Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna

Sažetak:Nakon što su se britanskih konzervativci oslobodili pritiska bivših koalicijskih partnera liberalnih demokrata, ukinuli su ili reducirali niz politika poticanja obnovljivih izvora i štednje energije. Ipak tvrde da ostaju vjerni cilju smanjivanja emisija stakleničkih plinova. U nedavnom govoru, ministrica energetike Amber Rudd najavila je zatvaranje svih termoelektrana na ugljen do 2025.. Intenzivno će se poticati termoelektrane na prirodni plin, a ostaje podrška za pučinske vjetroelektrana. I dalje će intenzivno pomagati nuklearnu anergiju.

Parlamentarni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, održani u svibnju o.g., bili su obilježeni neočekivano uvjerljivom pobjedom konzervativaca, te katastrofalnim padom liberalnih demokrata. Konzervativci su osvojili apsolutnu većinu mandata, za razliku od 2010. kad su bili prisiljeni na koaliciju s liberalnim demokratima.

UK odustaje od TE na ugljen – ali to nije sve…

Amber RuddRekonstruirana vlada unijela je promjene u niz politika, a među ostalima i u energetici.

Vlada je ubrzo nakon konstituiranja Ukinula niz “zelenih politika” u energetici, koje su donijele prethodne laburističke i konzervativno-liberalne vlade. Ukidanje subvencija za vjetroelektrane na kopnu od 2012. blokirali su liberalni demokrati. Bitno su smanjene i potpore za solarnu energiju, za konverziju termoelektrana s ugljena na biomasu, te ukinute za uštedu energije za grijanje, potrošnju tople vode i drugo u kućanstvima.

Desetak dana prije početka Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Parizu, 18. studenoga,ministrica energetike i klimatskih promjena Amber Rudd održala je važan govor (tekst na službenom sajtu Vlade UK), iz kojeg su mediji ponajviše prenijeli najavu zatvaranja svih termoelektrana na ugljen do 2025. godine (Finacial Times: UK coal-fired power plants to be phased out).

Mnoge postojeće termoelektrane na ugljen trebaju biti zatvorene do 2023. jer ne zadovoljavaju propise EU za dozvoljene emisije ispušnih plinova, osim ako se ne ulaže u nadogradnju.

Situacija je međutim složenija. Britanska energetika politika rezultat je borbe raznih lobija i proturječnih strateških ciljeva.

Umjesto ugljena, intenzivno će se poticati gradnja novih termoelektrana na prirodni plin, ostat će poticaji za gradnju pučinskih vjetroelektrana, a ukinuiti se ili smanjiti za kopnene vjetroelektrane i solarne. TE na biomasu nije spomenula.

Austrija zatvara TE na ugljen

Ovih je dana također i Austrija najavila zatvaranje svih termoelektrana na ugljen do 2025. Time će smanjiti godišnju emisiju ugljičnog dioksida za 1,5 Mt. Radi se o tri bloka ukupne snage 792 MW (nešto više od ukupne snage TE Plomin 2 i planirane TE Plomin C), a jedan blok od 386 MW već je zatvoren u travnju o.g..

Nastavit će se koristiti termoelektrane na prirodni plin, usklađeno s potrebama. Austrija ima 5,4 GW plinskih termoelektrana, koje se koriste malo (oko 1.200 sati godišnje) zbog niske cijene električne energije.

Austrija proizvodi oko 60% elektrike u hidroelektranama, a 10% u drugim elektranama na obnovljive (kogeneracije na biomasu i bioplin, te vjetroelektrane i nešto solarnih). TE na ugljen sad daju 10%, što će biti nadoknađeno daljim rastom obnovljivih.

Austrija, kao i većina drugih zemalja iz skupine EU15+EFTA (članice EU iz 1995. plus Švicarska, Norveška i Island), ima viškove elektroenergetskih kapaciteta. To je rezultat dva osnovna trenda.

Prvo, od 1980. rast potražnje za električnom energijom bio je sporiji nego što se bilo planiralo na temelju trendova iz prethodnih desetljeća.

Drugo, prelazilo se s jednog tipa elektrana na drugi ovisno o kretanjima tehnologije i cijena (TE na naftu, TE na plin, nuklearne elektrane).

Tek treći čimbenik je briga za okoliš i resurse, koja dovodi do poticaja za obnovljive izvore.

Velika Britanija je također imala znatanrast instaliranih kapaciteta, a potrošnja električne energije ostala je relativno skromna, na oko 5.500 kWh/stan/godišnje. Međutim, kako mnoge elektrane stare i moraju biti isključene, situacija se bitno mijenja i prijeteća je mogućnost redukcija isporuka električne energije.

UK za plin, uran i pučinski vjetar

15-11-18- Kipper Wiliams, Guardian- smrt VEVijest nije neočekivana, komentira Finacial Times, jer je prošlogodišnja projekcija Ministarstva energetike predvidjela prestanak rada TE na ugljen do 2027.. Razlog su propisi EU o emisijama i planirane restrikcije u UK za gradnju TE na ugljen bez skupih tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika.

Radi se u svakom slučaju o značajnoj promjeni, jer TE na ugljen su prošle godine pokrile 29% potreba UK za električnom energijom.

Ministrici energetike objašnjava energetsku politiku sadašnje vlade ističuči brige: za očuvanje globalne klime, tehnološki napredak, interes britanske industrije, te ze relativno niske cijene elektrike. »Ne može biti zadovoljavajuće za naprednu ekonomiju da se oslanja na zagađujuće, ugljično intenzivne, 50 godina stare elektrane. (…) Moramo graditi novu energetsku strukturu za 21. stoljeće«, rekla je Rudd.

Kritičari tvrde suprotno: nova vladina politika vraća natrag u energetski sustav 20. stoljeća, udaljava od mogućnosti zadovoljenja ciljeva borbe protiv klimatskih promjena i povećat će troškove za porezne obveznike.

Dogoočekivani govor ministrice za energetiku došao je nakon nekoliko mjeseci obilježenih snižavanjem subvencija za solarne i kopnene vjetroelektrane, kao i za projekte uštede energije, važne za siromašnija kućanstva.

U mnogim seoskim predjelima postoji otpor lokalnoga stanovništva kopnenim vjetroelektranama, zbog zaštite pejsaža, a ti okruzi većinom glasaju za konzervativce.

Ministrica je najavila da će se potreba za novim elektranama, kao i za dekarbonizacijom, zadovoljiti novim nuklearnim elektranama, termoelektranama na prirodni plin, te »ako troškovi opadnu« novim pučinskim vjetroelektranama. »Do 2025, s izgrađenim novim nuklearnim centralama, pučinskim vjetrom konkurentnim drugim obnovljivima, štetnim ugljenom koji će biti stvar prošlosti, te pametnom energetikom, imat ćemo transformirani energetski sustav.«

Vlada će u proljeće 2016. objaviti detaljan prijedlog plana postepenog ograničenja rada i isključivanja TE na ugljen do 2025., uz važan uvjet da se mogu osigurati drugi izvori (termoelektrane na plin, uran i obnovljive).

Rudd je također najavila promjenu sadašnje politike subvencija, koje za gradnju vršnih elektrana najviše ohrabruju one na dizel, koje više zagađuju od plinskih.

Jedan od problema jest da vlada podupire i proizvodnju prirodnoga plina iz šejla, o čemu postoje kontroverze među stručnjacima i otpor lokalnog stanovništva i grupa za okoliš.

Pučinske vjetroelektrane

Ostaje podrška gradnji pučinskih (off-shore) vjetroelektrana, po čijoj je gradnji UK danas svejetski lider, iako ih Njemačka ove godine brzo sustiže. Ali podrška nije bezuvjetna, rekla je Rudd, nego će ovisiti o daljem padu cijena.

UK danas ima u pogonu 5.000 MW pučinskih vjetroelektrana (njihova godišnja proizvodnja veća je od godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj). S projektima koji su u gradnji ili planu, to će biti udvostručeno za 3-4 godine.

Prošlog tjedna, DONG Energy je ugovorila povećanje snage VE Walney za 660 MW, što će biti najveća pučinska VE u svijetu.

Gotovo istovremeno, Siemens je objavio dobivanje ugovora za isporuku 56 turbina snage 6 MW (ukupno 336 MW) za VE Galloper.

Vladino savjetodavno tijelo, Komitet za klimatske promjene (CCC), preporuča gradnju 1-2 GW pučinskih elektrana godišnje, tako da bi se 2030. g. dostiglo 30 GW. Procjenjuju, da će tijekom 2020-ih elektrika iz pučinskih VE postati jeftinija nego iz plinskih TE. Pritom su i potrebni troškovi za uključivanje isprekidanih izvora u mrežu skromni. (Kompletni izvještaj kao pdf dostupan je na mrežnom sjedištu CCC.)

Pučinske vjetroelektrane u znatnoj su ekspanziji ove godine, uz nove narudžbe i znatni pad cijena u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj. (Vidi o tome članak na ovom blogu od 26. listopada Vjetroelektrane u Europskoj uniji 2015.-2030..)

Kontroverze ekologije i ekonomije, države i tržišta

Ove bi najave trebale pokazati da vlada nije odbacila obećanje Prvog ministra Davida Camerona da će voditi “najzeleniju vladu ikad”, na koje ga je prije nekoliko dana u parlamentu podsjetio nedavno izabrani lider oporbenih laburista Jeremy Corbyn, tvrdeći da uoči Konferencije UN o klimatskim proegovorima u Parizu UK ima najveći zaostatak između aktualnog korištenja obnovljive energije i ciljeva za 2020.. Zbog rezanja potpora, u samo nekoliko tjedana je izgubljeno 1.000 radnih mjesta u solarnoj industriji, rekao je Corbyn.

Više puta u svojem govoru ministrica je spominjala da moramo raditi na cilju dekarbonizacije, ali i biti pragmatični, tj. brinuti o cijeni. »Možemo očekivati da oni koji plaćaju račune podupiru niskougljičnu elektriku samo dok su troškovi pod kontrolom (…) Subvencije mogu biti samo privremene, ne dio stalnog poslovnog modela. Najvažnije: nove, čiste tehnologije će biti održive u opsegu koji trebamo samo ako budu dovoljno jeftine. (…) Zelena energija mora biti jeftina energija.«

Zato su odlučili ukinuti sve subvencije za kopnene vjetroelektrane, te bitno smanjiti za solarne, kojih sada ima instaliranih 8 GW, a procjena je da će ih, i nakon ukidanja subvencija, biti 12 GW do 2020. (U Njemačkoj danas ima 38 GW). »Moramo raditi u smjeru tržišta na kojem je uspjeh pokrenut vašom sposobnošću da se takmičite na tržištu, a ne vašom sposobnošću da lobirate vladu.«

Financial Times konstatira da je Rudd u teškom položaju da istovremeno treba zadovoljiti raznolike interese (potrošača za što nižom cijenom, regulative EU i zahtijeva okolišnih grupa, raznih grana industrije, sigurnosti opskrbe).

Možemo dodati da postoji i ideološka napetost između nužnosti aktivne vladine politike i inzistiranju na načelima tržišnog natjecanja. Nedosljednost je očita u slučaju nuklearne energije.

Lobiranje, nesumnjivo, i dalje ima bitnu ulogu. Odluke koje najavljuje Rudd, i cjelokupna energetska strategija koju u posljednjih pola godine promovira konzervativna vlada, uvelike idu u korist naftnih kompanija BP i Shell, kojima je dobit opala za oko 60% zbog pada cijena nafte u zadnjih godinu i pol, pa žele postići rast prihoda od prirodnoga plina.

Prijeteći manjak kapaciteta

Zatvaranje TE na ugljen već je u tijeku, zbog starosti i neekonomičnosti. Kako je pisao Financial times 13. rujna, Britaniji prijeti manjak kapaciteta za zadovoljavanje tekuće potrošnje.

Investicijska banka Jefferies nedavno je objavila proračun da bi u zimu 2016.-2017., u slučaju niskih temperatura, prvi put u povijesti, UK moglo doći u situaciju da raspoloživi kapaciteti ne mogu zadovoljiti vršnu potražnju (53 GW vs. 56 GW). Od 2010. do proljeća iduće godine, zbog starosti i neekonomičnosti, bit će zatvoreno 16.000 MW termoelektrana na ugljen, a ukupno 21.400 MW, uključujući neke TE na plin i stare nuklearne. Sagrađeno je samo 6.000 MW novih upravljivih (dispatchable) elektrana.

Jedno od rješenja je gradnja novih podvodnih kabela s kontinentom. Njihov kapacitet će se sa sadašnjih 4 GW povećati na 10 GW do 2021..

Drugo rješenje na koje vlada računa je gradnja novih nuklearnih reaktora, koji će zamijeniti one koji se zbog starosti isključuju te će i nadmašiti njihovu ukupnu snagu.

Nuklerna kontroverza

UK je jedna od dvije europske zemlje iz grupe EU15+EFTA koja računa na jednak ili viši udio nuklearnih elektrana u budućem elektroenergetskom sustavu; druga je Finska. (vidi članak na ovom blogu od 9. lipnja 2015.: Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.: komunistička prošlost › nuklarna budućnost? ) Od 18 država iz te grupe, devet ih ima nuklearne reaktore. Četiri namjeravaju zatvoriti sve, dvije znatno smanjiti njihov udio, a jedna (Nizozemska) ima samo jedan reaktor.

U svojem govoru, Rudd je spomenula da protivnici nuklearne energije ne razumiju znanstvenu činjenicu, da su nuklearne elektrane sigurne i pouzdane. To nije potonje razložila. Više pažnje posvetila je pitanju cijene.

Nasuprot ukidanju ili drastičnom smanjenju potpora za obnovljive izvore, vlada inzistira na gradnju serije novih nuklearnih raktora uz obilnu državnu potporu: za NE Hinkley Point C garancije za sve kredite, garantirana otkupna cijena 40% veća nego za nove solarne elektrane u Njemačkoj itd.. Protiv te odluke u tijeku su postupci pred europskim sudovima, koje su pokrenuli Austrija i grupa udruga na čelu S Greenpeaceom. (Vidi članak na ovom blogu od 5. rujna: Odgoda gradnje NE u Engleskoj)

Rudd je to obrazložila riječima, da vrijedi uložiti u nuklearne centrale velike sume, da bi se učilo iz prakse: »Izazov, kao i za druge niskougljične tehnologije, jest osigurati nuklearnu energiju uz niske troškove. Zelena energija mora biti jeftina energija. Ali inovacija nije samo pokušavati stvari u laboratorijama i megično otkriti novi izvor energije. Ona se također mora testirati na velikoj skali. Učimo radeći. U 13 godina prethodne laburističke vlade nije naručena nijedna nova nuklearna elektrana. Suočeni smo s nasljeđem nedovoljnog investiranja. S planom da Hinkley Point C počne proizvoditi sredinom 2020-ih to se već mijenja.«

Dapače, nastavlja, ne smijemo ostati samo na ta dva reaktora. »Imperativ je da ne činimo greške kao u prošlosti te ostanemo samo na jednoj nuklearnoj centrali. Postoje planovi za novu flotu nuklearnih centrala (…) To nam može osigurati do 30% niskougljičnog elektriciteta koji će nam vjerojatno trebati u 2030-im godinama, te stvoriti 30.000 novih radnih mjesta.«

Veliki zahvati su nužni i za globalnu ekološku brigu: »To će nam osigurati niskougljičnu elektriku na skali koju trebamo. Klimatske promjene su veliki problem i zahtijevaju velike tehnologije. Kao što je rekao bivši glavni znanstvenic DECC David Mackay: “Ako svatko radi male stvari, postići ćemo samo malo. Moramo raditi naveliko. Ono što je potrebno su velike promjene.«

Uz obimnu pomoć britanske vlade, nuklearku grade francuske i kineske državne kompanije

Ima mnogo prigovora na vrlo visoku cijenu i snažnu državnu potporu za gradnju NE Hinkley Point C (Bloomberg: Najskuplja nuklearna elektrana na svijetu). Projekt, koji vodi francuska EDF, ovisi o vrlo visokim poticacijma vlade, a također je od odlučnog značaja znatno ulaganje kineskih kompanija, o čemu je postignut dogovor u listopadu, prilikom posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Londonu.

To je samo dio niza ugovora između britanske i kineske vlade, teških 40 milijardi funti (62 milijarde USD).

U paketu je bio i ugovor između britanskog BP i kineske elektroenergetske kompanije Huadian o isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG), težak 10 milijardi dolara, ugovori o suradnji u brodogradnji, automobilskoj industriji idr..

Kinezi će uložiti trećinu od ukupno 18 milijardi funti. Načelni dogovor je postignut o francusko-kineskoj suradnji za gradnju još dvije nuklearne elektrane u UK: Sizewell C, gdje bi se gradila još dva francuska reaktora tipa EDF, i Bradwell, gdje bi godine 2022., pod vodstvom kineske CGN (General Nuclear Corporation), mogla početi gradnja reaktora tipa Hualong One, kineskog dizajna. Također EDF i CGN računaju na budući zajednički nastup na trećim tržištima.

Strateško partnerstvo: kineska industrija, britanske financije?

Si Đinping i David Cameron u pubuDok su malobrojni Britanci prosvjedovali zbog kršenja ljudskih prava u Kini, Si Đinping je rekao: »Izgradit ćemo globalno, opsežno strateško partnerstvo među našim zemljama u 21. stoljeću, i zajednički stupiti u zlatno doba.« Kina razvija dobre odnose s Europskom unijom i glavnim europskim silama. Na kineskom sajtu globaltimes.cn, direktor Centra za Europske studije na Sveučilištu Fudan Ding Čun ističe da te veze pomažu graditi multipolarni svijet. Istoga dana objavljen je drugi komentar, naslovljen Budući svjetski poredak fokusiran na kinesko-američki konflikt.

Na pitanje reportera BBC-a, Cameron je rekao da su radna mjesta u UK važnija od ljudskih prava u Kini. Si je rekao da Kina pridaje “veliku pažnju” zastiti ljudskih prava, a da su uvijek moguća poboljšanja.

Steve Hilton. bivši Cameronov savjetnik, rekao je da bi UK trebala proglasiti sankcije Kini umjesto da im se ulaguje, te da su ovi ugovori najveće poniženje za UK od 1976, kad su zbog financijske krize morali tražiti pomoć IMF.

Upada u oči potpuni izostanak nekad moćne britanske nuklearne industrije iz ovi poslova. Cameronova vlada ima u prvom planu interes Londona kao velikog centra globalnih financija, koji može poslužiti kao glavni zapadni partner kineskoj industriji i kineskim investitorima. Druge grane britanske industrije od toga će također imati koristi.

Nada u budući novi rast britanske nuklearne industrije: modularni reaktori

Britanska nuklearna industrija odavno je potisnuta na svjetskom tržištu, od američke i francuske konkurencije, koju su pak u posljednjih desetak godina potisnuli Korejci, Kinezi i Rusi. Vlada najavljuje, uz reaktore koje će graditi Francuzi i Kinezi, ulaganje u nuklearna istraživanja i razvoj, koji bi u budućnosti trebali donijeti ponovni uzlet britanske industrije.

Britansko Ministarstvo financija objavilo je 25. studenoga Spending Review and Autumn Statement 2015. Dokument prikazuje kako vlada namjerava utrošiti 4.000 milijardi funti u slijedećih pet godina.

Vlada će udvostručiti ulaganja za energetska istraživanja. Najmanje 250 milijuna funti bit će investirano u nuklearna istraživanja. Britanija želi obnoviti položaj koji je imala 1960-ih i 1970-ih kao jedan od globalnih lidera u razvoju nuklearne energetike.

Fokus će biti na razvoju malih, modularnih nuklearnih reaktora. Javni natječaj za dobivanje državnih sredstava bit će raspisan početkom iduće godine. Predvđa se da prva mala nuklearna elektrana bude sagrađena tijekom 2020-ih.

Vlada UK je već prošlog mjeseca dala podršku Westingouseu za razvoj mNE od 225 MW.

Ministrica Rudd najavila je tu orijentaciju u svojem govoru tjedan dana ranije: »Moramo dalje graditi na našoj bogatoj nuklernoj baštini i postati centar globalnih nuklearnih inovacija. To znači iskorištavati naše svjetski vodeće tehničke stručnjake u centrima izvrsnosti na sveučilištima u Manchesteru, Sheffieldu i Lancasteru. To također znači istraživati nove prilike kao što su mali modularni reaktori, koji obećavaju jeftinu niskougljičnu energiju.«

Sada na istraživanju malih modularnih reaktora u svijetu rade američke kompanije NuScale Power, Westignouse i Babcock&Wilcox (Westinghouse je dio japanske Toshibe). Kina radi na konceptu Pebble Bed Modular Reactor (PBMR), na kojem je radila i Južna Afrika ali je projekt bio ukinut 2010. g..

Takve elektrane, s dijelovima koji se dovršavaju u tvornicama i montiraju na mjestu gradnje, trebale bi se graditi brže i biti jeftinije nego sadašnje, te u upotrebi biti fleksibilnije (što je važan zahtjev, s obzirom na aktualni i projecirani veliki rast proizvodnje u solarnim i vjetroelektranama).

Ne postoji takva stvar kao “slobodno tržište”

Važno je imati na umu da je u svakom slučaju riječ o raznim vrstama državnih subvencija i drugih potpora raznim izvorima energije i elektranama. Ne radi se ni u kojem slučaju o tome da je na jednoj strani državna regulativa, a na drugoj zahtjevi slobodnoga tržišta. Potpuno slobodnoga tržišta u energetici, a pogotovo u elektroenergetici, nikad nije bilo i načelno je nemoguće.

Dapače, piše ‘The Guardian’ u jednom komentaru, tržište radi u korist obnovljivih, a državna intervencija pomaže tržišno neuspješne: »Obnovljiva energija je većinom nova priča o uspjehu privatnog sektora u UK, gdje troškov i brzo padaju, koja zaslužuje promišljenu i vremenski ograničenu potporu. Nuklearna energija je zrela tehnologija koju vode kompanije u državnom vlasništvu iz Francuske i Kine, gdje troškovi stalno rastu, kojima ne bi smjeli biti odobrene, na rok od 35 godina, otkupne cijene dvostruko veće od današnjih prodajnih cijena električne energije.«

Gradnja novih TE na plin, naglašavaju kritičari, iako one emitiraju manje ugljičnoga dioksida, znači produljenje ovisnosti UK o fosilnim gorivima, a bez toga se može. Rudd je rekla da vlada nema namjeru odutati od Zakona o klimatskim promjenama (Climate Change Act), donesenog 2008., koji predviđa smanjivanje emisija stakleničkih plinova za 80% do 2050. g.. Nesigurno je može li se taj cilj dostići.

Nije neobično da podjednako oštre kritike ministričinog govora dolaze od inače ljutih antagonista – industrije ugljena i obnovljivih. Dale Vince, šef tvrtke za dobavu zelene energiije Ecotricity, kaže da je njezin stav prema obnovljivima u suprotnosti s brigom za troškove. »Morate pomisliti da niste dobro čuli, kad vlada najavljuje nove subvencije za industriju fosilnih goriva, ovoga puta za TE na plin, a nedavno su rekli da industrija obnovljviih mora stati na vlastite noge. Podrška za nuklearnu energiju, fraking i sada za TE na plin, dok se isključuju kopnene vjetroelektrane i solarne zbog troškova, pokazuje koliko je aktualna vlada nečasna i krajnje nekonzistenta. To pokazuje da Torijevci nisu stranka biznisa, nego stranka “business as usual”.«

Njemačka kompanija E.ON, koja posjeduje TE na ugljen Ratcliffe, snage 2.000 MW, inzistira da ugljen mora imati dulju budućnost u UK, usprkos putu ka energetici bez ugkljika.

Elektroprivredna organizacija Drax, koja je usred velikog projekta konverzije termoelektrana s ugljena na biomasu, uz investiciju od 700 milijuna funti, na dan nakon ministričinog govora doživjela je pad vrijednosti svojih dionica od 3,8%, jer je Rudd ijednom riječi spomenuti biomasu kao obnovljivi izvor energije.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, elektrika, energetika, fosilni izvori, nuklearna energija, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s