Drveni peleti: visokovrijedna biomasa za najrazvijenije

Drveni peleti dobivaju se od drvnog ostatka, koji se melje u sječku a zatim u piljevinu, ispreša, dobro osuši i oblikuje u jednolika cilindrična zrna promjera 4-10 milimetara i duljine 3-50 mm. (Vidi hrvatska mrežna sjedišta drvnipelet.hr i drvniklaster.hr.) Koriste se u kotlovinicama i u kogeneracijskim postrojenjima za dobivanje toplote i električne energije.

Energetska vrijednost je znatno viša nego sirovog drvata: oko 18 MJ (5 kWh) po kilogramu (sirovo drvo oko 10-11 MJ, kameni ugljen oko 25 Mj/kg, lož-ulje 36 MJ/kg). Jednostavan za korištenje, ali naravno za mljevene i sušenje se troši energija.

Brz rast potrošnje u najrazvijenijim europskim zemljama

Biomass for energyPrema Svjetskoj organizaciji za poljoprivredu (FAO), globalna proizvodnja peleta bila je 2014. g. rekordnih 26 milijuna tona, što je rast za čak 16% u odnosu na 2013.. Od toga 90% u Europi i Sjevernoj Americi. (Vidi članak UK now burning 33% of world’s wood pellet imports.)

Međunarodna trgovina je 14 milijuna tona, a od toga je trećina uvezena u UK. (Po podacima Eurostata, koje navodimo dolje, dolje čak i više.) Najveći udio u tome ima velika TE Drax koja je znatnim dijelom s ugljena prešla na korištenje biomase (vidi o tome u članku Energetska strategija Irske, 19. prosinca). Velik dio uvozi se iz SAD i Kanade. Na članice EU otpada 78% globalne potrošnje.

Postoji skepticizam kod nekih znanstvenika koji se bave klimom o korisnosti rastućeg spaljivanja biomase za proizvodnju električne energije, kao i zabrinutost zbog povećane sječe šuma (npr. u južnim dijelovima SAD). Međutim, proizvodnja peleta iznosi manje od jedan posto svjetske proizvodnje trupaca, a oko 1,5% proizvodnje drva za loženje.

Prema podacima Eurostata (tablica 5 na stranici Forestry Statistics), proizvodnja drvenih peleta u Europi godine 2010. iznosila je 7,9 milijuna tona, a 2014. 13,1 milijuna tona. Uvoz (iz zemalja izvan EU) je 2010. bio 2,1 milijuna, a 2014. gotovo četverostruk, 8,1 milijuna tona. UK ima proizvodnju svega 335.000, a uvoz 7,2 milijuna tona (u što je uračunat i uvoz iz drugih zemalja EU).

Danska – lider u korištenju biomase

Danska ima malenu proizvodnju (razumljivo, jer baš i nema šuma) od 92.000 tona 2014. godine, a uvoz 2,1 milijuna tona. Treća po uvozu je Italija s 1,9 milijuna tona.

Danska također koristi velike količine otpadne biomase i bioplina iz svoje vrhunske poljoprivrede. 63% danskih kućanstava priključeno je na daljinsko grijanje stanova, a 52% toplote dolazi od biomase. Ona se proizvodi u kombi postrojenjima, u kojima se također proizvodi i električna energija. Cilj za 2035. je 100% biomase u sustavima daljinskog grijanja.

Danska također ima dugoročni program povećavanja pošumljenih područja. Drvna masa u danskim šumama porasla je 1990.-2010. za 76%. Porasla je i drugdje u najrazvijenijim zemljama: u Europi bez Rusije +28%, a u Sjevernoj Americi 11%.

Znatno pada potrošnja drva za proizvodnju papira, pa se to drvo sad može preusmjeriti za energetsku upotrebu.

Prema danskoj brošuri Biomass For Energy”, za 2020. se u Europi predviđa potrošnja drvenih peleta od 35 milijuna tona, od čega bi 20 milijuna bila domaća proizvodnja, a 15 milijuna uvoz iz Sjeverne Amerike. Peleti će biti najveći dio biomase korištene u većim kombi-elektranama; drvna sječka koristit će se u malim i srednjim kombi elektranama.

Po proizvodnji, na prvom mjestu u Europi 2014. g. je Njemačka s 2,9 milijuna tona. Slijedi Švedska s 1,6, te Latvija s 1,3 i Francuska s 1,2. Njemačka je neto izvoznik, Švedska uvoznik, Latvija izvozi skoro cijelokupnu proizvodnju a Francuska je na nuli.

Hrvatska: početak razvoja

U Hrvatskoj nije zabilježena proizvodnja 2010. g., a 2014. je iznosila 124.000 tona. Uz uvoz od 4.000 tona, Eurostat bilježi izvoz od 161.000 tona, što izaziva određenu zbunjenost. Neregistrirani uvoz iz BiH? Jednaka stastistička anomalija kod Bugarske.

Drveni peleti su dobar posao i neki hrvatski poduzetnici su se uključili. Količine su očito još male u odnosu na naše mogućnosti. Izvoz peleta po svoj prilici je bolji za hrvatsko gospodarstvo, nego izvoz neprerađenog drva.

Državna tijela bi pak trebala razmotriti je li isplativije izvoziti pelete, ili ih koristiti u domaćim termoelektranama-toplanama.

One su se kod nas ipak počele graditi i na dan 10 prosinca je priključeno na električnu mrežu devet malih BTE-TO ukupne snage 15,9 MW, a sklopljeni su ugovori za još 42 postrojenja snage 71,4 MW.

Korištenje biomase bit će vitalno važan dio budućeg energetskog sustava, baziranog 60%, 80% ili 100% na obnovljivim izvorima energije.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s