Rekonstrukcija TE Sisak C – početak zaokreta u HEP-u? Još da političari shvate…

Blok C u Termoelektrani Sisak još nije dovršen, a već se razmatra zanimljiva i važna preinaka projektiranog režima rada.

Značajna investicija ili bacanje novca? Ovisi o tome, navijate li za pratizane ili za ustaše

15-11-04- Otvaranje TE Sisak CRiječ je o značajnom kombi-kogeneracijskom postrojenju s 230 MW električne i 50 MW toplinske snage. Danas u TE Sisak postoje dva bloka snage po 210 MWe. Novi blok je plinski, dok su stariji blokovi uz prirodnih plin kao gorivo koristili i lož ulje. Oba starija bloka još od 2008. gotovo uopće nisu u pogonu, jer je struju jeftinije uvoziti. [1] Zbog novih, strožih propisa EU o zaštiti zraka, oba stara bloka bit će isključena 2018. godine.

Novi blok gradili su Rusi, djelomično kao otplatu starog klirinškog duga SSSR-a. Završetak roka gradnje bio je prekoračen za pune tri godine, bez ikakvog interesa ne samo hrvatske javnosti, nego i vlade. [2] Planiranoj gradnji TE Plomin C posvećeno je otprilike tisuću puta više pažnje.

Blok je pušten u probni rad početkom studenoga 2015., nekoliko dana pred izbore za Sabor. Komentari u medijima bili su, u skladu s interesima tadašnje vlasti ili opozicije, pozitivni [3] ili negativni [4], a nakon toga su zamrli. Koga briga, kad se tako puno zanimljivijih i važnijih stvari događa s i oko nove vlade!

Bazni ili ciklički rad? Ovisi o tome u kojem ste lobiju

U upravo izašlom broju časopisa “Vjesnik HEP-a” čitamo o posjeti HEP-ovog tima Moskvi, 6.-10. prosinca 2015, radi završnih pregovora s ruskim partnerom TECHNOPROMEXPORT. [5]

U tekstu privlači pažnju slijedeća informacija, koja se tiče osnova politike u elektroenergetici, iako političari o tome pojma nemaju: »Predstavnici HEP-a zatražili su od izvođača da s proizvođačima opreme preispita mogućnost cikličkog rada novog kombi-kogeneracijskog postrojenja, u pogledu održavanja i pouzdanosti takvog rada, u svjetlu najnovijih potreba na energetskom tržištu električne i toplinske energije. Ovo je bilo nužno, jer je prvotno bilo planirano da postrojenje radi u baznom režimu, s maksimalnim brojem od 50 startova godišnje.«

To je tema o kojoj smo puno puta pisali na blogu i na facebook stranici “Ekološka ekonomija”. [6]

Elektroenergetski sustav se mijenja. Više neće vrijediti logika da moramo imati “elektrane koje rade u baznom režimu”, koje rade stalno i pokrivaju potrošnju kad je ona minimalna (u Hrvatskoj, minimalna angažirana snaga oko 1.100 MW), te sekundarne, vršne i interventne koje pokrivaju varijacije između minimuma i maksimuma opterećenja (u Hrvatskoj oko 3.100 MW), ili uskaču u izvanrednim situacijama.

Mudrost stara sto godina, sad više ne vrijedi

Osnova sad postaje: proizvesti iz elektrana na obnovljive izvore (uključivo velike hidroelektrane, termoelektrane na biomasu i geotermalne, koje rade kao klasične termoelektrane, te isprekidane izvore – sunce i vjetar) onoliko koliko je maksimalno moguće u svakom trenutku (što može biti i više od trenutne potražnje, pa se višak izvozi ili pohranjuje), a sve druge elektrane u sustavu moraju raditi fleksibilno, nadopunjujući onoliko koliko je potrebno. Tako se elektrane na plin i ugljen prilagođavaju za manji broj sati rada godišnje i mnogo češće mijenjanje aktualne snage.

Zadovoljstvo je vidjeti, da su ispod radara “visoke” politike i u Hrvatskoj elektroprivredi toga svjesni; bar neki.

To je također sistematski razlog protiv gradnje TE Plomin C na zamišljeni način, kao baznog postrojenja. Uz postojeće TE Plomin 2 i NE Krško, time bi se blokirao dalji razvoj vjetro i solarnih elektrana, jer bi sustav postao nefleksibilan.

Doduše, možda se radi o dvoličnoj igri: pokušati organizirati fleksibilnost (cikličnost) rada TE Sisak C, da bi se otvorila mogućnosti za maksimalan rad (više od 7.000 sati godišnje) planirane TE Plomin C.

Velika Britanija: drastičan pad potrošnje ugljena

Za ilustraciju da se upravo bitno mijenjaju uvjeti, u članku o elektroenergetskoj strategiji Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, objavljenom prije desetak dana [7], navodi se da je potrošnja ugljena u UK znatno opala u posljednje dvije godine, što je neviđeno od početka industrijske revolucije. Ekonomičnost ugljena za proizvodnju električne energije znatno je opala. Uobičajeno se, navodi se u članku, TE na ugljen i dalje podrazumijevaju kao elektrane koje daju bazičnu proizvodnu (baseload generation), radeći 24 sata dnevno i maksimalni mogući broj dana tijekom godine. Međutim, posljednjih mjeseci TE na ugljen u UK rade manje od pola vremena. [8]

Lobi za gradnju termoelektrane na uvozni ugljen i dalje je jak, te preko medija plasira u javnost krive podatke. Tako je u Večernjem listu 30. prosinca bio objavljen članak naslovljen Nizozemci grade elekrane na ugljen, a mi se svađamo oko Plomina C. [9]

U članku se navodi da projekt TE Plomin C pripada u “najbolje raspoložive tehnike”, naime »izgaranje ugljene prašine uz superkritične parametre tlaka i pare«.

Termoelektrana Eemshaven u Nizozemskoj: bitno drugačija od Plomin C

Kao usporedba i primjer za ugled spominje se nedavno izgrađena termoelektrana na uvozni ugljen Eemshaven na sjeveru Nizozemske.

Međutim, pretragom Svemrežja lako se ustanovi da postoje bitne razlike između ova dva projekta. Termoelektrana Eemshaven, iako je već sagrađena, bitno je suvremenija od TE Plomin C čija je gradnja još upitna. [10]

1. TE Eemshaven nema superkritične, nego ultra-superkritične bojlere. To znači viši tlak, višu temperaturu i viši stupanj iskoristivosti. To je danas najmodernija tehnologija, dok je “superkritična” stara pola stoljeća. [11]

2. Da bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, predviđeno je da se kao gorivo, pomiješano s ugljenom, koristi i biomasa.

3. Dizajn elektrane je usmjeren na usklađivanje s radom vjetroelektrana, a ne na “osiguravanje bazične snage”. Kompanija RWE ističe da je elektrana sagrađena tako, da može brzo mijenjati angažiranu snagu (“ciklični rad”).

RWE je gradila TE Plomin B; danas više takve elektrane ne gradi, pa nisu dali ponudu za gradnju TE Plomin C. Usporedba projekta TE Plomin C s TE Eemshaven dokazuje točno suprotno od onoga što lobisti žele.

Vjetroelektrane postaju okosnica elektro-sustava Nizozemske

RWE upravlja jednom velikom vjetroelektranom u blizini. U suradnji s drugim zemljama oko Sjevernoga mora i Baltika, Nizozemska slijedećih godina planira gradnju tisuća agregata u pučinskim vjetroelektranama u Sjevernom moru. Eemshaven je jedna od čvornih lokacija, na kojima će one biti kablovima povezane s kopnom.

Nizozemska je krajem 2014. imala instaliranih 2.805 MW vjetroelektrana, što je osam puta više od Hrvatske – na znatno manjoj površini, uz pet puta veću gustoću naseljenosti. Njezin je cilj i zadatak, prema planovima EU, do 2020. iz elektrana na obnovljive pokrivati 14% potrošnje električne energije (treba imati na umu da uopće nemaju hidroelektrana).

To je ono što se danas događa u najnaprednijim zemljama (uključujući i Kinu, pa čak i Indiju). To su primjeri, koje vrijedi slijediti. To je energetski zaokret (Energiewende) i promjena paradigme u dizajnu elektroenergetskog sustava. [12]

Bilješke

[1] Vidi stranicu TE-TO Sisak na mrežnom sjedištu HEP-a. Proizvodnja električne energije 2014. g. bila je nula; proizvodila se samo tehnološka para.

[2] Vidi članak Jeste li ikad čuli za TE Sisak C? A trebali bi…, 8. srpnja 2014..

[3] Npr. Večernji list: Novi Blok C osigurat će 10% snage elektroenergetskog sustava (…)

[4] Npr. Jutarnji list: Koštala čak 240 milijuna eura, a proizvodit će samo gubitke)

[5] Članak “Projekt Bloka C u Termoelektrani-toplani Sisak: Održani završni pregovori s ruskim partnerom”, str. 3. Cijeli broj kao pdf dostupan ne na Svemrežju: Vjesnik HEP-a, br. 286.

[6] Vidi članke Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici i Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže.

[7] Countdown to 2025: Tracking the UK coal phase out, 12. veljače 2016..

[8] O energetskoj strategiji UK vidi: Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna, 2. prosinca 2015..

[9] HEP povremeno plasira u medije takve tekstove, koji formalno nisu reklama, ali prenose ono što tvrtka želi. Jedan raniji primjer vidi u članku Hrvatska elektroenergetika: i dalje presing HEP-a i građevinskog lobija (24. svibnja 2015.)

[10] Osnovne informacije o TE Eemshaven mogu se naći na mrežnom sjedištu RWE i na portalu power-technology.com

[11] Vidi: Coal power technologies

[12] U britanskom The Telegraph objavljen je 20 veljače članak Power of technology will transform the way that we deliver and use energy . Autor je Steve Holliday, koji je deset godina bio na čelu britanskog “National Grid” (operator prijenosnog sustava). »We are in the midst of nothing less than a revolution in the provision of our energy. (…) Ultimately the future energy system will be much more flexible than today’s.«

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, fosilni izvori, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s