Solarne elektrane većih snaga postale su potpuno komercijalne (da, i bez subvencija)

Sažetak: Vijesti iz Čilea, Indije i Teksasa govore o velikom padu cijena solarnih elektrana. Na osobito povoljnim područjima one su postale najjeftiniji izvor električne energije, uz cijenu oko 6 eurocenta po kilovatsatu, bez subvencija. U Njemačkoj, gdje su prirodni uvjeti vrlo nepovoljni, cijena je oko 9 ct/kWh. Hrvatska obala i otoci su negdje u sredini. Investicijska banka Goldman Sachs planira trostruko povećati svoja ulaganja u čistu energiju.

Nedavno smo pisali o situaciji i trendovima u gradnji vjetroelektrana u EU, s osobitim osvrtom na pučinske (off shore) vjetroelektrane. One su i dalje skuplje od kopnenih, ali cijene znatno padaju, tako da su sada otprilike u rangu s TE na ugljen i plin (a jeftinije od novih nuklearnih elektrana).

Posljednjih dana, ima zanimljivih novih vijesti o značajnom padu cijena solarnih elektana. U zemljama blizu ekvatora, one postaju najjeftiniji izvor energije, bez subvencija.

Solarna energija je danas u Čileu najjeftiniji izvor električne energije, po izvješću Deutsche Bank objavljenom prije nekoliko dana. Na drugom mjestu je vjetar. To je pokazao nedavni natječaj (tender), koji je bio raspisan za gradnju elektrana, bilo koje tehnologije.

Najniža cijena bila je za tri fotonaponske elektrane i za njih su sklopljeni ugovori, uz cijenu otkupa između 65 i 68 USD/MWh (46 do 48 lipa/kWh). Cijena gradnje je oko jedan USD po wattu vršne snage.

Na drugom mjestu po cijeni su bile vjetroelektane, a tek iza njih termoelektrane na ugljen, s ponuđenom cijenom 85 USD/kWh.

Čak i za koncentracijsku solarnu elektranu (CSP) sa skladištenjem energije cijena je 97 USD/MWh (68 lipa/kWh). (O CSP vidi članak na ovom blogu od 8. svibnja 2013..)

Tender za gradnju solarnih elektrana je prošloga tjedna zaključen u državi Andhra Pradesh u Indiji. Za ugovore o gradnji 500 MW vršne snage bilo je 30 ponuda, za projekte ukupne snage 5.500 MW. Najmanja ponuda bila je 5,21 Rs odnosno 78 USD/MWh, a najviše 6,01. Ugovore će dobiti Trina, First Solar i SunEdison.

Kad smo već kod Indije: Majanske žene iz možda najtradicionalnijeg dijela Guatemale, Ixila, školovale su se u Indiji za inženjere solarnih panela. Postavljaće solarne panele po udaljenim selima Gvatemale, a projekti su već krenuli.

Njihovo školovanje financirala je Vlada Indije u suradnji s lokalnim selonačelnicima. Indija je do sada obrazovala 1100 inženjera iz 77 zemalja svijeta.

U oba slučaja radi se o cijeni bez ikakvih subvencija. Jedino se garantira otkup sve proizvedene električne energije kroz određeni broj godina.

Prošlog mjeseca je grad Austin Teksasu, SAD, sklopio ugovor za gradnju fotonaponske elektrane od 300 MW po cijeni od 4 USc/kWh. Na to ide savezna subvencija od 2 centa (production tax credit), dakle ukupna cijena je 6 USc/kWh (60 USD/MWh), što je još uvijek jeftinije od elektrana na plin i ugljen.

Pristaše nuklearne energije još nedavno su se tješili kako je električna nergija iz kopnenih vjetroelektrana danas doduše znatno jeftinija, ali da je ona iz pučinskih vjetroelektrana i solarnih još uvijek skuplja. Sada ni to više nije točno.

Na izuzetnom povoljnim osunčanim područjima, fotonaponske elektrane proizvode po cijeni od 6 do 7 američkih centi po proizvedenom kilovatsatu (desetak posto manje u eurocentima).

Vidi o tome i članak o elektroenergetici Kenije i Etiopije od 16. listopada, te članak Električna energija iz solarne elektrane za 39 lipa kilovatsat! (23. siječnja 2015.).

S druge strane je Njemačka, koja je za korištenje solarne energije izrazito nepovoljna. Na tenderima u Njemačkoj ove godine, postignuta je cijena od 9,17 ct/kWh. (Vidi tekst od 31. listopada: Njemačka 2033.: 25% elektrike iz solarnih, 40.000 MW baterija?)

Hrvatska obala i otoci su po potencijalu negdje u sredini.

Gore spominjemo poznatu radikalnu zelenu grupu Deussche Bank; evo još jedne: Goldman Sachs triples its clean energy target to $150b.

Cilj investicijske banke Goldman Sachs donedavno je bio u “čistu energiju” uložiti 37 milijardi dolara. Sad su plan povećali na 150 milijardi ulaganja do 2025. g..

Ulagat će, koristeći razne financijske mehanizme, u korištenje energije sunca, vjetra, vode i biomase, zatim u energetsku učinkovitost, skladištenje energije (baterije), LED, električna vozila i prijenos energije.

Za male fotonaponske elektrane, pisali smo što piše druga grupa zelenih radikala, konzultantsku tvrtku Navigant, u članku Male fotonaponske elektrane do 2024. g..

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s