Tajvan prestaje koristiti nuklearnu energiju do 2025.

Ministar ekonomije Tajlanda Lee Ših-guang, nekoliko dana nakon što je 20. svibnja preuzeo dužnost, najavio je da će Tajland prekinuti korištenje nuklearne energije 2025. g..

Tajvan je sedma zemlja na svijetu i prva van Europe koja je donijela odluku o istupanju iz nuklearne energije. Ranije su to učinile Austrija i Italija, a aktualno su odluke o prestanku korištenja nuklearne eneergije na snazi u Njemačkoj (do 2022.), Španjolskoj i Belgiji (do 2025.) te Švicarskoj (do 2034.).

Promjena vladajuće stranke nakon 70 godina

Tajvan (glavni grad, Taipei)Ovo je jedna od prvih potvrđenih velikih promjena, nakon revolucionarne promjene koju su donijeli predsjednički i parlamentarni izbori 16. siječnja o.g.. Nakon gotovo 70 godina, vlast na otoku, koji se službeno još uvijek naziva “Republika Kina”, izgubila je stranka Kuomintang (KMT).

Nova predsjednica postala je Tsai Ing-uen (pinjin: Tsai Ing-wen) iz Demokratske progresivne stranke (DPP). Pobjedila je vrlo uvjerljivo, s 56% glasova.

DPP je također pobijedila na parlamentarnim izborima s 44% glasova i osvojila 68 mandata od 113 u Zakonodavnoj skupštini. Povećali su broj mandata za 28, a KMT je pao sa 64 na 35 mandata.

Prvi slobodni izbori na Tajvanu bili su održani 1987.. Iako je kandidat DPP ranije, 2000. g, pobijedio na predsjedničkim izborima, Kuomintang je stalno imao parlamentarnu većinu, pa nije dolazilo do stvarne promjene u strukturi vlasti.

Nesigurni odnosi s kontinentalnom Kinom

Iako je KMT kineska stranka koja je 1949. godine poražena u građanskom ratu protiv komunista i održala se samo na otoku, u proteklih osam godina približavala se Narodnoj Republici Kini (koja otok smatra dijelom kineske teritorije). Početkom studenoga 2015. u Singapuru su se prvi put od raskola sastali šefovi država, predsjednik Republike Kine Ma Jing-đeou i Narodne Republike Kine Si Đinpeng. Pobjeda DPP uvelike je posljedica nepovjerenja javnosti prema toj strategiji.

Promjena vlasti bi moglo dovesti do novih napetosti. Narodna Republika Kina je u tijeku predizborne kampanje jasno izrazila averziju prema DPP. Zajednički gospodarski interesi mogli bi prevladati, tako da obje strane ublaže antagonizam i nastave ekonomsku suradnju.

Antinuklearni pokret, energetski zaokret i osam reaktora

Napuštanje nuklearne energije i tajvanska verzija Energetskog zaokreta (Energiewende) bili su među bitnim predizbornim obećanjima DPP. Tsai Ing-uen, nekada potpredsjednica vlade, koja je doktorirala ekonomiju na London School of Economics, u odgovoru na zahtjeve rastućeg antinuklearnog pokreta najavljivala je “nenuklearnu domovinu” do 2025..

Tajvan ima tri nuklearne centrale sa šest operativnih reaktora, priključenih na mrežu između 1978. i 1985. g. Sve imaju licencu za rad od 40 godina, a po ovoj odluci bit će odbačeni zahtjevi za produljenje radnog vijeka. Dakle, svi reaktori bi trebali biti isključeni između 2018. i 2025..

Gradnja ćetvrte NE, s dva reaktora po 1.300 MW, bila je započeta prije više od 20 godina. Bila je pred završetkom u ožujku 2011. kad se dogodila katastrofa u Fukušimi. Pod pritiskom prosvjeda javnosti, radovi su bili zaustavljeni.

Gusta naseljenost, minimum resursa, velika potrošnja energije

Tajvan je vrlo gusto napučen otok, površinom manji od Hrvatske (36.000 km²), s 23 milijuna stanovnika (649/km² – osam puta više od Hrvatske, triput više od Njemačke). Prošao je kroz razdoblje ubrzane industrijalizacije i modernizacije, što je uključivalo i brzi rast potrošnje električne energije. Ima vrlo malo domaćih izvora energije.

U razdoblju 1992.-2012. osmerostruko je porastao uvoz ukapljenog prirodnoga plina, koji se koristi ponajviše u termoelektranama. Proizvodnja električne energije u tom dvadesetgodištu rasla je 4,4% godišnje i dosegla je 2012. godine 10.424 kWh po stanovniku, što je više od Japana i velike većine industrijaliziranih zemalja.

Najviše se dobiva iz ugljena (38%), zatim iz plina (31%), nuklearke daju oko 19%, hidroelektrane samo 1,5% te sunce i vjetar 4,5%. Na Tajvanu se nalazi najveća svjetska termoelektrana na ugljen Taichung, snage 5.500 MW.

Solarna energija i prirodni plin

Tajvan 2Protivnici napuštanja nuklearne energije tvrde da će njihovo gašenje dovesti do povećanja cijene električne energije, usporenog ekonomskog rasta i povećane emisije ugljičnoga dioksida.

Ministar je najavio da će vlada ubrzati gradnju dodatnih skladišnih kapaciteta za prirodni plin, te graditi nove plinske termoelektrane. Gradit će se i elektrane na obnovljive izvore, koje bi do 2025. trebale osigurati 20% potrebne električne energije.

Ministar je rekao da tajlandska IT industrija ima dovoljno znanja potrebnih za gradnju solarnih elektrana. Ima i raspoloživog kapitala, te nedostaju jedino postrojenja za proizvodnju fotonaponskih modula. Tajvan je već glavni svjetski proizvođač solarnih ćelija, u čemu njegova industrija intenzivno surađuje s Narodnom republikom Kinom.

Tajvanske kompanije intenzivno surađuju s japanskim i indijskim u velikim ulaganjima u Indiji, koja planira gradnju 100 GW solarnih do 2022.. Kina i Japan također su velika tržišta.

Državno Vijeće za poljoprivredu (COA) posjeduje 10.000 hektara zemljišta koje može biti iskorišteno za solarne farme.

Krucijalni problem preokreta: postindustrijsko društvo, četvrta inustrijska revolucija

Spomenuli smo gore da Tajvan danas ima veću pogrošnju električne energije od gotovo svih visokoindustrijaliziranih zemalja. Na gusto napučenom otoku, uz minimum domaćih izvora, to neminovno izaziva dileme kad se razmišlja dugoročno. O tim krucijalnim problemima pisali smo prošle godine, uspoređujući Njemačku i Južnu Koreju.

Njemačka i Južna Koreja: nuklearna energija, postindustrijsko društvo, promjena paradigme (20. lipnja 2015.).

Ekologizam nas tjera na cjelovito razmatranje ne samo energetike, nego i tehnologije, ekonomije, društva. Hoće li Južna Koreja i Tajvan slijediti najrazvijenije (nekadašnja “Trilaterala”: SAD, Japan, EU15+EFTA) u transformaciju u post-industrijsko i post-moderno društvo (ali i društvo “četvrte industrijske revolucije”!), ili će ostati vezani uz istu, “modernu”, “industrijsku” paradigmu, u čemu su bili tako spektakularno uspješni?

Zaokret je započet i u komunističko Kini (vidi članke Kineska energetika na prijelomnoj točki: od rasta ka učinkovitosti iz srpnja 2015. i Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji? iz kolovoza 2013.)

Scenaraiji energetske budućnosti

Na Tajvanu, naravno, postoje ljudi koji se bave takvim razmatranjima. Razmatraju se scenariji energetskog razvoja do 2050., kao što rade i druge naprednije zemlje u svijetu (naravno, ne i Hrvatska).

Važna institucija je Industrial Tehcnology Research Institute (ITRI), koji od 1973. radi na »transformaciji Tajvanskog gospodarstva od radno-intenzivnih ka visokotehnološkim industrijama«. U suradnji s Ministarstvom enerije i klimatskih promjena Velike Britanije, razvili su Taiwan 2050 Calculator, alat za kvantifikaciju scenarija energetskog razvoja.

Rad Taiwan’s 2050 low carbon development roadmap: An evaluation with the MARKAL model, objavljen u časopisu Renewable and Sustainable Energy Reviews rujna 2015, razmatra razne scenarije i izazove za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, korištenjem tehnoloških i poreznih mjera. U raznim scenarijima (MARKAL model; naziv je kombinacija od “Market” i “Allocation”), emisije godine 2050. bile bi smanjene za 50% do 100% u odnosu na 2000., odnosno za 79% do 89% u odnosu na BAU scenario.

Ranija studija (objavljena 2011.) The long-term forecast of Taiwan’s energy supply and demand: LEAP model application koristi model LEAP (Long-range Energy Alternatives Planning System) za predviđanje i uspoređivanje mogućih razvoja potražnje i ponude energije, te emisija stakleničkih plinova.

Ovakvi modeli, koji objedinjuju brojne čimbenike te promatraju razvoj kroz više desetljeća, bitni su za razumijevanje osnovnog ekološko-ekonomskog postulata: iz kojih ćemo izvora dobivati energiju je vrlo važno pitanje, ali još je važnije koliko nam je energije potrebno, da bismo zadovoljili svoje potrebe. To vrijedi za svijet u cjelini, kao i za pojedine zemlje. Treba promatrati cjelovito i dugoročno.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u energetika, Futurologija, nuklearna energija i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s