Obnovljivi izvori energije, promašaji neoliberalizma, međunarodna pomoć: primjer Madagaskara

Madagaskar, otočna država u Indijskom oceanu, ispred obale Mozambika, objavio je program elektrifikacije do 2030.. [1] Danas samo 15% kućanstava ima pristup električnoj energiji, a cilj je dostići 70%.

madagaskarProgram predviđa gradnju 5.000 MW novih elektrana do 2030. g.. Podržava ga Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit, GIZ), kompanija u vlasništvu njemačke vlade, koja djeluje u 130 zemalja svijeta.[2] Ukupna ulaganja procjenjena su na 12 milijardi USD. Glavna ulaganja bit će u hidro i solarne elektrane.

Madagaskar je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta: BDP po stanovniku je samo 412 USD (2015. g.). Ima površinu do 587.000 km2 i 24 milijuna stanovnika. Više od 90% kućanstava živi s manje od dva dolara dnevno. Više od trećine ima problema s osiguranjem minimalne prehrane. Samo 30% djece završava osnovnu školu. [9] U ruralnim područjima živi 65% stanovništva, a glavnina potrošnje energije odnosi se na ogrjevno drvo i drveni ugljen za grijanje i kuhanje, te petrolej i svijeće za osvjetljenje.[3]

Pristup električnoj energiji ima 60% stanovništva gradova, a samo 5% u selima. Elektrane rade samo nekoliko santi navečer, a cijene električne energije su visoke. Ranije su se koristile isključivo elektrane na dizel gorivo, a od 2007. je sagrađeno devet malih hidroelektrana, pet vjetroelektrana i jedna TE na biomasu. Počela se koristiti solarna energija za javnu rasvjetu i pojedina kućanstva.

Madagaskar je, na zahtjev međunarodnih financijskih institucija, 1990-ih liberalizirao i privatizirao energetski sektor. Kako vidimo, to nije dovelo do napretka. Privatnici nisu zainteresirani za gradnju elementarne infrastrukture. Veću korist može dati potpora nevladinih i vladinih neprofitnih organizacija. [4]

Njemačka je najveći donator afričkom energetskom sektoru, s glavnim fokusom na obnovljive. Dosad je bila aktivna u 12-ak drugih afričkih zemalja, a ovo je prvi put da se angažira na Madagaskaru. Donatorske programe imaju i UN, EU, SAD (“Power Africa Initiative”), Francuska i nordijske zemlje.[5]

Ovakvi su programi bili započeti tijekom 2000-ih, te pojačavani tijekom 2010-ih godina, kako je postajalo jasno da recepti »strukturalne prilagodbe« na osnovi “Vašingtonskog konsenzusa”, koji su bili neupitna dogma 1990-ih, imaju puno mana. Osobito posve promašuju kad se radi o pomoći najsiromašnijim zemljama koje tek trebaju razviti minimalnu isfrastrukturu, koja može biti osnova i za privatnu inicijativu.

O “zamkama razvoja” i konceptualnim promašajima u poticanju razvoja, pisao je prije desetak godina Jeffrey Sax. [6] »Trebalo mi je dvadeset godina da bih shvatio kako treba izgledati dobra razvojna ekonomija i još učim.« (str. 95) »Klinička ekonomija treba zamijeniti posljednjih dvadeset godina razvojne prakse, naširoko poznate kao doba strukturalne prilagodbe.« (str. 102) »Zapadni je svijet teško nadmašiti na planu okrutnosti i pljačke koju je odavno nametnuo Africi.« (str. 218)

O neuspjehu politika IMF-a i Svjetske banke, zasnovanim na “Vašingtonskm konsenzusu”, pisao je 2002. Joseph Stiglitz: [7] »Većina zemalja koja je prihvatila njihova načela razvija se sporo, a u zemljama koje su ostvarile rast, njegova doborbiti nije ravnomjerno raspoređena.« (str. 106) Ta je politika, na pretpostaci da tržište samo po sebi daje dobre rezultate, »ne dopušta poželjne vladine intervencije na tržištu.” (str. 12)

Takve kritike su ipak postepeno dovele do nekih promjenama u međunarodnim ekonomskim politikama, koje mogu nametnuti najjače zemlje.[8]

Dodatak (30. rujna 2016.)

Danas na “Der Spiegel Online” (na engleskom) vrlo zanimljiva reportaža o aktivnostima jedne indijske udruge na otoku. Podučavaju nepismene žene da postanu solarni tehničari. (Bringing Light to the Darkness)

Organizacija “Barefoot College” kaže da su od 2003. doveli elektriku, u obliku solarnih modula i lampi, u više od pola milijuna domaćinstava u 72 siromašne zemlje.

Ne ide sve, međutim, bez problema, u ovom i drugim projektima pomoći najsoromašnijima.. Postoje i kritike da je osnovna koncepcija takvih razvojnih nastojanja promašena.

Sanjit Roy, pokretač inicijative “bosonogih fakulteta”, nastoji učiti iz ranijih grešaka. Magazin Time ga je 2010. uvrstio među 100 najutjecajnijih ljudi.

Reportaža detaljno prikazuje kako to izgleda na problemu, kakvi se problemi pojavljuju, i konceptualizira ih u problemima globalne razvojne politike.

Bilješke

[1] Madagascar targets 5 GW of new power capacity by 2030 (26. rujna 2016.)

[2] Vidi (na engleskom) Službeni sajt i članak na wikipediji

[3]Madagascar Energy Situation (tekst na energypedia.info)

[4]O nekim projektima na Madagaskaru vidi Renewables 2015. : Global Status Report, str. 57 i 108.

[5] vidi studiju The Future of Africa’s Energy Supply : Potentials and Development Options for Renewable Energy, Institute for Advanced Sustainability Studies (IASS), Potsdam, ožujak 2016.,, str. 38-42.

[6] Jeffrey Sax: “Kraj siromaštva : Ekonomske mogućnosti našeg doba”, Zagreb: Algoritam, svibanj 2007.. (“The End of Poverty : Economic Possibilites for Our Time”, 2005.)

[7] Joseph E. Stiglitz: “Globalizacija i dvojbe koje izaziva”, Zagreb: Algoritam, 2004. (“Globalization and its Discontents”, 2002)

[8]O energetskim perspektivama afričkih zemalja vidi također: Etiopija i Kenija na početku spektakularnog elektroenergetskog razvoja (na ovom blogu, 16. listopada 2015.)

[9] Social science research in Madagascar: it’s a jungle (30. lipnja 2016.)

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, elektrika, međunarodna politika, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s