Južna Australija: jesu li vjetroelektrane krive za raspad elektroenergetskog sustava?

Sažetak: U Australiji se godinama vodi bitka između zagovornika ugljena, u koje pripada i aktualna vlada, i zagovornika obnovljivih izvora. U srijedu je žestoka oluja dovela do raspada elektroenergetskog sustava u Južnoj Australiji. Predsjednik federanle vlade rekao je da je uzrok mogao biti prevelika zavisnost ove savezne države od vjetroelektrana, koje pokrivaju 40% potrošnje elektrike. Predsjednik vlade Južne Australije kaže da to nije točno.

16-09-29-adelaide-juz-aust-za-prekida-strujeAktualna australijska vlada izražava zlovolju, pa i neprijateljstvo, prema obnovljivim izvorima energije, kao i prema drugim aktivnostima za spriječavanje klimatskih promjena. Zastupa interese industrije ugljena. Na izvanrednim parlamentarnim izborima u srpnju o.g., rudarstvo, energetika i klimatske promjene bile su značajne teme. Vladajuća liberalno-nacionalna koalicija, predvođena premijerom Malcolmom Turnbullom, uspjela je održati minimalnu većinu u donjem domu (sa 90 su pali na 76 mandata od 150).

Australija je četvrti najveći svjetski proizvođač ugljena (491 milijuna tona 2014., vidi: IEA Coal Information 2015) i drugi najveći izvoznik (375 milijuna tona), iza Indonezije. (Od tri najveća proizvođača – Kina, SAD i Indija – jedino SAD su izvoznik, a Kina i Indija su na 1. i 2. mjestu najvećih uvoznika.) Australija je među zemljama s najvećim emisijama ugljičnoga dioksida po stanovniku.

Vlada desnog centra promovira parolu “ugljen je dobar za čovječanstvo”. Oporbeni laburisti ih barem djelomično podržavaju, podupirući otvaranje novih velikih rudnika koji donose radna mjesta. (Vidi: A moral case for coal? Three reasons why Frydenberg’s claims are wrong, listopad 2015..)

Konkretno navode, kao i njihovi suradnici u Indiji, da australijski ugljen može spasiti indijske siromahe. (Vidi: Memo to IPA: The ‘Australian coal can save India’s poor’ argument fails on every front, srpanj 2015..)

Indija je međutim objavila kako planira znatno povećati vlastitu proizvodnju ugljena, uz snažan razvoj obnovljivih i rast potrošnje prirodnoga plina, pa bi već do 2019. prekinula svaki uvoz (India expects to stop coal imports in 2018-2019, travanj 2016.). Godine 2014. uvezla je 239 milijuna tona. Kina je također nakon 2013. znatno smanjila uvoz. Kina i Indija zajedno danas čine više od trećine svjetskog uvoza ugljena.

U kampanji protiv borbe protiv klimatskih promjena, čak je i jedan u javnost vrlo poznat katolički svećenik otvoreno kritizirao encikliku pape Franje o klimatskim promjenama “Laudato si” (Pope Francis’ climate change encyclical not binding on Catholics, lipanj 2015.).

Australija je također značajni prozvođač urana i nuklearnog goriva, iako nema nuklearne elektrane.

S druge strane, postoji snažan društveni pokret za promociju obnovljivih, vidljiv npr. u više od 1,4 milijuna krovnih solarnih sustava, koji ima i znatan utjecaj u nekim državama Australijske federacije.

U državi Južna Australija u srijedu je došlo do velikog pada elektroenergetskog sustava i prekida opskrbe. Vjetroelektrane, koje u prosjeku pokrivaju 40% potreba, su morale prestati s radom zbog olujnoga vjetra.

Predsjednik australijske vlade Malcolm turnbull odmah je izjavio da treba istražiti koliko je za nesreću kriva prevelika ovisnost Južne Australije o obnovljivim izvorima (vidi: Statewide blackout in Australia raises questions over renewable energy). Još oštriji bio je potpredsjednik vlade Barnaby Joyce, koji negira realnost klimatskih promjena.

Predsjednik vlade Južne Australije Jay Weatherill odbio je te sumnje. Do prekida opskbe nije došlo zato, jer su VE prestale raditi, nego zato jer je oluja pokidala dalekovode, a udar munje onesposobio jednu termoelektranu. To se uvijek može dogoditi bilo gdje u svijetu. Ovo je bila, kažu meteorolozi, najžešća oluja u posljednjih 50 godina. Brzina vjetra bila je do 140 km/h, u nekim područjima palo je 100 mm kiše u nekoliko sati, a morski valovi na obali bili su visoki do 10 metara.

(Dodatak: Dan kasnije, vodi se žestoka diskusija i retorika se zaoštRila na obje strane. Konzervativni političari, poricatelji klimatskih promjena i lobisti industrije ugljena dižu paniku da bi se iste nevolje mogle ponoviti u cijeloj Australiji, ako nastavi povećavati udio obnovljivih. Oštro su uzvratili čelnici država kojima vladaju laburisti, optužujući predsjednika federalne vlade da priča ignorantske gluposti i protučinjenične besmislice. Labor states accuse Turnbull of “ignorant rubbish” on renewable energy. Niz država ima planove razvoja obnovljivih znatno ambicioznije od federalnih.)

Usprkos nevoljkosti aktualne vlade, Australija je morala prihvatiti međunarodne obaveze za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, pa planira do 2020. udvostručiti proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (uključivo hidroelektrane), tako da bi bi pokrivali 25% potreba. Uz vjetoelektrane, grade se i planira gradnja velikih solarnih elektrana, uključivo i koncentracijske.

Dodatak (5. listopada 2016.)

AEMO report into SA blackout raises questions, answers none

Nastavljaju se diskusije u Australiji o tome jesu li znatni kapaciteti vjetroelektrana u Južnoj Australiji pridonijeli raspadu električnog sustava za prošlotjedne oluje. Objavljen je tek preliminarni izvještaj stručnjaka. U tijeku je međutim politička borba koja ima mnogo šire konzekvence. Kako se tumače nalazi stručnjaka ovisi o političkom stavu.

Osim konkretne polemike o električnom sustavu zasnovanom velikim djelom na isprekidanim obnovljivim izvorima (vjetar i sunce), mislim da je ovo zanimljiv primjer odnosa struke i politike. Odnos nije jednostran. Struka ne može jednostrano i ultimativno dati odgovore. Stručnjaci nisu oni koji naprosto znaju odgovore i donošenje politika (policy) se ne može svesti na dogovor stručnjaka, a politika uključuje različite interese (politics), koje se ne može naprosto “ekspertokratski” isključiti.

Pogledao sam razne australijske novine i sajtove. Polemika se povela već na dan kad je došlo do raspada sustava u Južnoj Australiji. Zauzete su strane i borba se nastavlja. Kakvi god bili zaključci eksperata, neće biti 100% nedvosmisleni, i svako će ih tumačiti kako mu odgovara.

Velik broj VE vjerojatno je, koliko mogu procijeniti, pridonio tome, da dođe do blackouta, kojeg je uzrok oluja. S druge strane, međutim, nema garancije da se to ne bi dogodilo i da su sve to bilte termoelektrane na ugljen. To se naprosto ponekad događa, kad oluja poruši stupove dalekovoda, munja uništi neka rasklopišta isl.. Dakako, dizajn mreže treba osigurati da se minimalizira vjerojatnost takvih događaja. Veliki postotak isprekidanih obnovljivih znači i potrebu da se bitno promijeni dizajn mreže. To je sad u tijeku.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u klimatske promjene, međunarodna politika, obnovljivi izvori i označen sa . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s