Pariški klimatski dogovor stupa na snagu nakon samo 11 mjeseci!

Pariški dogovor o borbi protiv klimatskih promjena, ratifikacijom od strane Europske unije i Indije, stupit će na snagu vjerojatno 7. studenoga, prvi dan slijedeće Konferencije UN o klimi (COP22) u Marakešu, Maroko.

Ovo je izvanredan uspjeh, jer je za Protokol iz Kyota trebalo više od sedam godina da stupi na snagu (1997.-2005.).

Europska unija kolektivno ratificira

15-12-19-narendra-modi-i-barack-obamaMinistri okoliša zemalja članica EU, na izvanrednom sastanku u Brislu, u petak 30. rujna postigli su dogovor o kolektivnoj ratifikaciji Pariškog dogovora o suzbijanju klimatskih promjena.

»Sretan sam ali na prvom je mjestu olakšanje”, rekao je Financial Timesu povjerenik za klimu EU Miguel Arias Cañete. »Znate da je jednoglasnost u EU teško postići.«

»Sve zemlje članice dale su zeleno svjetlo za ubrzanu ratifikaciju. Što su neki smatrali nemogućim, sada je postalo stvarnost«, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Podršku još treba dati Europski parlament, koji o tome raspravlja u srijedu, a glasat u četvrtak 6. listopada. Tu sigurno neće biti problema.

Inicijativa za kolektivnu ratifikaciju pokrenuta je da bi se postupak mogao dovršiti 30 dana prije početka konferencije u Marakešu. Dogovor naime stupa na snagu kad ga ratificira najmanje 55 država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), koje su odgovorne za najmanje 55% globalnih emisija.

Uz druge najave ovih dana, ukupno se očekuje da će 90 nacija koje čine 59,9% svjetskih emisija ratificirati sporazum do početka studenoga. Europska unija, te poglavito njene vodeće zemlje i osobno njemačka kancelarka Angela Merkel, intenzivno su radili na globalnom dogovoru. Nakon svega, bilo bi ponižavajuće da dogovor stupi na snagu prije nego što ga EU ratificira.

Nesigurnost zbog predsjedničkih izbora u SAD

To je važno pitanje u međunarodnoj političkoj igri također i zbog mogućnosti da na izborima za predsjednika SAD 8. studenoga pobijedi Donald Trump.

Administracija Baracka Obame intenzivno je radila na klimatskim akcijama, o čemu je prije dvije godine bila postigla povijesni dogovor s Kinom. Početkom rujna, usprkos brojnim drugim spornim pitanjima u američko-kineskim odnosima, Obama i Si Đinping su zajednički objavili da njihove dvije zemlje ratificiraju Dogovor.

Trump smatra da je ljudski utjecaj na klimatske promjene prijevara i otvoreno najavljuje da će nastojati srušiti Pariški dogovor (kao i “Clean Power Plan” u SAD). Ako Pariški dogovor već formalno stupi na snagu, postupak istupanja neke zemlje traje četiri godine.

Poljska i Hrvatska

Kao i uvijek kad se radi o klimatskim promjenama i energetici (vidi tekst na ovom blogu: Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci, 11. veljače 2014.) najviše je otpora iskazivala Poljska, koja se u energetici i dalje uvelike oslanja na ugljen. Tražila je, i očito dobila, obećanje o ustupcima u raspodjeli obaveza unutar Unije, pa je odustala od veta.

Na skupu u Brislu sudjelovao je i hrvatski (tehnički) ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović. »U potpunosti podržavamo Pariški sporazum (…)Hrvatska je spremna provoditi dogovorene mjere te je započela s pripremom dokumentacije potrebne za proceduru postupka ratifikacije Pariškog sporazuma«, rekao je Dobrović.

Zajednički ciljevi Europske unije do 2030. su: smanjivanje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% u odnosu na nivo iz 1990.; najmanje 27% udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, te smanjivanje ukupne potrošnje energije za barem 27% u odnosu business-as-usual scenario. Obaveze smanjivanja emisija u razdoblju 2020.-2030. su znatne, jer za 2020. je postavljeni cilj -20% u odnosu na 1990. (druga dva postotka također -20%). Obaveze će se rasporediti na pojedine zemlje, po raznim kriterijima. Hrvatska i Poljska svakako će imati ispodprosječne zadane postotke.

Indija promovira “gandijevski životni stil”

Indija je jučer, na rođendan Mahatme Gandhija, ratificirala Pariški dogovor. Indijski dužnosnici hvale “gandijevski životni stil”, koji podrazumijeva minimalni “ugljični otisak”, nasuprot “ekscentričnom” životnom stilu stanovnika danas najrazvijenijih zemalja.

Indija je treći najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, s 4,5% ukupnih emisija (ali ima skoro 20% stanovnika, pa je u Parizu prihvaćeno, da imaju pravo te emisije povećati).

Indija planira izgraditi 175 GW solarnih i vjetroelektrana do 2022., te do 2030. najmanje 40% elektrike dobivati iz ne-fosilnih izvora (obnovljivi i uran). Također ima programe pošumljavanja, da se povećaju “ponori ugljika”. Za cijeli program bit će potrebno 2.500 milijardi USD, pa Indija traži potporu razvijenih zemalja u financijama i pristupu tehnologiji.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s