Globalne investicije u obnovljive izvore energije 2015.

Sažetak: U svijetu su prošle godine investicije u elektrane na obnovljive izvore, bez velikih HE, bile veće od investicija u sve ostale elektrane. Prvi put je u zemljama u razvoju bilo više investicija nego u razvijenim zemljama. Više od trećine otpada na Kinu. Investicije u Europi su opale.

Obnovljivi investicije 2004-2015Prema upravo objavljenom godišnjem izvještaju “Global Trends in Renewable Energy Investment 2016”, koji od 2007. priprema Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), globalne investicije u obnovljive izvore električne energije prošle godine iznosile su rekordnih 286 milijardi USD. U ovu sumu uključena je gradnja novih elektrana, ulaganja u istraživanje i razvoj i drugo.

Izgrađeno 134.000 MW elektrana na obnovljive

Investicije u termoelektrane na fosilna goriva bile su manje od polovice te sume: 130 milijardi USD.

Prvi put su zemlje u razvoju investirale u obnovljive više nego razvijene zemlje – 156 prema 130 milijardi USD.

Prvi put, također, ukupna snaga novih elektrana na obnovljive izvore, isključujući velike hidroelektrane, veća je od snage svih ostalih novih elektrana: ukupno 54% dodatnih kapaciteta.

Ukupno je u svijetu tijekom 2015. izgrađeno 134 gigavata (GW) novih elektrana na obnovljive izvore. Godine 2014. to je iznosilo 106 GW, a 2013. 87 GW.

»Usvajajući ciljeve održivog razvoja prošle godine [na Generalnoj skupštinu UN], svijet je obećao suzbiti siromaštvo, promovirati održivi razvoj i osigurati zdraviji život i pristup raspoloživoj, održivoj, čistoj energiji za sve. Stalne i rastuće investicije uobnovljive bit će važan dio ostvarivanja tog obećanja«, rekao je izvršni direktor UNEP-a Achim Steiner.

Ukupno je u svijetu tijekom 2015. instalirano 62 GW vjetroelektrana i 56 GW fotonaponskih elektrana. (U Hrvatskoj nije puštena u trajni rad nijedna VE, ali su dvije u probnom pogonu. Glede fotonaponskih sustava, na Hrvatsku otpada 0,017%.) Preostalih 16 GW odnosi se na termoelektrane koje koriste biomasu i otpad, geotermalne, solarne termalne i male hidroelektrane.

Ukupno gledano elektrane na obnovljive, bez velikih hidroelektrana, činile su krajem 2015. 16,2% ukupno instaliranih elektroenergetskih kapaciteta u svijetu (godine 2014. – 15,2%) i dale su 10,3% proizvedene električne energije tijekom 2015. (2014. – 9,1%).

Također su tijekom 2015. rasle investicije u pohranu energije u baterijama, kao dodatak projektima solarnih i vjetroelektrana, osobito malim fotonaponskim sustavima. U svijetu je tijekom 2015. instalirano 250 MW sustava pohrane energije vezanih uz električnu mrežu na razini elektrodistribucije (isključujući kućne sustave), ne računajući reverzibilne hidroelektrane i olovne baterije; godinu dana ranije to je bilo 160 MW

Koristi za zemlje u razvoju

Širenje obnovljivih elektrana u zemljama u razvoju potaknuto je ne samo znatnim padom cijena, nego i koristima koje donosi lokalna proizvodnja elektrike u odnosu na zavisnost od uvoznih sirovina, istakao je Michael Liebreich, predsjedatelj Savjeta Bloomberg New Energy Finace (BNEF), jednog od ko-autora izvještaja.

Osobito solarne fotonaponske elektrane, čija je cijena jako pala zahvaljujući ulaganjima razvijenih zemalja koje su u umjerenom pojasu (Njemačka, SAD, Kina idr.), sad zbog pada cijena postaj uatraktivne za zemlje bliže ekvatoru, gdje se po instaliranoj jedinici vršne snage tijekom godine može dobiti dvaput više električne energije (Indija, Južna Afrika, Peru, Kenija…).

Daleko ispred svih po investicijama bila je Kina: 102,9 milijardi USD, što je 36% globalnih investicija i rast od 17% u odnosu na 2014.).

Među zemljama u razvoju, po ukupnim investicijama slijede Indija (10,2 milijardi USD), Južna Afrika (4,5 milijardi USD, što je porast za čak 329% u odnosu na 2014.), Meksiko i Čile. više od milijardu dolara investicija u obnovljive imali su prošle godine također Maroko, Turska i Urugvaj.

U SAD su investicije bile 44,1 milijardi USD (+19%), a u Japanu 32,2 milijardi USD (isto kao i 2014.),

Usprkos ambicioznim zaključcima Konferencije UN o klimi (COP-21) u Parizu i rastu obnovljivih, još je dug put pred čovječanstvom ako se žele postići zacrtani ciljevi ograničavanja globalnoga zatopljenja, rekao je prof. dr. Udo Steffens, predsjednik Frankfurtske škole za financije i menedžment.

Termoelektrane na fosilna goriva imaju dug životni ciklus, a veliki padovi cijena nafte, plina i ugljena čine ih privlačniji. Obaveze, koje su sve nacije preuzele u Parizu, čine nužnim dalje mjere javnih politika da se zaustavi rast emisija stakleničkih plinova i ostvari električni sustav s malo ili nimalo emisija ugljika.

Pad investicija u Europi

Investicije su znatno opale u Europi. Godine 2015. iznosile su 62 milijarde USD, a godinu dana ranije 48,8 milijardi USD. Ovo je najniži iznos od 2006., usprkoj znatnom rastu ivnesticija u pučinske vjetroelektrane.

Pad je je djelomično uvjetovan općom niskom stopom rasta gospodarstva i financijskim problemima, koji smanjuju sve investicije, te ukidanjem ili smanjivanjem nekih državnih programa subvencija i drugih poticaja. Njemačka, koja ćini velik dio svih investicija, nekoliko godina je imala veću gradnju nego što je planirala, pa je sad stopa znatno smanjena (osim za pučinske vjetroelektrane, gdje je znatno porasla). Također su problem niske cijene električne energije na europskim tržištima, te ukupni višak instaliranih kapaciteta koji postoji u skoro svim zemljama, a uvjetovan je ponajviše time, što su još od 1980-ih stope rasta potrošnje električne energije bile niže od projektiranih kad su se pripremale investicije.

O tome je prije mjesec dana govorio Jean-Bernard Lévy, predsjednik uprave Francuske elektroprivrede (EdF): EDF calls for urgent EU electricity market reform.

Lévy je pozvao na “brze i radikalne reforme” strukture europskog tržišta elektrikom, da bi se stimulirale investicije i tranzicija ka niskougljičnom svijetu.

Potrebno je odrediti značajnu minimalnu cijenu za emisije ugljičnoga dioksida (barem 30 eura po toni), te uvesti učinkovite mehanizme poticanja ulaganja u gradnju novih elektrana.

Iako su elektroprivrede danas suočene sa prekapacitiranošću zbog toga što je rast potrošnje električne energije bio sporiji od očekivanog (pa se posljednjih godina i posve zaoustavlja), u budućnosti bi se mogao javiti manjak, jer su cijene električne energije na tržištima EU opale za 30% u posljednjih nekoliko godina.

Operatori jedva pokrivaju varijabilne troškove i nisu sposobni investirati u nove elektrane bez javnih subvencija. (Stvar je u tome, da su cijene na tržištima, koje se kreću između 30 i 40 eura za megavatsat, određene u bitnom marginalnim, a ne prosječnim troškovima proizvodnje. Često se u javnosti u usporedbama fatalno griješi zanemarujući tu razliku.)

Poveznice:

Na mrežnom sjedištu UNEP-a možete pregledati itzvještaj ili ga skinuti kao pdf, te također pogledati kratak video s govorom izvršnog direktora UNEP-a: Renewable Energy Investments: Major Milestones Reached, New World Record Set.

Kraći prikaz na portalu sciencedaily.com.

Ovaj izvještaj je “sestrinska publikacija” s godišnjim Renewables Global Status Report, kojeg priprema Renewable Energy Policy Network for the 21st Century (REN21). Potonji izvještaj daje detaljniji prikaz stanja tržišta, industrije investicija i politika. Na mrežnom sjedištu ren21.net dostupan je izvještaj za 2015. g., a novi izvještaj izlazi u lipnju.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s