Nadmetanja oko trgovine prirodnim plinom u Europi: dvije odluke EK u korist Njemačke i Rusije

Sažetak:Europska komisija odobrila je zahtjev, da ruska plinarska kompanija Gazprom može koristiti više od 50% kapaciteta plinovoda OPAL u istočnoj Njemačkoj. To je važna odluka u korist Njemačke i Rusije, u okviru složenih strateških igara oko trgovine prirodnim plinom u Europi. Poljska vlada je najavila tužbu protiv Komisije. Također je nedavno najavljeno da bi se formalna optužba EK protiv Gazproma zbog kršenja europskih anti-trust zakona mogla riješiti kompromisom.

Trgovina prirodnim plinom u Europi u posljednjih je dvadesetak komplicirana igra, u kojoj sudjelju brojni suprotstavljeni i višeslojni interesi, ekonomski i politički. Traju (i nastavit će se) borbe za moć i utjecaj među kompanijama, državama i savezima. (O općem kontekstu i posebnim interesima raznih zemalja vidi članak Rusko-turski dogovor o gradnji plinovoda u okviru globalnog nadmetanja, 23. rujna 2016..)

njemacka-plinovodna-mreza-opal-idr

Adekvatna metafora za taj splet odnosa i zbivanja nije “svijet kao šahovska ploča” nego simultanka – paralelna igra na više šahovskih ploča (pri čemu, za razliku od šaha, zbivanja na jednoj ploči utječu i na druge).

Prošlog tjedna je objavljena vijest koja ne privlači veliku pažnju na prvi pogled, ali je važna u kontekstu te simultanke.

Europska komisija je 28. listopada, na zahtjev Njemačke, skinula ograničenja postotka korištenja plinovoda Opal (Ostsee Pipeline Anbindungsleitung, Baltička cjevovodna poveznica) koji smije koristiti ruski Gazprom (UPDATE 2-EU lifts cap on Gazprom’s use of Nord Stream pipeline link).

Plinovod OPAL, duljine 470 km i kapaciteta 36 milijardi m³ godišnje, preuzima prirodni plin iz podmorskog plinovoda Sjeverni tok na Baltiku, te ga kroz istočnu Njemačku prenosi na jug, do češke granice.

Ograničenje od 50% bilo je uvedeno, u interesu održavanja konkurencije na tržištu prirodnoga plina, u sklopu niza mjera Europske unije nazvanih Treći energetski paket, donesenih 2009. g..

O ukidanju ograničenja pregovaralo se 2013.-2014., kad je odluka stopirana zbog sukoba u Ukrajini. Nemački Savezni operator mreža (Bundesnetzagentur, BNetzA) i kompanije OPAL Gastransport GmbH i Gazprom sklopili su novi ugovor u svibnju 2016, te zatražili odobrenje EK.

Ovom odlukom uklanja se jedna od prepreka za projekt udvostručenja kapaciteta Sjevernog toka (sa 55 na 110 milijardi prostornih metara godišnje), iako EK smatra da to nije ni potrebno (vidi dolje). To je u interesu Rusije da konačno ukine svaki transport plina kroz Ukrajinu, a da ne prekine isporuke u Europu, koje su i dalje vitalne za rusku ekonomiju, usprkos dogovorima o povećanim isporukama Kini.

To je korisno i za Njemačku, koja izbjegava posrednike u kupovanju prirodnoga plina od Rusije, a istovremeno se sama pojavljuje kao posrednik u isporuci drugima. Najviše zbog toga negoduje Poljska, kao i ranije u povijesti stisnuta između dva moćna susjeda.

Vijest o planovima proširenja Sjevernog toka došla je prije godinu dana kao veliko iznenađenje, suprotno aktualnom kontekstu sukoba EU i Rusije zbog ruske agresije na Ukrajinu, te sankcijama koje je EU proglasila protiv Rusije. Njemačka kancelarka pokušava skinuti političku odgovornost sa svoje vlade, objašnjavajući da su dogovor s Gazpromom (državnom kompanijom), o projektu teškom 9,9 milijardi eura, sklopile privatne kompanije iz nekoliko zemalja (Uniper i Wintershall iz Njemačke, Shell iz Nizozemske, OMV iz Austrije i Engie iz Francuske). Argument ne zvuči uvjerljivo, jer nigdje u svijetu se tako veliki i strateški značajni projekti ne sklapaju bez sudjelovanja vlada.

plinovodi-u-europi-mreza-globalresearch-ca

Vrlo je važna, u istom kolopletu borbi za interese i utjecaje, vijest objavljena prije mjesec i pol: Europska komisija i Rusija su spremne dogovorno riješiti problem primjene europskih propisa protiv trustova na moćnu državnu kompaniju Gazprom (vidi članak u Wall Street Journal, 21. rujna 2016.).

EK je u travnju formalno podigla optužbu protiv Gazproma (a time posredno i ruske države) da koristi svoju tržišnu moć da uništi konkurenciju i prisili osam zemalja istočne Europe (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litvanija, Mađarska,Poljska i Slovačka) da plaćaju nepošteno visoke cijene.

Gazprom je odbijao optužbe, tvrdeći da su politički motivirane. O nekim od tih problema pregovaralo se i ranije, ali su pregovori bili prekinuti 2014., nakon ruske invazije na Ukrajinu (kao i pregovori o ukidanju ograničenja za korištenje OPAL-a).

Jedan od trajnih problema bilo je vezivanje cijene prirodnoga plina, u dugoročnim ugovorima o isporuci, uz cijene nafte na svjetskom tržištu. Dok su cijene nafte bile visoke, plin iz Rusije je također bio skup i donosio državi goleme zarade, a zbog cijena transporta kupci ne mogu naprosto potražiti drugog dobavljača. Visoke cijene održale su se neko vrijeme i nakon što su cijene nafte pale, zbog ranije sklopljenih ugovora. Sada, međutim, Gazprom tvrdi da ti kupci uživaju u izuzetno niskim cijenama, nižim nego onih koji plaćaju po ugovorima koji nisu vezani uz cijenu nafte.

Europska komisija i Gazprom sunajavile dobru volju, da riješe sukob nekim kompromisom. Detalji nisu poznati. Analitičari se suzdržavaju od predviđanja kako će se spor dalje razvijati.

Međutim, neke članice EU povezuju tu spremnost na kompromis s gore navedenom odlukom u korist Gazproma i Njemačke, te izražavaju ljutnju, zalažući se za čvršći stav prema Rusiji zbog njenih vojnih akcija u Ukrajini i Siriji.

Plinovod Opal je sagrađen 2011. i kapaciteta je 36 milijardi prostornih metara godišnje. Gazprom je dosad imao pravo na korištenje 50% kapaciteta, a sad se otvara mogućnost za korištenje daljih 7,7 do 12,8 milijardi prostornih metara godišnje. Ova odluka važi do 2033. g..

Komisija u obrazloženju odluke navodi (što izgleda bar djelomično u sukobu s optužbama da Gazprom ima prevelik tržišni utjecaj) da će ona biti dobra za poticanje tržišnog nadmetanja. Na osnovu ove odluge, njemačka energetska regulatorna agencija Bundesnetzagentur vodit će nove pregovore o korištenju Opala sa zainteresiranim kompanijama.

Jedan izvor iz EU rekao je, navodi Reuters, da je ova odluka bila povezana s garancijom, koju je dao Gazprom, da će nastaviti transport nekih količina plina preko Ukrajine i nakon što istekne sadašnji ugovor, 2019. g. (a te godine je predviđen i završetak gradnje plinovoda Sjeverni tok 2). Potpuno zaobići Ukrajinu strateški je cilj Rusije već 15-ak godina, dok plinovod preko Belarusa stalno radi normalno. EU pak nastoji zaštiti interese Ukrajine.

Kratkoročno, kao i svake godine, aktualan je strah da bi zbog stalno održavanih problema moglo biti prekida u isporuci plina potrošačima u Ukrajini i zemljama EU (veći prekidi bili su 2006. i 2009.). Europski povjerenik za energetiku Maroš Šefčovič rekao je Reutersu da je “uložio maksimalne napore” da posreduje u dogovoru Rusije i Ukrajine za osiguranje neprekidnog snabjevanja; ali, “do sad nismo bili uspješni”. Vladimir Putin je rekao da je Rusija spremna obnoviti isporuke “u sekundi”, pod uvjetom da Kijev plaća unaprijed.

Ukrajinska državna energetska kompanija je odmah nakon objave dogovora o korištenju Opala objavila priopćenje, u kojem kažu da zbog tog dogovora mogu izgubiti do 425 milijuna dolara godišnje u proviziji za transport plina.

Poljska državna plinarska kompanija PGNiG je već prije objave odluke zaprijetila pokretanjem sudskog postupka protiv Komisije, ako omogući Gazpromu veće korištenje Opala, jer to prijeti sigurnosti opskrbe u Poljskoj.

Europska komisija je međutim ustvrdila da ne vidi potrebu za gradnjom Sjevernog toka 2 (spomenutih dodatnih 55 milijardi m³ godišnje), čemu se također Poljska oštro suprotstavlja. Sad se postojeći Sjeverni tok 1 koristi s manje od 50% kapaciteta, zbog ograničenja koje je Gazpromu nametnula EU.

Sporna su pitanja i dalje otvorena i sigurno će biti predmet daljih nazetanja i pregovora, o čemu će samo djelić dospjeti u javnost, slijedećih mjeseci i godina.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u fosilni izvori, međunarodna politika. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s