Snaga tržišta: solarne elektrane daju najjeftiniju električnu energiju

Ugovori o gradnji fotonaponskih elektrana (FNE) većih snaga danas se u svijetu uglavnom više ne sklapaju na osnovu metoda “feed-in tarife” (FiT, unaprijed najavljena fiksna cijena otkupa po kilovatsatu), nego na natječaju, gdje ugovor dobiva onaj, tko ponudi najnižu cijenu. Pritom se država odnosno operator prijenosnog sustava ili elektroprivredna kompanija obavezuje preuzimati svu proizvedenu energiju i plaćati po ugovorenoj cijeni tijekom nekog perioda, obično 15-20 godina. Pravila Europske unije predviđaju ukidanje FiT za FNE snage veće od 500 kW do kraja ove godine.[1]

Dubai- Cheapest solar (2016-06-27 Forbes)Uz tehnološki razvoj, konkurencija ruši cijene. Slobodno tržište radi u korist obnovljivih, a protiv fosilnih i nuklearnih goriva. Zato zastupnici potonjih, uz ideološku galamu protiv subvencija za obnovljive, traže i uživaju još obilnije subvencije za sebe.

Ujesen prošle godine, na tenderu u Francuskoj postignuta je cijena od 8,5 €c/kwh (eurocenta po kilovatsatu energije predane mreži). U Njemačkoj je svibnju ove godine postignuta cijena 7,41 €c/kWh za 128 MW vršne snage.[2]

Za usporedbu, prema neprovjerenim podacima koji su procurili u javnost (jer detalji ugovora su bili poslovna, a možda i državna tajna), predviđena cijena za TE Plomin C bila je 8,5 €c/kWh, uz uvjete koje Europska komisija smatra kršenjem načela slobodne trgovine.

Država Karnataka u Indiji objavila je u travnju da je na tenderu postignuta prosječna cijena od 6,5 €c/kWh. [3] U siječnju je u državi Radžastan bila postignuta cijena od 5,9 €c/kWh.[4]

Rekordno niska cijena, možda najniža cijena za električnu energiju u povijesti, postignuta je nedavno na tenderu u Dubaiu: 2,7 €c/kWh.[5]

Danska je je donedavno imala program potpore solarnoj energiji, donesen još 1999.. “Program 60/40” nudio je garantiranu otkupnu cijenu do 0,60 danskih kruna po kilovatsatu (8,1 €c/kWh) tijekom prvih deset godina, te 0,40 (5,4 €c/kWh) tijekom slijedećih deset godina. Nije bio određen prag snage, do koje će se primati prijave za taj program. Nije bilo potrebno, jer su sve do početka travnja o.g. aplikacije za taj program bile simbolične.

Danska danas ima 790 MW vršne snage FNE (oko 20 puta više od Hrvatske), izgrađenih uglavnom u okviru programa FiT. Predviđalo se da bi do 2040. moglo biti 7,5 GW, ponajviše gradnjom na stambenim zgradama.

A onda je tijekom travnja došlo do eksplozije ponuda: 9.000 aplikacija za ukupnu snagu od 4,5 GW. To je ponukalo vladu da hitno predloži promjenu zakona, koju je parlament prihvatio početkom svibnja, kojim se program stopira.[6]

Grčka je donijela novi zakon o obnovljivoj energiji, te najavila do kraja godine dvije probne aukcije za oko 50 MW FNE.[7][8]

U Zambiji je, u okviru programa Svjetske banke za pomoć elektroenergetici subsaharskih zemalja, organizirana prva aukcija za gradnju FNE. Ugovorena je gradnja dvije elektrane ukupne snage 73 MW.

Svjetska banka raznim uslugama smanjuje rizik i troškove za investitutore. U programu “Scaling Solar” sudjeluju također Senegal i Madagaskar, a očekuje se priključenje još četiri zemlje.

Na aukciji je bilo sedam ponuda. Najnižu cijene ponudili su, za FN elektranu vršne snage 45 MW, tvrtke First Solar (SAD) i Neoen (Francuska). Bti će sklopljen power purchase agreements (PPA) uz otkupnu cijenu 5,4 €c/kWH po kilovatsatu tijekom 25 godina.

Drugi ugovor, za elektranu snage 28 MW, dobila je Enel Green Power (Italija) uz cijenu 7,0 €c/kWh.[8a]

Francusko ministarstvo gospodarstva najavilo je tri tendera za gradnju fotonaponskih elektrana: 1.000 MW godišnje za elektane na tlu, 45 MW godišnje za elektrane na građevinama, te 50 MW za FN elektrane sa tehnologijama skladištenja energije.[9]

Krajem 2015, Francuska je imala instalirano 6,6 GW fotonaponskih elektana (oko 150 puta više od Hrvatske). Predstavnici francuske industrije prihvatili su više ciljeve, nego što je bila predložila sama vlada: 10,2 GW za 2018. i 20,2 GW za 2013..[10]

Hrvatska bi mogla raspisati jedan takav tender, za početak za neku manju snagu. S obzirom na prirodne uvjete u našem priobalju, za očekivati je da se postigne cijena viša nego u Dubaiju, ali niža nego u Njemačkoj; a također nižu nego što je danas za termoelektrane na ugljen ili prirodni plin.

Nažalost, za to postoje tri uvjeta:
A. Da Hrvatska ima vladu koja se bavim nečim drugim osim međusobnim svađama i borbom za kontrolu tajnih službi;
B. Da Hrvatska ima vladu koja nije samo servij lobija posebnih interesa nego sagledava opće i dugoročne interese u skladu sa svjetskim kretanjima, te
C. Da Hrvatska ima vladu.

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju ovih je dana objavila dva izvještaja o aktualnim kretanjima i tendencijama cijene gradnje FNE i proizvodnje (LCOE: prosječni troškovi proizvodnje električne energije tijekom životnog vijeka). U tijeku je dramatični pad cijena, a to će se i nastaviti, prema njihovoj procjeni.

Cijena proizvedenog kilovatsata u FNE opala je 2010.-2016. za 58%, a procjenjuju da će do 2025. opasti za daljih 50. Svjetski prosjek cijene danas je 13 američkih centi (11,7 €c) po kilovatsatu, a opast će na svega 6 ¢/kWh.

Opast će i cijene proizvodnje u koncentracijslim solarnim elektranama, kopnenim i pučinskim vjetroelektranama.

Dalje smanjenje cijena će manje nego dosad ovisiti o padu cijene osnovne opreme, a više o sistemskim troškovima (inverteri, troškovi gradnje, priključka, administracije), te troškovima održavanja idr..[11]

Drugi izvještaj iste agencije predviđa da će dramatični pad cijena dovesti i do velikog porasta investicija i instaliranih kapaciteta u svijetu. Potonji bi mogli porasti sa sadašnjih 227 GW (prije pet godina bilo je 40 GW) na između 1.760 GW i 2.500 GW godine 2030.. Fotonaponske elektrane mogle bi godine 2030. pokrivati 13% svjetske potrošnje električne energije (pri čemu se računa da će potrošnja porasti za 50% u odnosu na današnju).

Tijekom 2015., globalne investicije iznosile su 67 milijardi USD u krovne FN sustave, 92 milijarde USD u velike elektranane, te 267 milijuna USD za vanmrežne primjene.

Proizvodnja, instalacija i održavanje FN sustava zapošljavaju 2,8 milijuna ljudi.

FN sustavi smanjuju globalnu emisiju ugljičnoga dioksida za 300 milijuna tona godišnje. Do 2030, to se može udeseterostručiti.[12]

Takve vijesti su istinski zanimljive i uzbudljive, važne za neposrednu i nešto dulju povijest čovječanstva. Puno važnije od Brexita, a pogotovo od pada hrvatske vlade ili plasmana Portugala u četvrtfinale nogometnog prvesntva Europe.

Ako razmišljamo o vrlo kratkom razdoblju povijesti od stotinjak godina, tko bi se danas uopće sjećao političkih igara vladara i moćnika prije stotinu godina, da se nisu uvalili u razorni svjetski rat? Tada su svijetom vladala carstva i kolonijalne imperije, kojih odavno nema.

A što je ostalo kao važno danas, od onoga čime su se ljudi u ono doba bavili? Tehnološke i društvene inovacije, koje su tada bile avangarda, a danas su dio naših svakodnevnih života: električna energija, automobili, avioni, zahodi s ispiranjem, kupaonice, cijepljenje protiv zaraznih bolesti, besplatno školovanje, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ravnopravnost žena, opće pravo glasa, prve ideje o “Ligi naroda”… (OK, također i dinamit, mitraljezi, tenkovi, bombarderi…).

Danas imamo, među inim, fotonaponske elektrane i ideje o bezuvjetnom temeljnom dohotku i globalnom porezu na spekulativne financijske transakcije.

____________

Bilješke

[1]Grčka je nedavno donijela zakon kojim ispunjava ove odredbe EU. vidi: “Greece to auction new PV power”, 30. svibnja 2016., http://www.pv-magazine.com/news/details/beitrag/greece-to-auction-new-pv-power_100024799/

[2]“German 4th Solar Tender : Brandenburg Again Most Successful State In Germany’s Latest Bidding For Ground-Mounted PV” , 10. svibnja 2016., http://taiyangnews.info/markets/german-4th-solar-tender/

[3] “Domestic bliss for Indian companies in latest 500 MW solar auction”, 13. travnja 2016, http://www.pv-magazine.com/news/details/beitrag/domestic-bliss-for-indian-companies-in-latest-500-mw-solar-auction_100024133/

[4]“India: $743 million funding for 5 GW of solar, 30,000 jobs; record low tariff in Rajasthan”, http://www.pv-magazine.com/news/details/beitrag/india–743-million-funding-for-5-gw-of-solar–30-000-jobs-record-low-tariff-in-rajasthan_100022865/

[5] “New Record Set for World’s Cheapest Solar, Now Undercutting Coal”, 3. svibnja 2016, http://www.bloomberg.com/news/articles/2016-05-03/solar-developers-undercut-coal-with-another-record-set-in-dubai. Vlada Dubaia također gradi najveću koncentracijsku solarnu elektranu (CSP) na svijetu. Iako je ta elektrika skuplja, omogućava pohranu energije u vrućem fluidu i tako sa FNE može stvoriti održivi sustav. Vidi: “Watch Out, Coal! Dubai Announces Plans For World’s Lowest Cost Solar Plant”, 29. lipnja 2016, http://www.forbes.com/sites/mclifford/2016/06/29/cheaper-than-coal-dubai-to-build-worlds-lowest-cost-solar-plant/

[6]“Government axes support scheme for solar panels”, 4. svibnja 2016, http://cphpost.dk/news/government-axes-support-scheme-for-solar-panels.html

[7]Vidi bilješku 1

[8]za još neke novije vijesti vidi pregled “Renevable Policy Updade”, Itnernational Energy Agency, 31. svibnja 2016., https://www.iea.org/media/pams/repolicyupdate/REDRenewablePolicyUpdateNo10_FINALWEBSITE_20160531.pdf

[8a] “Zambia to be home to Africa’s cheapest solar”, 15. lipnja 2016, http://reneweconomy.com.au/2016/zambia-home-africas-cheapest-solar

[9]“France launches PV tender programme of 7.5 GW over 6 years”, 1. srpnja 2016., http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/france-launches-pv-tender-programme-75-gw-over-6-years_37549.html

[10]“French industry body backs ambitious renewable energy targets”, 15. travnja 2016, http://af.reuters.com/article/commoditiesNews/idAFL5N17I3ES

“, http://www.pv-magazine.com/news/details/beitrag/third-phase-of-dubais-dewa-solar-project-attracts-record-low-bid-of-us-299-cents-kwh_100024383/

[11]“Cost of Clean Energy Seen Nosediving Into the Next Decade”, 15. lipnja 2016, http://www.bloomberg.com/news/articles/2016-06-15/cost-of-clean-energy-to-keep-nosediving-into-next-decade. Izvještaj na mrežnom sjedištu IRENA: “The Power to Change: Solar and Wind Cost Reduction Potential to 2025”, http://www.irena.org/menu/index.aspx?mnu=Subcat&PriMenuID=36&CatID=141&SubcatID=2733.

[12]“Solar Energy Could Meet up to 13% of Global Power Needs by 2030”, http://www.irena.org/News/Description.aspx?NType=A&mnu=cat&PriMenuID=16&CatID=84&News_ID=1455

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, Futurologija, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Snaga tržišta: solarne elektrane daju najjeftiniju električnu energiju

  1. zega napisao:

    A, B, C su med i mlijeko, koliko tu u cijeloj prici TE “zagadjivacki” lobi gura sa lovom nekakva kvazi neisplativa i zagadjivacka rijesenja…
    Neka se u racunicu ukljuci i steta prouzrocena smrcu i bolestima ljudi u okolici TE kao posljedica rada TE, to ja prava cijena koju nikad nitko ne izracuna kako spada!
    A ne samo to, dovoljno bi bilo maknuti suluda ogranicenja i svako domacinstvo bi ugradilo FN sustav na svoj krov…
    Trenutno se vise isplati vracati u mrezu ilegalno nego potpisivati bilo sta jer hep forsira “poseban priljucak” za xxxxx kuna i sl negulikoze…
    Sve je postavljeno naopacke i za to je kriv zakonodavac i njihovi “savjetnici-strucnjaci” oni isti koji su zdusno gurali plomin!

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s