Što je Feed-in tarifa za obnovljive izvore

Kineska Nacionalna uprava za energetiku (National Energy Administration, NEA) objavila je nacrt prijedlog iznosa feed-in tarife (FiT) za velike i distribuirane fotonaponske elektrane za 2017. (China’s NEA proposes significant solar feed-in tariff cuts for 2017). Predloženo je znatno smanjenje grantiranih otkupnih cijena: od 23% do 52% u raznim kategorijama. Ovo je prijedlog, o kojem će se slijedećih tjedana diskutirati.

solan-produciton-yingli-solar-kina“Feed-in tariff” (FiT) je sustav poticaja, koji se koristi obično za elektrane na obnovljive izvore, male kogeneracije i dr.. Država uređuje, da operator distributivne ili prijenosne mreže sklapa ugovore s operatorom elektrane, po kojem će plaćati, tijekom određenog broja godina, unaprijed fiksiranu cijenu za svaku isporučenu jedicu električne energije.

Obaveza je operatora mreže također, za predviđeni rast snage takvih postrojenja, izvršiti prilagodbe mreže i upravljanja. U Kini se pojavio ozbiljan problem s vjetroelektranama, koje su zbog nemogućnosti mreže da prihvati proizvodnju prošle godine bivale isključivane i proizvele 15% manje od mogućnosti, a ove godine će postotak biti viši.

U Hrvatskoj, za instaliranih do oko 400 MW nestalnih izvora (vjetroelektrana i većih fotonaponskih, koje se kod nas međutim još ne grade), nisu potrebne nikakve posebne mjere prilagodbe mreže, a za do 800 MW potrebne su određene investicije, koje su međutim po proračunima HOPS (Hrvatskog operatera prijenosnog sustava) puno manje, nego što se to u javnosti prikazuje.

Mehanizam FiT je prvo sustavno primijenjen u Njemačkoj, a od nje su ga preuzeli deseci drugih zemalja (uključivo i Hrvatsku). Prednost je što je vrlo transparentna, te investitor (obično privatno poduzeće) preuzima sav posao osiguranja financija i gradnje. Ima unaprijed garantiranu cijenu za neki rok, između 7 i 20 godina, ali mora prvo početi proizvoditi i plaćen je po isporučenom kilovatsatu, što se lako mjeri i ne može se muljati.

Donekle slični ugovor, ali s puno manje transparentnosti jer uključuju razne mehanizme određivanja cijene, davanja garancija za kredite idr., primjenjuju se odavno i za klasične elektrane. Takav ugovor imao je HEP sa RWE za TE Plomin II (po 50% u vlasništvu HEP-a i RWE), koja je imala osiguranu dobit svake godine (cijena otkupa se određivala po složenoj formuli, koja je pak bila službena tajna). Taj ugovor je vrijedio na 15 godina i istekao je 2015.; kako je sad, po Hratskim običajima, ne znamo – poslovna tajna. Sličan ugovor bio je ponuđen za TE Plomin C, ali ga Europska komisija nije odobrila jer krši pravila tržišnog natjecanja.

Slaba strana te transparentnosti jest što javnost, osobito kad čitaju neupućene i senzacionalističke medije, može steći utisak da je ta cijena, koja se plaća u sustavu poticaja, u cijelosti neki dodatak na uobičajenu cijenu električne energije. Ali naravno i proizvodnja u klasičnim elektranama košta, i cijene znatno variraju o vrsti elektrane i raznim uvjetima (treba li još isplaćivati kredite za gradnju, kolike su kamate, kolike su cijene goriva idr.).

To se događa i u Hrvatskoj. Otkupna cijena od 71 lipu po kilovatsatu za struju iz VE prikazuje se u medijima kao da je u cjelosti neki “namet” na uobičajenu cijenu. Međutim, prosječna cijena proizvodnje u postojećim hrvatskim elektranama je, prema izračunu koji je vlada prihvatila kao relevantan 2013., 53 lipe/kWh, a za veće elektrane može biti i znatno veća. Ta se cijena ne pokriva iz posebnog fonda, nego iz ostale cijene koja se plaća za električnu energiju, iz koje se plaćaju i troškovi mreže, porezi idr.. (Točne podatke je kod nas teško saznati – poslovna tajna.) Dakle se plaća, okvirno, dodatnih 18 lipa, a o svim drugim čimbenicima nećemo ovdje.

FiT, prema jednoj presudi europskog suda, nije prava “subvencija”, iako jest državni poticaj, zato jer se novac za isplatu tako proizvedene struje prikuplja posebnim dodatkom na cijenu električne energije isporučene potrošačima, te se prikuplja u posebnom fondu, koji plaća proizvođačima; dakle, ne ide u državni proračun, što je pravno “subencija”.

FiT nije potpora lošim tvornicama, koje su u gubicima, nego potpora za razvoj novih tehnologija, koje još nisu konkurentne na tržištu. Garantira se otkupna cijena više od tržišne i sigurna, te su poduzetnici potaknuti ulagati i razvijati novu tehnologiju. Ona se tako razvija puno brže, nego što bi inače bio slučaj.

Sve uspješne države stalno na razne načine ulažu u razvoj novih tehnologija. FiT se pokazao izvanredno uspješnim, jer je došlo do naglog rasta interesa investitora u obnovljivih, unapređenja tehnologija i pada cijena. Država odnosno regulator tržišta električne energije moraju pratiti zbivanja, te se garantirane otkupne cijene s vremenom smanjuju (za nove projekte, ne retroaktivno).

Italija i Španjolska zapale su u probleme, jer nisu na vrijeme korigirale garantiranu otkupnu cijenu, a nisu postavili ni gornju granicu snage za koju će sklapati ugovore (izgledalo je da to nije potrebno, dok nije bilo puno proizvodnih kapaciteta za solarne panele i invertore), pa su došli u situaciju da moraju plaćati vrlo velike sume investitorima koji ostvaruju visoke profite. Španjolska je uvela pravno spornu retroaktivnu mjeru, nametnuvši posebni porez da bi vratila dio tog novca. Njemačka je reagirala na vrijeme.

Cijene vjetroelektrana i solarnih su stalno padale i još padaju. Osobito kod solarnih, nagli pad cijena proizvodnje, zbog tehnoloških unapređenja i ekonomje obima, od sredine 2000-ih je doveo do naglog rasta broja proizvođača, što je, uz kresanje programa poticaju u mnogim državama nakon ekonomske krize 2008., dovelo do toga da početkom 2011. ponuda na globalnom tržištu premaši potražnju.

To je dovelo do daljeg snižavanja cijena i trgovačkog rata SAD i EU protiv Kine, zbog dampinga. Kina je preuzela oko 70% svjetskog tržišta solarnih panela, ali i u samoj Kini su mnogi proizvođači propali. Kina je svake godine jako povećavala vlastite programe gradnje solarnih elektrana. Globalno tržište se smirilo otprilike do početka 2014., ali cijene padaju i dalje.

Kako je FiT namjenjena poticaju za nove tehnologije, osim što se garantirane otkupne cijene postepeno smanjuju, sustav se postepeno napušta kad neka tehnologija postigne tržišnu konkurenciju. Prelazi se na sustav natječaja, gdje naručitelj (vlada ili neka elektroprivredna kompanija) kaže da će za elektrane do određene ukupne snage sklopiti ugovor uz garantiranu cijenu za određeni broj godina, ali cijena nije unaprijed ponuđena, nego se ponuđači takmiče i ugovor dobiva najpovoljniji.

Pri svemu tome, za cijenu koja se može ponuditi bitni su i uvjeti financiranja koje neki ponuđač može osigurati (hoće li ostvariti profit, ili će na kraju većina otići bankama).

Tako je u tmurnoj Njemačkoj već postignuta cijena od 7,4 ct/kWh, dok je npr. predviđena za TE Plomin C bila 8,5 ct/kWh, a u zemljama na Ekvatoru i vjerojatno najniže cijene u posljednji 130 godina, otkad uopće postoje električne centrale. Njemačka je ukinula FiT ugovore za veća postrojenja, a ostavila samo za ona krovna, snage do 30 kW.

U ovoj vijesti da Kina predviđa znatno snižavane iznosa FiT za solarne, neobično je zapravo to, da su cijene dosad bile neobično visoke.

U svijetu je 2015. godine izgrađeno 50 GW novih fotonaponskih elektrana, od toga trećina u Kini. (Vidi: Developing Trends in China’s Solar PV Industry for 2016, 10. ožujka 2016.) Kineska industrija je proizvela 43 GW FN modula, profitna stopa im je 15%, te šire proizvodnju i u inozemstvo. U prvih devet mjeseci 2015. investirali su 12,3 milijarde USD. Kina također pokriva poovicu svjetske proizvodnje polisilikona, osnovnog međuproizvoda za današnje FN ćelije.

Krajem 2015. instalirani FN kapaciteti u Kini dosegli su 43 GW, pa je Kina izbila na prvo mjesto u svijetu, ispred Njemačke. Očekuje se da će ove godine biti izgrađeno više od 20 GW, a do 2020. bi ukupno instalirano bilo 160 GW. (China’s PV Industry Slated for High Growth Over the Next Five Years

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u elektrika, obnovljivi izvori. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s