Vijesti o nuklearnoj energiji: Švicarska, Vijetnam, Armenija, Francuska, SAD, Tajvan, Kenija, Japan

Donosimo pregled vijesti o nuklearnoj energiji s raznih strana svijeta. Novosti tijekom posljednjih mjesec dana.

Švicarci na referendumu odbili skraćivanje roka rada nuklearnih elektrana

nuklearna-elektrana-u-svicarskojSwitzerland votes against strict timetable for nuclear power phaseout

Švicarski glasači su u nedjelju 27. siječnja na referendumu. većinom od 55%, odbili prijedlog o skraćivanju roka zatvaranja postojećih nuklearnih reaktora. (O situaciji i o švicarskoj energetskoj strategiji do 2050., koja je sada na javnoj raspravi, vidi članak na blogu od 17. studenoga.)

Aktualni plan predviđa da se neće graditi novi reaktori, a stari mogu raditi dok su zadovoljavajuće sigurni. Rok nije striktno definiran, ali računa se na 50 godina, po čemu bi posljednji od pet postojećih reaktora prestao raditi 2034.. Načelno je moguće produljenje na 60 godina.

Na referendumu se glasalo o prijedlogu Zelene stranke da se rok rada skrati na 45 godina. BBC komentira odbijanje prijedloga: »Švicarski glasački u pravilu slijede savjete svoje vlade i poslovnih lidera. Iako mnogi Švicarci brinu o sigurnosti svojih starih nuklearnih elektrana, strahovi da bi brz ozatvaranje moglo izazvati manjkove energije i čak prekide opskrbe pokazali su se jačima.«

Kao što smo pisali prije dva tjedna, potpuno istupanje iz nuklearne energije nije upitno. Švicarska također planira radikalno smanjivanje ukupne potrošnje energije (za 50% do 2050. g.), zatvaranje svih termoelektrana na ugljen i brzi rast obovljivih.

Vijetnam odustaje od gradnje nuklearnih elektrana

Nacionalna skupština Vijetnama 22. studenoga je donijela definitivnu odluku o odustajanju od gradnje dvije nuklearne elektrane. O energetskoj situaciji i strategiji, ali i o ekonomiji Vijetnama članak na blogu 15. studenoga: Energetska strategija Vijetnama: bez nuklearki, umjeren rast obnovljivih.
Na mrežnom sjedištu “National English Langue Daily” objavjen je zanimljiv komentar Nuclear production’s out, what about consumption . Autor, Thu Van, piše sa stajališta ekološke ekonomije.
Vijetnam je na nedavno završenoj konferenciji UN u Marakešu potpisao da će nastojati 100% električne energije dobivati iz obnovljivih izvora “as rapidly as possible” u razdoblju između 2030. i 2050.. Za njihov razvoj raspoloživa su i znatna financijska sredstva na globalnom financijskom tržištu.

Međutim, kaže Thu Van, drugi ključan problem je projekcija potrošnje. Spomenuli smo u spomenutom našem članku na blogu, da bi predviđenim brizim tempom rasta do 2030. Vijetnam premašio današnju potrošnju električne energije po stanovniku Kine i Hrvatske. Već je vidljiva budućnost, u kojoj neće trebati misliti naprosto o povećanju potrošnje, da svim stanovnicima budu dostupne elementarne udobnosti modernoga života, nego i o zaustavljanju rasta.

Javnost se generaln slaže, piše Thu Van, da je odustajanje od vezanja golemih sredstava u taj poduhvat pametna odluka, osobito u kontekstu postojanje jeftinijih i sigurnijih opcija obnovljive energije. Novac se također može usmjeriti na hitnije infrastrukturne potrebe.

Aktualni planovi uključuju snažno oslanjanje na ugljen. TE na uglje s jeftine, ali stvaraju velike količine krutog i plinovitog otpcda.

U svibnju ove godine, Jim Yong Kim iz Svjetske banke rekao je na konferenciji u Vašingtonu da ako Vijetnam ustraje na gradnji novih 40 GW TE na ugljen, te i drugi u regiji južne i jugoistočne azije idu istim putem, to može biti razorno za planet.

Zemlje širom svijeta okreću se obnovljivim izvorima i to je neizbježan trend. Australija, koja ima četvrte najveće rezerve ugljena na svijetu, proizvodnja u kopnenim vjetroelektranama je 2013. bila za 14% jeftinija nego u TE na ugljen i 18% nego u TE na plin.

Vijetnam ima vrlo veliki otencijal solarne energije, s 2000-2500 sunčanih sti godišnje, a također i energije vjetra, s procjenjenim potencijamo 513 GW.

Međunarodne agencija (Svjetska banka Azijska razvojna banka idr.), kao i mnogi privatni investitori, obežavaju rastuće investicije u obnovljivu energiju. Zato je alternativa očita.

Ali, piše Thu Van, najteža odluka se ne odnosi na izvore, nego na potrošnju. Potrošnja se mora ograničiti. To su čimbenci koji će odlučivati ne samo o budućnosti Vijetnama, nego i nešeg planeta.

Armenija protiv zatvaranja nuklearke

nuklearna-elektrana-u-armenijiJavnost u Armeniji protiv je zatvaranja jedinog aktivnog nuklearnog reaktora, usprkos brigama za sigurnost.

Elektrana “Armenija” (poznata i kao “Mestamor”, po obližnjem gradu) je sagrađena 1980., s dva reaktora manje snage, sovjetskog tipa VVER-440/230. Zatvoreni su nakon razornog zemljotresa 1989..

To područje spada među seizmički najaktivnija u svijetu. Potres je bio 7. prosinca 1988., poginulo je 25.000 ljudi a 500.000 ostalo bez domova. Epicentar je bio 100 km od Metsamora i elektrana nije pretrpjela štetu, ali je ubrzo nakon toga zatvorena, zbog zabrinutosti za slučaj ponovnog potresa.

Dok je elektana bila isključena, Armenija je trpjela strašnu nestašicu električne energije. Ponekad je struje bilo samo jedan sat dnevno, ili je danima nije bilo uopće.

Samo jedan reaktor (“Armenija 2”) je ponovo pokrenut 1995., te je i danas u funkciji, radeći s 92% nominalne snage (376 MW), te pokriva 30% armenske potrošnje električne energije (2,3 milijarde od 8 milijardi kWh). Nuklearno gorivo osigurava Rusija. IAEA kaže da je nakon otvaranja provedeno 1.400 mjera poboljšanja sigurnosti.

Planirana je gradnja novog reaktora, znatno veće snage, 1060 MW. Međutim, završetak gradnje očekuje se tek 2026.; po prvobitnom planu, ove godine je elektrana, koju će graditi ruski Atomstroyexport, trebala već biti završena.

Zato je odlučeno uložiti u produljenje radnog vijeka starog reaktora do 2026.. Za to će biti potrebno ulaganje 300 milijuna USD. Siromašna država to može ostvariti jedino uz pomoć Rusije, koja je ponudila donaciju od 30 milijuna USD i ostatak kao kredit, na 15 godina s tri posto kamata.

Europska unija, SAD i Turska (do granice s Turskom je 16 km) izražavaju zabinutost zbog sigurnosnih razloga. Godine 2012. Europska unija je provela “stress tests”, istovremeno s reaktorima u Europi. Godine 2011. ‘National Geografic’ je objavio članak Is Armenia’s Nuclear Plant the World’s Most Dangerous?.

Armenci i drugi predstavnici nuklearne industrije (Rusija, Japan) kažu da je rashladni sustav kod ovih reaktora bolji od zapadnih. Međutim, ne postoji čvrsta reaktorska zgrada, koja bi u slučaju velike nesreće mogla zadržati svu ili većinu radioaktivnosti. Svi reaktori ovog tipa u Rusiji su zatvoreni.

Armenija ima vrlo malu potrošnju električne energije, oko 2.400 kwh/stan/god.. Najveći dio potrebne primarne energije daje prirodni plin, koji kupuju od Rusije. Azerbajdžan na istoku i Turska na zapadu i danas drže blokadu na granicama s Armenijom, presjecajući većinu pravaca za naftu i prirodni plin. Plinovod koji doprema prirodni plin iz Rusije sagrađen je 1993., ali su isporuke često bile prekidane zbog sabotaža, za vrijeme oružanih sukoba u Gruziji.

Energetska strategija Francuske do 2023.

Francusko Ministarstvo okoliša, energije i mora objavilo je energetsku strategiju (“Programmation Pluriannuelle pour l’Energie”, PPE) za godine 2018.-2023. (vidi i članak na francuskoj enciklopediji).

Strategija je donesena u skladu sa “Zakonom o energetskoj tranziciji prema zelenom rastu” (La loi relative à la transition énergétique pour la croissance verte), donesenom u kolovozu 2015., koji postavlja energetske i klimatske ciljeve do 2030. g..

PPE predviđa smanjivanje potrošnje energije za 12% do 2023., a potrošnje fosilnih goriva za čak 22%.

Cilj je povećati izgrađene kapacitete elektrana na obnovljive izvore za više od 70% (tako da dosegnu ukupno između 71 i 78 GW) i toplinskih kapaciteta na obnovljive izvore za 50% (godišnja proizvodnja 19 milijuna tona ekvivalentne nafte). Kapaciteti vjetro i solarnih elektrana će narasti na između 36 i 43 GW (g. 2014. bilo je instalirano 14,7 GW). Iz biomase će se dobivati energija od 13 do 14 milijuna tona ekvivalentne nafte (godine 2014. bilo je 10,7 Mtoe).

U prometu je predviđeno povećanje udjela prirodnoga plina i obnovljive energije. Udio nuklearne energije će biti smanjen. (Vidi članak Francuska energetska tranzicija, 30. lipnja 2014., )

Ekonomske svrhe ovih ciljeva su otvoriti radna mjesta (280.000 “zelenih poslova”), povećati energetsku nezavisnost zemlje, kompetitivnost biznisa i kupovnu snagu (računa se da će se raspoloživi prihodi domaćinstava povećati za 32 milijarde eura)

Francuska sada ima instaliranih 6,7 GW fotonaponskih elektrana, što je oko 150× više od Hrvatske, ali relativno skromno u usporedbi s većinom susjednih država (Njemačka, Italija, Španjolska, pa i UK). Planiraju povećati kapacitete na oko 20 GW 2022. g.. Raspisivat će tendere od po 500 MW.

Broj reaktora u SAD povećan, pa odmah smanjen

Sjedinjene Američke Države su samo tjedan dama imale točno sto operativnih nuklearnih reaktora (pisali smo o tome 21. listopada na facebook strannici).

Ubrzo je broj opet pao na 99, jer je isključena elektrana Fort Calhoun, na obali rijeke Missouri, s jednim reaktorom snage 478 MW, sagrađena 1973.. Komentator forbes.com daje opsežan prikaz i izražava žaljenje zbog te odluke.

Zatvorena je zbog ekonomskih razloga: troškovi su znatno povećani zbog dodatnih ulaganja u sigurnost i saniranja nesreća. S druge strane javlja se konkurencija jeftinog prirodnoga plina i vjetra, koji ima nulte marginalne troškove i državne potpore.

Cijena gradnje bila je samo 200 milijuna ondašnjih USD, a kasnije su ulagane višestruko veće svote u dogradnje. Bila je van pogona skoro tri godine, 2011.-2014., nakon velike poplave i požara.

Za elektroprivrednu kompaniju koja upravlja tim područjem, Omaha Public Power District (OPPD), ozbiljne probleme mogu činiti troškovi dekomisije (razgradnje). Oni su procjenjeni na 1,2 milijardi USD, a u posebnom fondu za tu svrhu sad ima samo trećina te svote. Ranije se planirano da će elektrana raditi do 2033., pa bi se novac skupio u tom periodu.

Tajvan definitivno zatvara nuklearne elektrane

nuklearna-tajvan-prosvjed-2013Tajvanska vlada potvrdila je odluku o napuštanju nuklearne energije do 2025. (o čemu smo pisali na blogu 6. lipnja). Zamijenit će ih solarnim elektranama (20 GW do 2025.) i pučinskim vjetroelektranama (3 GW do 2025.). Uz to ukidaju vertikalno organiziranu monopolnu elektroenergetsku kompaniju (kakva je HEP bio do prije 6-7 godina).

Video o tajvanskom istupu iz nuklearne energije.

Danas obnovljivi pokrivaju 4% potrošnje električne energije, a nuklearne 14%. Planiraju prvi postotak povećati na 20% do 2025..

Kenija planira gradnju nuklearne elektrane

Kenija planira gradnju nuklearne elektrane, snage 1000 MW, koja bi započela 2021. a završila 2027., uz trošak od pet milijardi dolara. To je dio vrlo ambicioznog plana industrijalizacije zemlje do 2030..

Loša i nepouzdana električna mreža veliki je problem za razvoj ekonomije u najvećem gospodarstvu istočne Afrike. Danas ima samo 2.299 MW instalirane snage, uglavnom u hidroelektranama, a dio u dizelskim, vrlo skupim. To planiraju povećati na 6.766 MW do 2020..

Plan je sagraditi 4.000 MW nuklearnih kapaciteta do 2033..

Kenija je potpisala ugovore s Južnom Korejom, Rusijom i Kinom o suradnji na razvoju nuklearne energe tike. Od njih se očekuje i da osiguraju financiranje.

Kenija je političkih prihvatljivo stabilna zemlja, usprkos djelovanju islamskih terorističkih grupa al-Qaida i Al-Shaabab.

Eksperti iz Njemačke i Italije upozorili su kenijsku vladu na probleme visokih troškova i nesigurnosti nuklearne energije. Preporučili su intenzivni razvoj obnovljivih izvora, za koje Kenija ima goleme potencijale.

Izvršni direktor Kenijske uprave za nuklearnu elektriku Collins Juma odgovara da Njemačka i dalje jako ovisi o ugljenu, a Italija uvozi velike količine električne energije iz Francuske, koja se proizvodi u nuklearnim elektranama.

O financiranju kaže: »Imamo fleksibilne financijske opcije, uključujući javno-privatno partnerstvo u kojem će privatni razvojnik [developer] financirati gradnju, graditi je i upravljati kroz određeni period, nakon čega će su prepustiti državi. Očekuju da će cijena biti između 8 i 10 američki hcenti po kilovatsatu, što je jednako geotermalnoj energiji. [Ali je skuplje od solarne.]

O sigurnosti, tvrdi da je nuklearni sektor usporediv sa zrakoplovstvom: šanse za nesreću su vrlo niske. Nesreću u Fukušimi ne računa, jer se nije radilo o tehničkoj greški, nego o prirodnoj katastrofi.

Kenija ima odlične uvjete za razvoj obnovljivih izvora – nove hidroelektrane, geotermalne, solarne i vjetroelektrane (vidi članak na blogu Etiopija i Kenija na početku spektakularnog elektroenergetskog razvoja, 16. listopada 2015.).

Troškovi nesreće u Fukušimi 200 milijardi dolara

Ukupni troškovi nuklearne katastrofe u NE Fukušima Daići, prema posljednjoj procjeni, iznose 22,6 tisuća milijardi jena, odnosno 201 milijardu USD. To je dvostruko više od ranijih procjena. [To je, za usporedbu, današnja cijena gradnje 30-ak reaktora snage po 1000 MW. Također, to je oko 13 puta više od godišnjeg proračuna Republike Hrvatske.]

U nesreći su se otopile jezgre tri reaktora, nakon što je došlo do rušenja električne mreže pa su rashlađivači ostali bez napajanja.

Zbog ispuštanja radijacije u okoliš, raseljeno je 160.000 ljudi, od kojih se neki ni danas nisu vratili u svoje domove.

Procjenjeni troškovi dekomisije (razgradnje) porasli su četverostruko. Sadašnja procjena je 73 milijarde USD. Trajat će desetljećima.

U slučaju nesreće u Černobilu 1986, raseljeno je 43.000 ljudi i područje je i danas nenaseljeno. Ironično zvuči da je zato zemljište jeftino, pa se planira gradnja solarnih elektrana. Završetak sanacijskih radova planiran je za 2065. godinu.

Zbog ovakvih brojki, nijedna osiguravajuća kompanija na svijetu neće osigurati nuklearnu elektranu za slučaj najteže katastrofe. Ti troškovi neizbježno padaju na državu. Na sreću, ovi troškovi su “samo” 13% godišnjih proračunskih prihoda Japana.

I za kraj, zanimljiva vijest o istraživanju moguće buduće tehnologije, koja ima samo posrednu vezu s nuklearnom energijom.

Baterija od dijamanta i radioaktivnog ugljika

Grupa znanstvenika sa sveučilišta u Bristolu, Engleska, razvila je novu tehnologiju koja koristi radioaktivni materijal za stvaranje električne struje u bateriji. Ideja je predstavljena 25. studenoga na predavanjima u institutu Cabot “Ideas to Change the World”.

Umjetni dijamanti stvaraju električni napon kad su blizu radiaktivnog izvora. Radioaktivni materijal se inkapsulira u dijamant. Prototpi koristi radioaktivni nikal-63. Poboljšani model trebao bi koristiti ugljik-14, koji se može izdvojiti iz grafitnih blokova.

Baterija je male snage, ali zbog tvrdoće dijamanta i dugoročnosti raspada radioaktivnog ugljika funkcionirati će tisuće godina. Period poluraspada C-14 je 5730 godina.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u nuklearna energija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s