nuklearnih elektrana

Sažetak: Četiri njemačka velika elektroprivredna poduzeća nastoje smanjiti štete zbog odluke vlade o zatvaranju svih nuklearnih reaktora do 2022. g.. U pogonu je još osam od nekadašnjih 17 reaktora. U sporu su s vladom oko troškova.

Agencija Reuters danas je objavila članak Exit now, pay later: Germany’s rushed farewell to nuclear power. O njemačkoj odluci da do 2022. g. zatvori sve nuklearne reaktore iznose se uglavnom stavovi elektroprivrednih poduća. Ona koriste situaciju kad Njemačka ima probleme i troškove (val imigranata, skandal oko VW) da lobiraju za produljenje roka osam preostalih reaktora (devet ih je već isključeno).

Merkel u nuklearci RWEU ovakvim člancima, za čitatelje na engleskom jeziku, rutinski se tvrdi da država potiče obnovljive izvore da bi se nadoknadila proizvodnja iz nuklearki (»expand solar and wind power to help fill the energy gap«). Ali zapravo je obrnuto.

Još 2000. g. je bila donesena strateška odluka o energetskom zaokretu (Energiewende), tako da klasični izvori, pa i nuklearni, postepeno postaju nepotrebni i zatvaraju se. (Vidi npr. članak od 19. siječnja o.g. Njemački energetski zaokret 2000.-2014.-2050.)

A cijene elektrike iz vjetra i sunca sad su već niže nego iz novih NE (92 eura po MWh za nove fotonaponske u Njemačkoj, 103 za pučinsku vjetroelektranu u Danskoj, 130 za NE Hinkley Point C u UK).

Demokršćanska vlada je planirala zatvoriti postojeće reaktore u razdoblju do 2036. g. i ne graditi nove. Nakon Fukušime, prihvaćen je plan zatvaranja do 2022., koji je bila usvojila prethodan vlada SPD-a i Zelenih. Svega četiri posto njemačke javnosti podržava nuklearnu energiju.

Četiri velika elektroprivredna poduzeća podnijela su sudsku tužbu, zahtijevajući do vlade 24 milijarde eura odštete. Vlada odgovara da su za nevolje uvelike sami krivi, jer nisu na vrijeme shvatile dubinu promjena i prilagodila se. O tome smo mnogo puta pisali na ovoj stranici i na blogu (npr. Kako su europske elektroprivredne kompanije izgubile 500 milijardi eura)

Predstavnik industrije tvrdi: »to je bila izolirana odluka vlade, ili specifičnije kancelarke, koju nije slijedio nitko drugi u Europi.«

U stvarnosti međutim, odluke o napuštanju nuklearne energije, zatvaranjem svih reaktora i negradnjom novih, donijele su i Belgija, Švicarska i Španjolska, a Švedska i Francuska će u slijedećih desetak godina znatno smanjiti broj operativnih reaktora. (Vidi članak Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.)

Troškove dekomisije, za koje se ovdje navodi da iznose prosječno 4,7 milijardi eura po reaktoru, svakako bi trebalo pokriti, prije ili kasnije.

Ministarstvo gospodarstva osnovalo je komisiju koja do kraja siječnja 2016. treba pripremiti prijedloge za osiguranje tih sredstava.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s