Poljske energetske dileme: ugljen, uran, obnovljivi…

Sažetak:Nova poljska vlada najavljuje da neće biti bitnih promjena u odnosu prema rudnicima ugljena i termoelektranama. Odnos prema nuklearnoj energiji je nejasan, a prema obnovljivima vrlo nepovjerljiv. Klimatske promjene nisu politička tema.

Poljska, s velikim zalihama ugljena i averzijom prema obnovljivima, i dalje je predvodnica energetskih konzervativaca na istoku Europske unije. [1]

Beata Szidlo i Erna SolbergNova predsjednica vlade Beata Šidlo (Szydło) u govoru rudarima rekla je da ugljen ostaje osnova poljske energetike te da će biti provođene samo “racionalne” promjene. To znači da će nova vlada održavati “status quo”, kao i prethodne.

Mihal Olševski (Michal Olszewski) u članku In Poland: A new government, same thorny old question na portalu energytransition.de/ piše da je će to osigurati socijalni mir s rudarima, ali s vremenom produbiti probleme za elektroenergetiku i zemlju u cjelini.

Sudbina rudnika ugljena u posljednjih 25 godina vrlo je slična mnogim slučajevima, koje u Hrvatskoj poznamo u industriji. Broj zaposlenih u rudarstvu godine 1990. bio je 400.000, a danas je pao na 90.000. Proizvodnja ugljena se prepolovina, što znači da je efikasnost rada porasla.

Usprkost tome, djelatnost je u velikim gubicima: godine 2015. oko dvije milijarde zlota (oko 500 milijuna eura). Eksploatacija je skuplja nego u Južnoj Africi, Australiji i Sibiru. Da bi se održala proizvddnja i primirili radnici, ugljen se koristi u domaćim termoelektranama. [2]

Rudnici pak svake godine prodaju oko 800.000 tona ugljenog otpada, koji bi trebao biti spaljen u posebnim spalionicama bez štete za okoliš. Međutim, zbog niske cijene, taj optad završava u kućanstvima, što dovodi do oblaka otrovnog dima nad poljskim selima i gradovima.

S druge strane, poljski se političari svih boja odnose prema obnovljivim izvorima energije kao prema neželjenom djetetu. Prevladava tvrdokorno uvjerenje da je to štetna njemačka ideja. Nova vlada je za pola godine odgodila uvođenje feed-in tarife za male proizvođač. Grupa zastupnika u Sejmu, iz vladajuće stranke “Zakon i pravda”, predložila je znatno pooštrenje propisa o minimalnoj udaljenosti vjetroagregata od zgrada i zaštićenih područja prirode. Industrija vjetra upozorava da bi to praltički zaustavilo razvoj. [3]

Nova vlada spremna je poduprijeti jedino korištenje geotermalne energije. To je ustupak vladajuće stranke jednom od najvećih poljskih bogataša Tadeušu Riđiku (Tadeusz Rydzyk), vlasniku poslovnog carstva koje uključuje katoličku radio postaju, televizijski kanal i sveučilište.

Olševski smatra ovu situaciju nepovoljnom za razvoj. Daje povijesnu usporedbu sa 16. stoljećem: Poljska je tada bila veliki izvoznik žita, koje se preko luke Gdansk izvozila u Nizozemsku i druge zapadnoeuropske zemlje. To je donosilo lijep prihod i Poljska je postala velika sila. Ali je potražnja za žitaricama opala i zatim gotovo posve nestala, a Poljska se za to nije pripremila i tako je prespavala svoju šansu za napredak. Slično se događa s ugljenom.

Prethodna vlada je od 2009. inzistirala na programu nuklearne energetike, više za pokrivanje predviđenog rasta potrošnje električne energije nego za supstituciju ugljena. Planovi su više puta odgađani zbog sumnji u sigurnost (nakon Fukušime), problema uvođenja cijelogkupnog sustava nadzora u zemlji koja još nema nuklearne raaktore, te financijskih problema. U članku od 20. siječnja o.g. Poland may further delay its first nuclear project Reuters procjenjuje da bi promjena vlade mogla dovesti do nove odgode, iako nova vlada izražava načelnu privrženost programu.

već u rujnu, Kompanija PGE EJ1 (Polska Grupa Energetyczna), poljska državna kompanija odgovorna za gradnju predviđenog lanca nuklearnih elektrana, objavila je da će lokacija prve elektrane biti odabrana tek 2019. g.. U srpnju 2015. su najavili da će elektrana biti operativna najranije 2029., četiri godine kasnije od procjene tadašnje vlade. Žalili su su se da na manjak političke volje i financiranja. [4]

Ugljen je danas vrlo nepopularan u cijelome svijetu, pa čak i Kina, daleko najveći proizvođač i potrošač, smanjuje njegovo korištenje. Razlog je naravno potreba da se smanje emisije ugljičnoga dioksida i ublaži globalno zatopljenje. Aktualni papa je podršku toj borbi izrazi prošle godine u enciklici “Laudato si”, te u brojnim javnim nastupima, uključujući turneju po SAD i govor u Glavnoj skupštini uN.

U katoličkoj Poljskoj, ta poruka nije dospjela do mnogih dijelova društva, pisao je energytransition.de u prosincu 2015. ( In Poland, is the devil green?) Poljska katolička crkva ne uzima udio u toj diskusiji i ostaje uglavnom šutljiva o toj temi. Većina u Crkvi, za razliku od npr. RKC u Njemačkoj, i dalje sumnjičavo promatra sve aktivnosti za zaštitu okoliša. Smatraju da je to ljevičarska djelatnost, iza koje stoje “eko-teroristi”.

Nasuprot tome, u listopadu prošle godine je Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA), u suradnji s poljskim Ministarstvom gospodarstva, objavila studija o mogućnostima razvoja obnovljivih u Poljskoj do 2030. g.. [5]

Po njihovoj projekciji, obnovljivi bi do 2030. g. mogli pokriti 25% ukupne potrošnje energije i 38% električne energije (g. 2014. potonji postotak je 12%). Sadašnja državna energetska politika predviđa rast do samo 15,5% ukupne.

Danas od obnovljivih 90% otpada na korištenje biomase za daljisko grijanje i pripremu tople vode.

Kapaciteti vjetroelektrana mogli bi porasti na 16,4 GW, fotonaponskih 5 GW i termoelektrana na biomasu 5,2 GW. Znatan dio potencijala otpada na pučinske vjetroelektrane.

Potrebne investicije u elektrane i mrežu su 4,5 milijardi uSD godišnje, nasuprot 2 milijarde u referncijalnom scenariju. Uštede u smanjenju utjecaja na okoliš i zdravlje bile bi oko dvije milijarde USD/g..

_________

Bilješke

[1]
Vidi tekstove Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci, 11. veljače 2014., i Nuklearna energija u Europi 2015.-2025., 9. lipnja 2015..

[2] Prema brošuri IEA 2015. Key Energy Statistics, Poljska je deveti proizvođač ugljena na svijetu sa 137 milijuna tona 2014. g, ali nije među značajnim izvoznicima.

[3] Poljska je prošle godine sagradila 1.266 MW vjetroelektrana. po čemu je bila druga u Europi (iza Njemačke). Vidi: Record Chinese installations drive global market past 63 GW.

[4] Pregled o nuklearnoj energiji u Poljskoj, koji se stalno ažurira, vidi na mrežnom sjedištu World Nuclear Association: Nuclear Power in Poland

[5] vidi na sajtu irena.org prikaz i poveznicu na studiju kao pdf: REmap 2030: Renewable Energy Prospects for Poland

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u energetika, fosilni izvori, nuklearna energija, obnovljivi izvori, politika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s