Energetska strategija Irske: tranzicija, dileme oko preciznosti, participacija

Sažetak:Prijedlog energetske strategije Irske do 2030. g. (s projekcijama do 2050. i 2100.) sadrži ambiciozne ciljeve i brojne akcije. Neke kritike kažu da predviđene mjere nisu dovoljno konkretne. Prijedlog veliku važnost pridaje demokratskoj participaciji. Međutim, lokalne zajednice često su protiv gradnji vjetroeletrana jer ih grade i ubiru novac velike kompanije. zanimljivo pitanje je prenamjena TE na ugljen za korištenje biomase. Suzdržan je stav prema frackingu. Nuklearne elektrane nisu opcija.

Moneypoint termoelektrana u IrskojMinistarstvo Irske za komunikacije, energiju i prirodne resurse ove je srijede objavilo Prijedlog energetske strategije Transition to a Low Carbon Energy Future 2015-2030, koji sadrži projekcije do 2050. pa i do 2100. g.. (Dokument kao pdf. Opsežnije priopćenje za medije: Energy White Paper sets ambitious course for a carbon-free energy system)

Ambiciozan cilj dekarbonizacije

Predviđeno je do 2050. g. smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida iz izvora povezanih s energetikom za 80% do 95% u odnosu na nivo iz 1990.. Goriva s visokim emisija ugljika, kao treset i ugljen, bit će zamijenjivana gorivima s manjim udjelom ugljika i obnovljivim izvorima. Suzdržan je stav prema tehnologiji hidrauličkog loma (frackinga) za pridobivanje prirodnoga plina i nafte. Najveći udio imat će vjetroelektrane, znatan udio solarne elektrane i bio-energija (uključujući energetske usjeve), a također i korištenje energije plime i oseke i oceanskih valova.

Fosilna goriva trebala bi biti gotovo napuštena u korist obnovljvih do 2050. g.. Emisije staklenikih plinova iz energetike trebali bi biti nula ili ispod nule do 2100..

Prijedlog sadrži popis 90-ak akcija za dostizanje tih ciljeva. Predviđen je niz mjera poticaja razvoj< obnovljivih, kogeneracije i daljinskoga grijanja, za električna i plinska vozila i prometnu infrastrukturu, za poboljšanje energetske učikovitosti u industriji i zgradarstvu, savjetovanje i obrazovanje potrošača idr..

Od pasivnih potrošača do aktivnih građana

Jedno od poglavlja Prijedloga naslovljeno je “Od pasivnih potrošača do aktivnih građana”. Ministar Alex White je prilikom predstavljanja dokumenta osobito istakao ulogu participacije građana: »Možemo postići ovaj ambicionizni cilj dekarbonizacije samo uključujući sve građane u energetsku politiku i njenu primjenu. Suočavanje sa izazovom globalnog zagrijavanja ne može više biti ograničeno na ravan međunarodnih ugovora ili odluka vlade.« Ono traži promjenu načina na koji grijemo svoje domove, putujemo, sudjelujemo u odlučivanju o infrastrukturi. »U slijedeća dva do tri desetljeća promijenit ćemo način na koji živimo – i promijenit ćemo ga nabolje.«

Predviđeno je osnivanje Nacionalnog energetskog foruma, koji bi trebao koliko je god moguće postizati i održavati konsenzus o mjerama politika potrebnim da se ostvari energetska tranzicija.

Lijepa načela, ali nedovoljno konkretne mjere?

U tri dana od predstavljanja, Prijedlog je izazvao niz reakcija, pohvala i zamjerki. Kritičari kažu da za energetsku učikovitost dokument sadrži samo obećanja, a ne specifične, precizne mjere. “Irish Times” piše: White Paper on low-carbon energy future is pretty lame). Friends of the Earth Irske kažu da da predviđene akcije ne odgovaraju obimu ambicija niti hitnosti izazova. [FoE Hrvatske je “Zelena akcija”.]

Treba imati na umu i ozračje predizborne kampanje, jer slijedeći parlamentarni izbori trebaju se održati do travnja 2016..

Oporbena stranka desnog centra Fianna Fáil (vladala od 2011., kad su katastrofalno izgubili izbore pavši sa 77 mandata na 20), smatra da Prijedlog iskazuje visoke aspiracije, ali je nedovoljno specificiran. Upozoravaju da je Irsak u 2013. iz obnovljivih pokrila samo 8,6% potreba za energijom, te prijeti opasnost da ne zadovolji obavezni cilj od 16% do 2020., dogovoren u EU; to bi značilo globu od 100 do 150 milijuna eura za svaki postotak zaostatka.

Otpor lokalnih zajednica vjetroelektranama

Jedan od problema je načelno isticanje lokalnih zajednica kao sudionika promjena u energetici. Jedan od glavnih razloga zašto se mnoge lokalne zajednice u ruralnoj Irskoj opiru vjetroturbinama, kaže FOE, jest to, što ih doživljavaju kao nametnute od privatnih tvrtki koje imaju koristi od velikodušnih državnih subvencija. Kopnene vjetroelektrane imat će veliku ulogu ako se žele ostvariti ambiciozni planovi, a kako sad stvari stoje, bit će velikih lokalnih otpora.

[Nasuprot tome, lokalne zajednice i građani kroz energetske i poljoprivredne zadruge imaju veliku ulogu u politici “energetskog zaokreta” u Njemačkoj, Danskoj, Austriji. Situacija u UK je slična kao u Irskoj.]

Prenamjena termoelektrane s ugljena na biomasu?

Najveći emiter ugljičnoga dioksida u Irskoj je termoelektrana na ugljen Moneypoint, snage 915 MW. Ona pokriva oko 25% potrošnje električne energije u Irskoj. Kompanija ESB, koja upravlja elektranom, reagirala je na Prijedlog upozorenjem da bi prerano zatvaranje bilo loše za irsku ekonomiju i za okoliš.

Postoji projekt da se prenamjeni za korištenje biomase (pretežno drvenih peleta). Postroijenja dolaze na kraj životnoga vijeka između 2020. i 2025.. (Postoje želje da se na tom mjestu sagradi nuklearna elektrana, ali Prijedlog navodi da su u Irskoj one zakonski zabranjene.)

Na sličan način, postepeni prelaz na korištenje biomase je u tijeku od 2004. u TE Drax u Engleskoj, koja je s 3.960 MW instalirane snage najveća elektrana u Zapadnoj Europi (mrežno sjedište kompanije: Drax i Drax Biomass). O toj elektrani i konverziji postoji obilje tekstova na internetu; jedan od najnovijih u časopisu “New Scientist”: UK to build world’s first power plant with negative emissions.

Podrška udruge inženjera

Udruga inženjera Irske mnogo srdačnije je popratila objavu dokumenta. Smatraju vrlo pozitivnim da, nekoliko dana nakon dogovora o klimatskim promjenama u Parizu, Irska ima »široki strateški okvir za naše energetske politike u slijedećih 15 godina, da bismo postigli radikalnu transformaciju potrebnu našem cjelokupnom energetskom sustavu«.

Udruga također ističe važnost osnaživanja građana, uključujući lokalne zajednice, u razvoju energetske učinkovitosti i obnovljive energije. Zadovoljni su što prijedlog daje visoki značaj participaciji i savjetovanju, uključujući sve aktere, od kućanstava od financijskih isntitucija.

»Iako Prijedlog ne postavlja čvrste ciljeve za godinu 2030., Irski inženjeri pozdravljaju niz specifičnih akcija od 2016. i pozdravljaju obavezu godišnje procjene procesa, koja će pokazati napredak i signalirirati potrebne prilagodbe ili mjere da se podrži napredak.«

Česta je dakle primjedba da Prijedlog (White Papper) previše ostaje na načelnoj ravni, da nije dovljno preciziran, kao da se radi o “Green Paper” (u hrvatskoj terminologiji, Nacrt). Ipak, reklo bi se da ističe dobra načela i poticajan je za diskusiju.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u energetika, fosilni izvori, klimatske promjene, obnovljivi izvori, politika i označen sa . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s