Potrošnja energije u svijetu 2015.: u tijeku je globalni strateški zaokret

Prenosimo nekoliko najnovijih statističkih podataka o kretanju potrošnje energije u raznim zemljama i regijama svijeta.

Energetski zaokret i četvrta industrijska revolucija

Energiewende ciljevi 2050U zemljama koje su prošle i u bitnom završile prvu i drugu industrijsku revoluciju (parni stroj i električna energija) definitivno je i potpuno raskinuta pozitivna korelacija između rasta BDP-a i rasta potrošnje energije (pa i električne energije). Ta se veza raskidala postepeno još od 1980-ih (početkom treće industrijske revolucije), a proces je završen 2000-ih. Ranije je važilo kao dogma da je nemoguće povećati BDP, a da se ne poveća potrošnja energije (iako za manji postotak).

Pad potrošnje u nekim godinama djelomice je uzrokovan padom ukupnih ekonomskih aktivnosti, ali to nije glavni razlog. U tijeku je, u najnaprednijim zemljama, dugoročni strateški zaokret, Energiewende, pogonjen državnim politikama, tehnološkom revolucijom[1] ali i tržišnim silama.

Najnaprednije zemlje (G7, EU15+EFTA, OECD) imaju sasvim blagi rast, stagnaciju ili pad, a njihovi dogoročni planovi uključuju znatno smanjenje potrošnje primarnih oblika energije[2], te u nekim slučajevima i smanjenje potrošnje električne energije[3] (čak i uz projektirani masovni prelaz na električna cestovna vozila u slijedećim desetljećima). Taj je raskid s koncepcijom nužnosti stalnoga rasta potrošnje energije i materijala prvo i najvažnije svojstvo energetskog (i ekološkog) zaokreta.

Ali tu je odmah, u najnaprednijim zemljama, drugo svojstvo: promjena strukture potrošnje primarnih izvora energije, te u elektroenergetici strukture goriva u elektranama. Svuda je prva karakteristika rast obnovljivih, koji će se neminovno i nastaviti slijedećih godina i desetljeća.[4] Ta promjena u kvaliteti, ne samo kvaniteti, sad zahvaća i zemlje koje su u razdoblju industrijske revolucije (pri kraju kao Kina[5] ili još u početnim fazama kao Indija[6]), ili čak jedva da ju započinju, a nove tehnologije im daju nove prilike za “prečice”, da ne moraju ponavljati stadije kroz koje su prošle najnaprednije zemlje.[7]

Neke brojke globalno i za ključne zemlje

Prvo neki podaci iz upravo objavljenog Enerdata Global Energy Statistical Yearbook 2015. – Electricity domestic consumption. To je statistički godišnjak, koji priprema globalna savjetnička tvrtka Enerdata; cjeloviti izvještaj može pročitati samo uz plaćanje.

Potrošnja električne energije u svijetu 2014. godine povećala se u odnosu na 2013. za samo 1,2%. Usporen je rast u Kini (+3,8%), a najrazvijenije zemlje svijeta bilježe pad: Europska unija -3,0%, G7 -1,4%, OECD -1,2%.

Zanimljivo je pogledati dugoročnije trendove, izbjegavajući utjecaj varijacija zbog trendova ekonomske aktivnosti, vremenskih prilika idr..

Podaci potvrđuju stagnaciju ili vrlo spori rast u najrazvijenijim zemljama. One su došle do određenog plafona potrošnje, te su okrenule svoju pažnju prema mjerama učinkovite potrošnje i promjeni strukture izvora. Sve te zemlje imaju znatne viškove instaliranih kapaciteta, jer su trendovi rasta potrošnje još od 1980-ih bili sporiji nego što se očekivalo.

Godine 2000.-2014., prosječni godišnji rast potrošnje električne energije u Europskoj uniji (gledajući, naravno, sadašnjih 28 članica) bio je samo +0,4%. U Europi kao cjelini +0,6%, u zemljama G7 (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD, UK) samo +0,2% te u zemljama OECD +0,7%.

SAD u tom razdoblju bilježe prosječni godišnji rast +0,5%. Japan, UK i Švedska imaju u razdoblju 2000.-2014. pad potrošnje.

Također se može primijetiti da u mnogim europskim zemljama potrošnja opada posljednjih 5-6 godina.

  • Njemačka je vršak potrošnje od 547 TWh imala 2010. g., a prošle godine 516 TWh.
  • Francuska također vrh 2010. sa 472 Twh, a prošle godine 430 TWh.
  • UK je imala vrhunac još 2005. s 357 TWh, a prošle godine 310 TWh.
  • Italija je na vrhuncu potrošnje bila 2007. i 2008. g. s 319 TWh, a prošle godine 288 TWh, itd..

Europska unija je imala vrhunac potrošnje oo 2.978 TWh 2008. godine, a 2014. godine 2.866 TWh.

U Rusiji je prosječni godišnji rast 2000.-2014. g. bio +1,7%; ali zbog golemog pada 1990-ih, i danas je ispod potrošnje, koju je imala u doba SSSR (godine 2014. bilježi -4,8% u odnosu na 1990.).

Na suprotnoj strani, u tih 14 godina prosječni rast potrošnje u Kini bio je 10,9% godišnje. Godine 2014., potrošnja električne energije bila je devet puta veća nego 1990.. Po stanovniku, danas je otprilike jednaka kao u Hrvatskoj.[8]

U Indiji je rast bio 7,2% godišnje, a u odnosu na 1990. potrošnja je porasla 4,6%. Ali po stanovniku, to je danas manje od jedne četvrtine potrošnje u Kini. Indonezija bilježi 6,7% godišnje, Malezija 5,8%, Južna Koreja 4,7%.[9]

Francuska: veliki značaj grijanja na električnu energiju

Electricity demant in West Eu 2014-2015U dodatku na prethodno, korisno je pogledati Assessment of Electricity Consumption in Western Europe for the First Half of 2015. Informacija o potrošnji električne energije u četiri velike zapadnoeuropske zemlje u prvoj polovici 2015..

Iz dijagrama potrošnje po mjesecima vidi se kako je ona u Francuskoj znatno veća zimi, zbog grijanja prostora električnom energijom koje je u Francuskoj znatni češće. (To je bilo stimulirano da bi se trošila proizvodnja nuklearnih elektrana.) Ta je varijacija znatno manja u UK i Španjoslkoj a praktički ne postoji u Italiji (koja za grijanje ponajviše koristi prirodni plin). Potrošnja je bila veća u odnosu na prvu polovicu 2014. zbog hladnije zime i ekonomskog rasta.

Španjolska: sunce i vjetar 23%

Prema procjeni za cijelu 2015., potrošnja električne energije u Španjolskoj bit će za 1,9% veća nego 2015. (izvor: Enerdata.net). Proizvodnja je porasla za samo 0,4%. Godina je bila hidrološki vrlo nepovoljna, pa je smanjena potrošnja hidroelektarna za više od 28%, a porasla proizvodnja u TE na ugljen i prirodni plin.

Opala je proizvodnja vjetroelektrana, koje su pokrile 18% potrošnje. Solarne fotonaponske pokrile su 3%, a solarne koncentracijske (CSP) 2%.

Španjolska je ostala neto izvoznik, iako je neto izvoz opao: godine 2013. iznosio je 6,7 TWh, 2014. 3,4 TWh a ove godine samo 0,47 TWh. Neto je uvoznik iz Francuske (7 TWh), a izvoznik u Portugal (2,3 TWh), Andoru (0,268) i Maroko (4,9 TWh).

Njemačka: rast potrošnje vjetroelektrana za 50% u godinu dana

Još jedan podatak o ovogodišnjoj potrošnji: Prema preliminarnim statističkim podacima koje je objavila AB Energiebilanzen (Energieverbrauch in Deutschland – Daten für das 1.- 4. Quartal 2015, potrošnja energije u Njemačkoj ove godine porasla je za 1,3% u odnosu na 2014.. Ukupna potrošnja primarnih oblika energije (ne samo električne!) iznosila je 13.335 PJ (petadžula), odnosno 455 milijuna tona ekvivalentnog ugljena.

Uzroci rasta su hladnija zima, rast stanovništva i ekonomski rast (BDP +1,8%). Međutim, rast potrošnje je manji nego što bi bio bez napretka u učikovitosti korištenja energije.

Ukupna potrošnja naftnih derivata je praktični ista; porasla je potrošnja dizela, a smanjena benzina.

Porasla je potrošnja prirodnoga plina za 5%; taj se rast dogodio u prvoj polovici godine zbog hladnije zime. Proizvodnja električne energije u plinskim TE je međutim smanjena za 7%.

Potrošnja kamenog ugljena pala je za 0,7% (TE na ugljen -0,8% uz stabilnu potrošnju u proizvodnji željeza i čelika), usprkos niskim tržišnim cijenama ugljena. Malo je porasla potrošnja lignita (+0,9%).

Zbog zatvaranja NE Grafenrheinfeld, proizvodnja nuklearnih elektrana smanjena je za 5,8%.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih porasla je za 10,5%: iz biomase +2%, sunca +7% te vjetra čak +50%. Vjetroelektrane su 2014. proizvele 57,4 TWh, a 2015. 86,0 TWh. Solarne elektrane su 2014. proizvele 36,1% a 2015. 38,5%. Rast vjetra je ponajviše rezultat vrlo velikog rasta instalirane snage pučinskih VE.[10]

U ukupnoj bilanci potrošnje primarnih oblika energije, nafta je i dalje na prvom mjestu s 34%. Ugljen i lignit čine 25%, prirodni plin 20% a obnovljivi 13%.

Bilješke

1. Taj se proces posljednjih godina počinje nazivati “četvrta industrijska revolucija”, u Njemačkoj “Industrie 4.0”. O vezi s energetskim zaokretom vidi npr. Industrie 4.0 – Die große Chance für die Energiewende (tekst postavljen 15. rujna 2015, pristupljeno 29. prosinca 2015.)

2. Svjetski lider je Njemačka; vidi članak od 19. siječnja o.g. Njemački energetski zaokret 2000.-2014.-2050.. Za Fancusku, članak od 30. lipnja 2014.: Francuska energetska tranzicija: nuklearke OUT, obnovljivi IN. Obje planiraju do 2050. smanjiti potrošnju primarne energije za 50%..

3. Njemačka npr. planira smanjenje potrošnje električne energije 2050. za 25% u odnosu na 2008.; vidi tekst u bilješci 1.

4. Vidi npr. članak od 9. prosinca: Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka.

5. Za Kinu vidi članak na ovom blogu: Kineska energetika na prijelomnoj točki: od rasta ka učinkovitosti, 30. srpnja 2015.. Također, najnovije na tu temu Energy consumption may decouple from GDP growth (“Global Times”, kineski sajt na engleskom, 27. prosinca).

6. Za Indiju, tekst na ovom blogu Indija: nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike, 31. svibnja 2014..

7. vidi npr. članak Etiopija i Kenija na početku spektakularnog elektroenergetskog razvoja, 16. listopada 2015..

8. Zato je Kina danas na prijelomnoj točki, ili točki infleksije; vidi članak naveden u bilješci 5. Potrošnja po stanovniku u industriji veća je nego u Hrvatskoj, a u domaćšinstvima znatno manja.

9. Za razliku od Indije, Indonezije i Malezije, Južna Koreja već je prošla kroz industrijsku revoluciju. Potrošnja električne energije po stanovniku danas je veća nego u Japanu i u gotovo svim europskim zemljama, ali izgleda da njihovi planeri i dalje slijede logiku nužnosti rasta potrošnje. Vidi o tome članak na ovom blogu Njemačka i Južna Koreja: nuklearna energija, postindustrijsko društvo, promjena paradigme, 20. lipnja 2015..

10. Vidi članak na blogu: Vjetroelektrane u Europskoj uniji 2015.-2030., 26. listopada 2015..

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, energetika, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s