Suradnja Njemačke i Kine: ekonomija ispred politike, između ekologije i monete

U nedjelju 12. lipnja je u Beijingu održana zajednička sjednica užih kabineta kineske i njemačke vlade. Mrežno sjedište globaltimes.cn objavljuje komentar iz pera Michaela Claussa, njemačkog veleposlanika u Bejđingu: Germany-China ties must prove their mettle

16-06-13- Kinesko-njemački susretNjemačka i Kina, dvije zemlje koje su među rijetkima sa stalnim suficitom u trgovini s ostatkom svijeta, imaju vrlo intenzivnu ekonomsku suradnju. Ovo je deveta posjeta kancelarke Angele Merkel Kini. U pratnji državne delegacije su i brojni poslovnjaci, uključujući generalne direktore kompanija Volkswagen, BMW, Siemens, Airbus, Daimler AG idr..

Uska suradnja dvaju komplementarnih gospodarstava

Veleposlanik hvali međusobno povjerenje, razboritost i zrelost odnosa, bez cik-caka između laskanja i sukoba [što je vjerojatno implicitna zamjerka politici SAD]. Njemačka ne koristi, kaže veleposlanik, neke razlike u gledištima, npr. prema sukobu u Južnokineskom moru i ljudskim pravima, da bi postizala bodove u igri nadmetanja. Njemačka je rano prepoznala važnost kineskoga rasta, a Kina je gledala u Njemačkoj posebnog partnera u svojem modernizacijskom pohodu.

Politička suradnja zasniva se na ekonomskoj. Njemačka i Kina, kaže veleposlanik, djeluju kao čimbenici stabilnosti u svojim regijama, te zajedničkim djelovanjem donose nešto optimizma, npr. u Afganistanu. Obje zemlje dijele snažno uvjerenje da je razvoj glavni stabilizirajući ćimbenik, te veliko nepovjerenje u vojna “brza rješenja”.

Njemačka ekonomija je vrlo stabilna, a u Kini se vodi diskusija o brzini i fokusu budućih reformi. Obje ekonomije funkcioniraju odlično, ali imaju zajednički problem u tome, što ih ostatak svijeta u tome ne slijedi, nego, kaže veleposlanik, funkcioniraju slabije od mogućnosti.

Ekonomija će ostati glavna tema za obje vlade.
* Intenzivna konkretna suradnja na digitalnoj ekonomiji (“Industry 4.0”, četvrta industrijska revolucija). [Značajne analogije s njemačkim Industrie 4.0 i Energiewende postoje u kineskoj strategiji “Made In China 2025” ]
* Bolja zaštita intelektualnog vlasništva i drugog know-how.
* Koordinacija djalatnosti unutar grupe G20 za globalni rast, koji mora biti zasnovan na poštenom takmičenju i inovacijama a ne na politici poticaja potaknutih dugovima. [Ovo je implicitna kritika onih u EU, koji traže promjenu striktinih austerity politika. Složena tema presjeka tehnologija i financija.]

Njemačka ne gnjavi Kinu zbog ograničenja ljudskih prava

Njemačka i Kina pojednostavile su procedure dobivanja vize, potiču putovanja turista i poslovnjaka. Slijedeće teže pitanje su razmjene učenika, studenata i stažista. Njemačka želi uložiti više napora da bi se kineski studenti i drugi mladi iz Kine osjećali kao kod kuće, a Kina bi mogla pokazati da prihvaća strance kao pozitivan čimbenik u razvoju, uključujući studente, stažiste i djelatnike nevladinih udruga. [Potonje je i dalje problem u Kini, koja ima civilno društvo vrlo ograničene autonomije, te ne voli navike stranih udruga da djeluju i govore previše slobodno – o čemu su nedavno donijeli restriktivni zakon.]

U nedjelju je Merkel rekla novinarima da su se dvije zemlje složile uspostaviti “sistem ranog upozorenja” za izbjegavanje problema koje bi njemačke udruge mogle imati nakon što je Kina u travnju donijela zakon o nadzoru nad djelovanjem stranih udruga u Kini.

Članak iz prosinca 2014.: O suradnji Njemačke i Kine, u ozračju Ukrajinske krize

Potpora Kini, za priznanje statusa potpuno tržišnog gospodarstva

Vijesti od ponedjeljka, 13. lipnja: Beijing rejects EU trade war

Merkel je u ponedjeljak rekla da Njemačka podržava kineski zahtjev da unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dobije status zemlje potpune tržišne ekonomije (MES) – odluka koja se odgađa još od 2001.. O tome će Europska komisija razgovarati krajem lipnja ili početkom srpnja.

Globalni rivali, uključujući i neke europske zemlje, optužuju Kinesku vladu da dampingom osigurava jeftini izvoz čelika, nadoknađujući tako opadanje domaće potrošnje. Zato postoje pritisci da se odgodi dobivanje statusa MES, koje bi trebalo stupiti na snagu u prosincu o.g.. Europski parlament je u svibnju donio rezoluciju (koja nije obavezna za Komisiju) da Kina ne ispunjava pet kriterija EU koji definiraju tržišnu ekonomiju.

Integralna ekološka ekonomija: između materijalne i monetarne ekonomije

Ovi su aktualni sukobi i razvoji vrlo zanimljivi sa stajališta integralne ekološke ekonomije. U odnosu drugog i četvrtog svjetskog gospodarstva, dvije zemlje koje dugoročno i konkretno planiraju razvoj (nasuprot tlapnjama o “slobodnoj igri tržišnih sila”), u igri je složeni međuodnos materijalne ekonomije, koja je u procesu dramatičnih promjena (priznavanje ekoloških ograničenja, obnovljivi izvori energije, nove tehnologije, četvrta industrijska revolucija) i globalne ne-materijalne monetarne ekonomije. Odnos je obilježen prevlašću financijsko kapitala nad stvarnim kapitalom i nad radom. Njemačka je u špici promjena materijalne ekonomije i u vrhu financijske moći, a Kina u točki preokreta. Kineski materijalni rast se usporava pa i trendovi obrću, u potrošnji čelika, ugljena i drugih resursa, uz državnu strategiju koja prepoznaje nužnost i potiče prelaz od kvantitete na kvalitetu.

Da bi održala rast, Kina mora održavati pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, ali istovremeno i povećavati unutrašnju potrošnju. To bi moglo dovesti do novih potresa i financijske nestabilnosti, s velikim utjecajem na svjetsko gospodarstvo.

Problem je financijske ekonomije i danas neriješeni odnos između pretjeranog odlaženja u ekstreme, između euforije i depresije. Centri financijske moći blokiraju promjene koje bi smanjile prevlast financijskog kapitala nad stvarnim, virtutalnog nad realnim (uvođenje globalnog poreza na financijske transakcije, onemogućavanje off-shore poreznih crnih rupa).

Drugi je problem taj, da uza sav razvoj, trgovinu koja može donijeti koristi svima, suma suficita i deficita u odnosima među nacionalnim gospodarstvima uvijek je nula. Problem je za one koji dulje vrijeme imaju suficit – što da rade s tim novcem? Može ga ulagati u druga nacionalna gospodarstva; ali, ako ovi ne ostvar suficit (a to je vrlo teško protiv onih koji su najbolji), kako da dugove vrate? Dužničke krize neminovno će se stalno ponovno javljati. Tekst iz veljače 2015.: Grčka i Njemačka – dve strane istog novčića?

Globalni kapitalizam i dalje pokazuje sposobnost da potiče revolucionarne promjene, kojoj su se Merx i Engels divili prije 170 godina. Tehnološke revolucije danas su usmjerene ka ostvarivanju ekologističkih načela (naročito politikama suzbijanja klimatskih promjena), ali i bitno poticane nužnošću da se profiti ponovo investiraju – antiekologistički mehanizam da se mora trčati, da bi se ostalo na mjestu. A moćnici uvijek mogu, na brojne netržišne naćine, osiguravati svoje interese. Živimo permanentnu revoluciju, ali i permanentnu krizu.

Članak iz srpnja 2015.: Kineska energetika na prijelomnoj točki: od rasta ka učinkovitosti

Također o kineskoj prijelomnoj točki, kolovoz 2013.: Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?

Prikaz članka koji je objavljen u njemačkom tjedniku Spiegel, prosinac 2013.: Klimatska zamka: nužna je alternativa kapitalizmu

Članak iz listopada 2013.: Kakav će biti svijet 2100.? Što očekivati – i što činiti?

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, međunarodna politika, postkapitalizam. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s